Ni riječi o tomu kako se suočiti s izazovima koji slijede
Već dulje vrijeme na hrvatskoj dalekovidnici emitira se poticajna znanstvena emisija Treći element. Postoji valjan razlog zbog kojeg sam odvojio vrijeme za njezino gledanje 28. siječnja 2016. Poslije te emisije je jasno. Obistinilo se ono što je bilo napisano na ovom portalu još 23. studenoga 2012. Sada je to poznato kao Budak-Jokićeva kurikularna reforma.
WorldPopulationHistory.org (wp, 2. veljače 2016.)
Izvrsno zamišljena emisija Treći element, nažalost pretvorila se u teško gledljivo izravno sukobljavanje gostiju. Ispala potpuno drugačijom od zamišljene. Postoji valjan razlog tome. Emisija se unaprijed snima u jutarnjem terminu. Uoči snimanja došla je iz Sabora vijest da se ukida rad na kurikularnoj reformi. Kasnije se saznalo da je naveden pogrješni dokument i da se ona nastavlja. S najboljim stručnjacima koje Hrvatska ima. Među njima su one stotine koje su radile do sada na reformi. Ali nekih nema među njima, pa nema. Svako zlo za jedno dobro. Uopće više ne treba čitati dokument kada bude objavljen. Sve jasno rečeno je u tom ipak jako kratkom razgovoru.
Svaki razgovor ima osnovnu temu, ali kako će se o njoj raspravljati ovisi o sudionicima. Voditelji su dva simpatična prirodoznanstvenika. Sučelili su se akademik Vladimir Paar (prirodoznanstvenik) i voditelj reforme dr. sc. Boris Jokić (psiholog). Premda se trudio dr. sc. B. Jokić to opovrgne, za mene je to Budak-Jokićeva reforma. Tu reformu emisija HRT-a Društvena mreža četvrtkom uporno promiče. Kao nešto što do sada nismo imali. I nismo imali s tako velikim brojem vrhunskih stručnjaka. Ali s vrlo malim udjelom onih koji razumiju i vide što je to obrazovanju za iduće razdoblje.
Kurikulna reforma i Treći element
Iz izjave dr. sc. B. Jokića u navedenoj emisiji jasno je proizašlo da je on samo organizator okupljanja i rada više stotina stručnjaka koji su se javili na natječaj. A krije se, tko je definirao strategiju i što se želi postići reformom. Čini se da neki ne znaju baš dobro brojiti. »To će se načiniti za prvih 5 godina pa za idućih i idućih 5 godina«, kaže dr. sc. B. Jokić. To razdoblje nije dovoljno da oni koji će upisati školu po novom programu maturiraju. A o tome kako će se suočiti s izazovima ljudska bića, ma što to značilo, u svom životu u kojem će neki dočekati i XXII. stoljeće, u reformi ni riječi. Razgovaralo se u kojoj godini treba nešto podučavati i koliko sati.
Ono što intrigira, tko i kako je definirao strategiju razvoja Hrvatske, pa time i obrazovanja? Prof. Neven Budak bio je savjetnik za znanost bivšeg premijera. Je li se reforma temelji na mislima iz teksta od 23. studenoga 2012. pod nazivom Konačno je jasno definirana strategija razvoja Hrvatske. Valja prenijeti dio tada objavljenog teksta.
»Tko je definirao strategiju? Naime Premijer (o. a. Z. Milanović) nedavno je osnovao Povjerenstvo za rad na strategiji… Možemo li uvjeriti ljude da smo vrijedni njihove pažnje i povjerenja. Turizam je naša sudbina (dodano sada: posebno zdravstveni turizam i domovi za starije Europljane, koji će trošiti milijune jogurt čašica godišnje). U tome smo očito dobri, a cilj je da budemo najbolji u Europi… Naša je realnost da se svijetu ne možemo nametnuti nekim novim tehnologijama.
Odgovorno tvrdim da bi to ne samo tada već i u ovom trenutku rekao svaki hrvatski premijer, pa tako i T. Orešković. Naime, stigli na naplatu računi za rastrošnost svih vlada, ali i stanovništva. Zašto samo turizam koji je zahvaljujući nizu okolnosti bio proteklih godina vrlo uspješna grana gospodarstva. Svojedobno je Z. Milanović rekao (o. a. nismo još bili u EU-u). »U EU-u izvršena podjela poslova, nama je očito pripao turizam.« Kako imam dugo sjećanje, nije li nekada i SEV (e. COMECON) predvođen SSSR-om „dijelio posao“ zemljama članicama, u razdoblju od 1949. do 1991.« Kurikularna reforma ima mnogo sastavnica a usredotočuje se na onaj dio koji se odnosi na ono što treba učiti za život do XXII. stoljeća.
Što je osnova strategije za kurikularnu reformu?
Narodna poslovica glasi. „Vidjela žaba da se konj potkiva“. Tako je sa STEM-om, složenom kraticom koju je lansirao B. Obama. Dokazano, nismo u stanju ni ispravno prevesti značenja kojih je STEM složena kratica. Izvorno STEM znači Science, Technology, Engineering and Mathematics. I svi krenu na prvu loptu: znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika. Pogleda li se malo sadržajnije tu složenu kraticu, prijevod glasi prirodoznanstvo, informatika, tehnika i matematika (Večernji list, 2015. i Jezik, 5/2015). To proizlazi i iz njemačke složene kratice (MINT). Ali tko još vlada njemačkim jezikom, osim onih starijih. Kada postoji, pa i za moćništvo hrvatske znanosti samo jedan jezik. Na njihovu žalost, naučih da se nazivlje ne stvara prevođenjem s jednog jezika.
A gdje je nestao SSH (e. social sciencies and humanities), dakle društvene i humanističke znanosti? Ma one postoje, premda je na njih podignuta neviđena hajka. Pomiješalo se dvije stvari. Jedno je imati te znanosti i razvijati ih, a drugo, koliko nam treba stručnjaka s tih područja. To dokazuje jedna rečenica koju u ovom obliku definirah za izvanserijski uspješno savjetovanje u povodu 25. obljetnice osnivanja Hrvatskog društva za sustave glasovitog CROSS-a, održanog 14. siječnja 2016. Ona glasi: »Sve djelatnosti (npr. tehnika, medicina) u funkciji su društveno-humanističkih ciljeva. Koje određuje politika.« Obrazovanje mora pokriti sve navedene sastavnice navedene definicije. Zato trebamo STEM+SSH.
Čovječanstvo je oduvijek moralo jesti, odijevati se, spavati u zaklonu (pećina ili stan), voziti se itd. Prema tome treba proizvodnju, što više ljudi na svijetu to se mora povećati proizvodnja.
Uvijek se informiralo. Usmeno, znakovima, dobošem, a danas informatičkom opremom i alatima. Ali ne vrijedi misao da se ne može konstruirati kalup bez računala. Obitelj Čatić ove godine slavi stotu obljetnicu što se bavi alatničarstvom. Moj je otac znao načiniti alate i kalupe iz glave, osobno sam ih crtao na daski, a moji nasljednici ih konstruiraju na računalu. A što ako nemam pri ruci iz bilo kojeg razloga računalo i odgovarajuće alate. Znači li to da se ne može izvesti neka konstrukcija. Ne, ali infomatički je brže. Još je opasnija misao da se ne treba znati pisati sva slova rukom.
STEM, da ali i SSH
Zašto je bila potrebna analiza STEM-a? U emisiji Treći element sudjelovala su još dva istinski vrhunska stručnjaka, akademici S. Popović (prirodoznanstvenik) i M. Ježić (jezikoslovac). A tehničara i informatičara (koji su ipak samo dio tehničara) ni blizu. Ni prvi, ni posljednji puta.
Kada je prof. N. Budak najavio kurikularnu reformu napisan je izvorni znanstveni rad: Obrazovanje za izazove budućnosti (Pedagogijska istraživanja, 1/2013.). Iz njega ću prenijeti samo usavršenu Turner-Čatićevu obrazovnu piramidu znanja.
Usavršena obrazovna piramida znanja (Čatić, 2013.)
Piramida se temelji na postojanju znanosti temeljenih na otkrićima i izumima. Turner je u 4. sloju imao samo biologiju, a sada je navedena opća tehnika. Na vrhu bila je samo teologija. Pridodana je poslije našeg razgovora u Dallasu 1990. i izvorna tehnologija, kao sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i društva (J. Beckmann, 1777). U osnovama sve to treba učiti tijekom školovanja. Pedagozi su ti koji trebaju odlučiti kada je pogodno nešto učiti, a stručnjaci za pojedine predmete odlučiti što je zaista nužno. Meni u sadašnjoj školi recimo nedostaje prirodna tehnika neživoga, geologija te arheologija (za mene povijest rane tehnike). I neka bude zabilježeno. Na sjednici Socijalističkog saveza o obrazovanju 1987. kao gost sam predložio uvođenje teologije u obrazovanje.
Usavršena obrazovna piramida znanja
Dan ima 24 sata, obrazovanje u pravilu traje 30 sati tjedno i mora biti najopćenitije. Svi se bore za predmete i sate. Moguć je iskaz dr. sc. S. Prosper-Novaka da je najvažnije za svijet hrvatska renesansna književnost. Ali ne može se tražiti da se uči 14 renesansnih književnika. Dakle treba maksimalno reducirati broj tih književnika. Ostali će morati stati u jedan redak. Mnogo toga se promijenilo i tijekom mojeg obrazovanja. Pristigli su nam mikroelektronika, laseri i računala. Ali i sve uspješnije kiborgiziranje ljudskih bića, roboti i avatari koji će mijenjati čovjeka na mnogim radnim mjestima. Već danas postaje novivari (programi koji sastavljaju vijesti) ili politivari (programi koji mijenjaju pisce govora političarima, pa ih oni sastavljaju). U tehnici je primjer injekcijsko prešanje s reprodukcijom čovjeka kao prirodnim modelom. Kada je autor konstruirao stroj za injekcijsko prešanje 1957. bila su poznata dva postupka, jedan za plastiku i drugi za metale. Danas ih ima više od 250 inačica. Stvoren je opći model koji omogućuje da se za tri ili trideset dana nauči na radnom mjestu konkretni postupak.
Potrebno je poopćavanje i dopustiti prodor novoga
Valja zaključiti. Bez jasne koncepcije što se želi postići obrazovanjem koje mora biti određena strateškim ciljevima razvoja zemlje i očuvanjem nacionalnog identiteta, svaka reforma propada. Naše školstvo nije tako loše. Može biti bolje. Zašto ne pokušamo s boljim obrazovanjem bez pozivanja na tuđe modele. Pritom treba imati na umu da su prirodne znanosti intrizični dio tehnike, ali tehnika nije primijenjena prirodna znanost. A nužni dio tehničkog dijela obrazovanja ne mogu zamijeniti tableti i kartezijanski roboti, poznatiji pod krivim nazivom, 3D-printeri. Umjesto 3D-pisači.
Ovo je moj prilog javnoj raspravi o kurikularnoj reformi. Savjet nositeljima reforme. Razdijelite reformu u dva dijela. Vraćanje dostojanstva nastavnicima financijski a sada sve učestalije čak i fizičku sigurnost. A obrazovni dio moraju najprije raditi stručnjaci koji vide cjelinu a zatim najbolji stručnjaci iz pojedinih dosadašnjih i novih predmeta. A pedagozi će kazati kada se nešto treba učiti. Je li zaista djeca ne trebaju znati pisati velika i mala slova ili je li potrebno da se već od prvom razreda osnovne škole uči programiranje kada je dokazano da to sprječava razvoj drugih ljudskih osobina.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više