U »Pogovoru« nedavno objavljene knjige Branimira Miroslava Tomlekina »Hrtkovci. Priče o sudbini jednog sela« (Tkanica d.o.o., Zagreb, 2015., str. 224) Ivan Balenović napisao je da je »po svojemu žanru, knjiga roman, beletristika, te bi se i njezin podnaslov mirno mogao preinačiti u roman o sudbini jednoga sela«. Već iz samoga naslova očito je da je riječ o Hrtkovcima, »hrvatskom selu u hrvatskom Srijemu od pamtivijeka pa sve do 1946. godine, kada je povučena umjetna granica između novouspostavljenih tadašnjih jugoslavenskih republika« – kako je to istaknuo urednik knjige Marijan Majstorović. Autor – književnik, pjesnik i feljtonist, diplomirani arhitekt i umirovljenik u Novom Sadu, koji je objavio niz knjiga te članaka u različitim časopisima, na zanimljiv i čitljiv način, kroz njemu poznate obiteljske likove, opisuje Hrtkovce u šest poglavlja: »Rat«, »Kraljevina Jugoslavija«, »Opet rat«, Nova kuća«, »Srbislavci« i »Odlazak«, u različitim povijesnim razdobljima od Austrougarske do raspada Jugoslavije.
Posebice su potresni opisi zbivanja nakon završetka Drugoga svjetskoga rata te nemilosrdno i brutalno protjerivanje početkom 90-ih godina prošloga stoljeća. Božica Iustitia nemoćna je sve do danas pred srbijanskom i svjetskom javnosti, unatoč poimence navedenim kolovođama, progoniteljima i ubojicama mirnih i nenaoružanih hrtkovačkih Hrvata, koje Tomlekin objavljuje u knjizi. »Njegovi Hrtkovci su nestali. Tako je ostao sam, i bez svog krova nad glavom, razapet između budućnosti svoje djece i prošlosti svojih predaka, između dvije države, između života i smrti, između sna i jave« – opisan je na kraju prognani Hrtkovčanin Marko, koji danas živi u Hrvatskoj, skupa s brojnim svojim sumještanima.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više