Hrvatski Fokus
Religija

Armenska prvostolnica

Armenska katedrala Uznesenja Presvete Djevice Marije u Ljvivu

 
 
Armenska katedrala (prvostolnica) Uznesenja Presvete Djevice Marije je jedan od najstarijih crkvenih arhitektonskih spomenika Ljviva na području Ukrajine. Crkva ulazi u sastav spomenika povijesnoga središta Ljviva, tzv. Staroga grada i uvrštena je na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/02/Armenska_katedrala1.jpg
Katedrala Uznesenja Presvete Djevice Marije u Ljvivu
 
Gradnja katedrale je počela 1356. god. na mjestu drvene armenske crkve iz 12. st. Crkvu je sagradio arhitekt Doring (Dore, Dorko) zahvaljujući sredstvima armenskih trgovaca Jakova iz Kafe (Feodosija, Krym) i Panosa (Fanosa) iz Kayserija (Anadolija). Godine 1630. armenski katolički nadbiskup Ljviva Nikola(j) (polj. Mikołaj Torosowicz) Torosovič (1605. – 1681.) sklopio je uniju s Apostolskom Stolicom. U dvorištu crkve na nadgrobnim pločama su sačuvani natpisi na latinskom, poljskom i armenskom jeziku. U Ljvivu se je nalazio od 1691. do 1946. god. i ženski benediktinski samostan. Godine 1901. armenski nadbiskup, teolog Jozef Teofil Teodorovič (polj. Józef Teofil Teodorowicz) (1864. – 1938.) obnavlja ljvivsku armensku crkvu.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/02/Nikola_Torosovic.jpg
Nadbiskup Nikola Torosovič
 
U sovjetsko doba armenska katedrala i ženski samostan bili su zatvoreni, a većina Armenaca katolika je preseljena u Poljsku. Nakon zatvranja u njoj se je nalazilo spremište ljvivske galerije, a od 1953. god. spremište ljvivskoga muzeja "V. I. Lenjin". U siječnju 2000. god. katedrala je prešla u pravnu nadležnost Armenske apostolske crkve, a 6. siječnja 2001. god., na dan Božića i Bogojavljenja po armenskom obredu, održana je liturgija.
 
Arhitekturni sklop i unutarnjost
 
U arhitekturni sklop (kompleks) armenske katedrale ulaze: zvonik iz 1571. god. (arhitekt: Petar Krasovski), spomenik sv. Kristoforu (? – oko 251.) iz 1726. god., zgrada bivše armenske banke iz 17. st., dvorac armenskih nadbiskupa iz 17. – 18. st., zgrada bivšega ženskoga benediktinskoga samostan iz 17. st. U dvorištu sklopa nalazi se kapela "Kalvarija" iz 18. st. s drvenim rezbarskim horeljefom.
 
Nakon rekonstrukcije 1908. – 1927. god. srednji dio katedrale je pretrpio znatne promjene. U slici stropa arhitekt F. Movčinski je iskoristio tadanje suvremene armenske i istočne motive, a slikar Jan Henryk Rosen (1891. – 1982.) naslikao je nekoliko zidnih slika metafizičkoga sadržaja i vitraža. Najpoznatije mu je freska Sprovod sv. Odilona. Smatra se da je sveti Odilon (962. – 1049.) najzaslužniji za uvođenje blagdana Dušni dan. Freska Sprovod sv. Odilona simbolizira vrijeme: prošlo, sadanje i buduće.
 

Artur Bagdasarov, HKV

Povezane objave

Lefebvre – biskup koji se cijeloga života bunio

hrvatski-fokus

Krajnji cilj je jedna nadreligija, Hrvati gube državu obitelj i vjeru

hrvatski-fokus

Blagdan sv. Jelene Križarice u Škripu

HF

Neistina je da će papa Franjo promijeniti crkveno stajalište o istospolnom braku

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više