Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Što to nije u redu s energetskom obnovom obiteljskih kuća?

Osobe koje nisu inženjerskih zvanja nisu mjerodavne s autoritetom govoriti o pitanjima koja se tiču energetskog certificiranja

 
 
Već u prvom koraku ambiciozno zamišljenog Programa energetske obnove obiteljskih kuća, energetskom pregledu zatečenog stanja, dolazi do bezbrojnih problema. Koji su to problemi, što ih uzrokuje i kako ih riješiti, bili su glavni naglasci intervjua na našem portalu iz prosinca prošle godine. Na reakciju mjerodavnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nije trebalo dugo čekati.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/02/energetska_obnova-1.jpg
Stara poslovica kaže da se za dobrim konjem prašina diže. Upravo takvu prašinu podigao je intervju na našem portalu iz prosinca prošle godine, u kojem se Silvestar ŠANTAK, dipl. ing., ovlašteni energetski certifikator (F-182/2012) i ovlašteni inženjer strojarstva (1835), osvrnuo na neke nelogičnosti i nejasnoće koje je uočio baveći se poslom energetskih pregleda obiteljskih kuća kao pripreme za njihovu energetsku obnovu, a ujedno i dao neke smjernice kako riješiti moguće probleme. Na objavljeni intervju stiglo je potom mnogo reakcija, koje su mahom sve davale za pravo gosp. Šantaku. Naravno, nedugo nakon objave intervjua, reagirao je i u njemu 'prozvani' Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U skladu sa zakonskim odredbama, ali i dobrom medijskom praksom, istoga dana kada je zaprimljeno, to reagiranje FZOEU-a objavljeno je na portalu. No, na taj osvrt i u njemu iznesene stavove odmah je reagirao gosp. Šantak. Kako je jedan od ciljeva ovog portala promicati stručnu raspravu, potkrijepljenu jasnim, stručno utemeljenim argumentima kako bi se u konačnici donio zajednički, ispravan i na dobrobit svih usmjeren rezultat, najprije donosimo reakciju FZOEU-a, a potom i odgovor gosp. Šantaka na to. Oba osvrta donosimo u cijelosti, tek uz manje gramatičko-pravopisne ispravke. Tko je u pravu, presudite sami…
 
Reakcija FZOEU-a na objavljeni intervju
 
"Ambiciozan program energetske obnove obiteljskih kuća više je od samo ambicioznog plana – on je već u drugoj godini provedbe ostvario impresivne rezultate, koji višestruko prelaze postavljene ciljeve. Naime, u Trećem nacionalnom planu energetske učinkovitosti, koji program obnove kuća navodi kao jednu od mjera smanjenja potrošnje energije, planirane uštede se baziraju na procjeni obnove 2000 kuća godišnje. U sklopu prošlogodišnje provedbe programa, već je obnovljeno više od 3000 kuća, dok su u ovoj godini sklopljeni ugovori za obnovu još gotovo 9350 kuća diljem Hrvatske. Dakle, riječ je o gotovo 12 350 kuća za čiju obnovu će Fond građanima isplatiti oko 580 milijuna kuna. Stoga se, valjda, jedino u cijelom intervjuu možemo složiti s izjavom gosp. Šantaka da se ovdje uistinu radi o plemenitom cilju. Energetska obnova, uz ekološke benefite, našim će građanima donijeti uštede energije i poboljšati uvjete stanovanja, dok je građevinskom sektoru, a ujedno i certifikatorima, osigurala brojne poslovne mogućnosti. Naime, u cilju pojednostavljenja procedura i smanjenja troškova građanima koji više ne trebaju izrađivati projektnu dokumentaciju za manje zahvate, od ove smo godine u program uključili i gotovo 800 energetskih certifikatora diljem Hrvatske. Jedno od ključnih zaduženja certifikatora, čiji rad u potpunosti financira Fond, bilo je pomoći građanima u ispunjavanju prijave na natječaj, što znači da njihov kontakt s korisnikom nikako ne prestaje izradom Izvješća o energetskom pregledu. Nakon toga, certifikator bi trebao provjeriti i ponudu izvođača kako bi vidio da je u skladu s preporukama te još jednom provjeriti i ostalu dokumentaciju potrebnu za prijavu – kako bi bio siguran da će njegov klijent ispuniti sve potrebne preduvjete za dobivanje sredstava. Dakle, osim stručne, certifikator ima i savjetodavnu ulogu jer se građani ne moraju nužno razumjeti u građevinske ili strojarske radove, kao ni u potrebnu dokumentaciju. I dok su brojni certifikatori doista prepoznali ovaj poslovni potencijal te brojnim klijentima omogućili povlačenje značajnih sredstava iz Fonda, 'ambiciozni' gosp. Šantak se kao certifikator pojavljuje u svega tri prijave od kojih je samo jedna prihvaćena. To još više čudi da je unatoč njegovom detaljnom proučavanju materijala, pa i onih koji su izrađeni u promotivne svrhe s ciljem da informiraju građane o mogućnostima dobivanja fondovskih sredstava, ali i izjavi da je Javni poziv jedini mjerodavan za sastavljanje ponude, njegovi klijenti odbijeni i to upravo iz razloga što nisu dostavili uvjerenje o prebivalištu, odnosno nisu dostavili ponudu izvođača ovjerenu žigom i potpisom. Ono što smatramo najbitnijim za istaknuti jest da nijedan od građana koji su se ove godine prijavili za sufinanciranje s potpunom propisanom dokumentacijom nije odbijen! Svim građanima koji su se prijavili i dostavili sve potrebne dokumente je odobreno sufinanciranje.
 
U roku od 45 dana stručne službe Fonda su, redom pristizanja, obradile i odobrile zahtjeve za prvotno planiranih 250 milijuna kuna, čime nismo prekoračili propisani rok. Međutim, s obzirom na ogroman interes, željeli smo dati priliku i ostalim građanima te smo odobrili još dodatnih 250 milijuna kuna. Za obradu tih dodatnih zahtjeva trebalo nam je više vremena, no o tome smo građane pravovremeno i obavijestili. Ukupno je na adresu Fonda pristiglo 12 327 zahtjeva, a sufinanciranje od oko 500 milijuna kuna je odobreno za više od 9350 kuća. Napominjemo da smo ove godine omogućili i istodobno sufinanciranje više provedenih mjera obnove pa smo tako po kući prosječno dodijelili više od 53 000 kuna, dok je prošle godine prosjek bio oko 26 000 kuna. Cilj je da se u što većoj mjeri kuće obnove cjelovito, kako bi se postigle konkretnije uštede. Upravo to je bio i jedan od motiva da se što većem broju građana omogući sufinanciranje projekata obnove.
 
Ove su godine donesene izmjene Programa pa se građani sa zahtjevima javljaju direktno u Fond, a ne više svojim jedinicama regionalne/lokalne samouprave, a jedna od važnih izmjena je i nova definicija obiteljske kuće. To je omogućilo da našim Javnim pozivom bude obuhvaćen znatno veći broj obiteljskih kuća. Dakle u javnom pozivu nije, kao što gosp. Šantak proizvoljno zaključuje, riječ o pogrešnom ili fleksibilnom tumačenju definicije odnosno 'gramatičkoj intervenciji', već o preuzimanju definicije kakvu Vlada navodi u Izmjenama Programa energetske obnove obiteljskih kuća. Tim izmjenama građani nikako nisu zakinuti, već naprotiv – ukinuta je diskriminacija kuća kakve se mahom nalaze, primjerice, na obali. Tu se ne radi o kućama koje se koriste u komercijalne svrhe, primjerice, za iznajmljivanje jer je u Javnom pozivu zadržana odredba da se više od 50% podne površine kuće koristi za stanovanje. Gosp. Šantak je sigurno, kao čovjek iz struke, zasigurno upoznat s definicijom komercijalne zgrade pa zna da su to one u kojima je više od 50% bruto podne površine namijenjeno gospodarskoj djelatnosti, a trebao bi znati i da za njih postoji poseban Program obnove nestambenih zgrada. Stoga je deplasirano spominjati bilo kakvu zakinutost kada smo u suradnji s Vladom, odnosno resornim ministarstvima napravili sve kako bi ovaj program bio otvoren za što više naših građana.
 
Nikako se ne možemo složiti s konstatacijom gosp. Šantaka da ovaj program nije bio usmjeren na poticanje ljudi slabijeg imovinskog stanja. Od ukupno dodijeljenih 500 milijuna kuna, oko 75 % odlazi upravo na područja posebne državne skrbi, gdje smo odobravali i najveći postotak sufinanciranja. To je u skladu s našim Pravilnikom od dodjeli sredstava, a smatramo to pravednim i zbog socijalnog aspekta – u takvim područjima stanovništvo se masovno iseljava, teže pronalazi posao i ima manja primanja. Na ovaj način nastojimo potaknuti njihovo zadržavanje, uz poticanje gospodarske aktivnosti u tim dijelovima Hrvatske, što također smatramo jako važnim. Osim obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, Fond u suradnji s UNDP-om sufinancira projekt ruralne elektrifikacije kojim se kućanstvima udaljenima od mreže doniraju fotonaponski sustavi i osnovni kućanski A+++ električni aparati, ali i projekt u kojem energetski savjetnici besplatno savjetuju kućanstva kako uštedjeti na troškovima za energente. U planu nam je pokrenuti program za socijalno najugroženija kućanstva, koja također zaslužuju bolju kvalitetu stambenog prostora.
 
U članku se spominju izmjene prijavnog obrasca – istina je da je isti bio izmijenjen, ali isključivo kako bi dodatno otklonili moguće nejasnoće i lakše interno pratili određenu izvještajnu statistiku. Kolegama koji su obrađivali zahtjeve građana dobro su poznati svi potrebni zakoni i pojmovi vezani za ovaj program te nijedna osoba nije odbijena zbog izmjene obrasca, nego isključivo zbog nepotpune ili nevažeće dokumentacije. Osim djelatnika koji su obrađivali prijave svakodnevno radeći prekovremeno, pa i vikendom, kako bi u što kraćem vremenu obradili 12 327 zahtjeva, građanima su informacije bile dostupne mailom i telefonom koji je bio preopterećen pozivima. Odgovoreno je na više od 7000 mailova, obično u roku 48 sati od zaprimanja.
 
Informacije su naravno bile i još uvijek su dostupne i certifikatorima – niz savjesnih certifikatora nas je kontaktirao tražeći statuse svojih klijenata, koje smo im redovito prosljeđivali. Doduše, odnos klijent – certifikator je nešto u što nismo i ne bismo željeli ulaziti – na njima je da dogovore uvjete rada, dinamiku i međusobna prava i obveze. Potpisani ugovor znači da obje strane pristaju na dogovorene uvjete, a Fond nije nadležan niti za njegovo tumačenje niti za prijave o nepoštivanju istog. Na kraju, iskustvo s ovogodišnjim javnim pozivom, koji je pozitivno riješen za više od 75 % građana pokazuje da je velika većina certifikatora doista svoj posao odradila stručno i do kraja savjesno te su njihovim klijentima odobrena sredstva Fonda za obnovu obiteljskih kuća. A, oni koji si za pravo uzimaju teoretizirati i pretjerano kritizirati u narednoj godini bi trebali i u praksi pokazati svoje znanje i iskustvo pa posao energetskog certifikatora odraditi do kraja profesionalno, kako se ne bi dogodilo da zbog aljkavosti njihovi klijenti ostanu bez Fondovih sredstava. Nadamo se da će i gosp. Silvestar Šantak, unatoč svim njegovim bezrazložnim negodovanjima shvatiti da je Program energetske obnove obiteljskih kuća, uz sve svoje benefite, prilika i za njegov poslovni angažman te ćemo kroz obrade zahtjeva za naredni Javni poziv njegovo ime kao certifikatora vidjeti na više od tri prijave."
 
Reakcija gosp. Šantaka na reakciju FZOEU-a
 
"U odgovoru FZOEU-a se na više od jednog mjesta ponavlja kako sam izvršio pregled samo tri objekta od kojih su mi dva odbijena, što nikako nije točno, već je tendeciozno plasiranje neistine. Tekst javnog poziva ENU-22-23/2015 navodi: 'Za obiteljske kuće koje nakon primjene mjera energetske obnove prelaze iz zgrada s jednostavnim tehničkim sustavom u zgrade sa složenim tehničkim sustavom, prvi energetski pregled može izraditi samo ovlaštena pravna osoba s potpisane sve tri struke.' Misli se na ovlaštene energetske certifikatore složnenih sustava koji su inženjeri arhitektonske ili građevinske te elektrotehničke i strojarske struke. Kao certifikator strojarske stuke sudjelovao sam u više od 10 energetskih pregleda u kojima je mjera energetske obnove ugradnja solarnog sustava ili dizalice topline, a u kojima je nositelj posla bio netko od mojih kolega preostalih struka, upravo zato što nositelj posla može biti samo jedan certifikator. U trima spomenutim pregledima koje FZOEU spominje bio sam nositelj i jedini sudionik pregleda zato što se sva tri puta radilo o mjeri ugradnje kondenzacijskog kotla. Osim spomenutih pregleda u kojima sam osobno sudjelovao, u intervjuu sam obradio i iskustvo kolegice i kolege koji su u zbroju u svrhu Natječaja pregledali više od 100 obiteljskih kuća, od kojih je najveći broj na našoj obali te sam ih zamolio da mi svoja iskustva prenesu, a ja sam ih sakupljao tijekom cijelog ljeta 2015. u svrhu izlaganja na stručnom skupu Klima-forum. Na istu temu je kasnije nastao spomenuti intervju.
Čak i da je istina da sam pregledao ukupno samo tri objekta – da li to samo po sebi daje manju težinu mojim argumentima koje sam iznio?
Sljedeće stavke koje sam naveo nisam nikako pronašao u odgovoru FZOEU-a, osim da su svi prozvani 'bezrazložnim negodovanjima':
·                     problem definicije obiteljske kuće
·                     razlog zavrzlame s potvrdom prebivališta
·                     prijedlog iznosa subvencija po regijama
·                     razloge mijenjanja prijavnog obrasca koji nisu u potankosti objašnjeni
(mojim brojnim argumentima nije dan nijedan kontraargument)
·                     razlog odbijanja ponuda koje nisu ovjerene žigom i potpisom
·                     razlog nekomuniciranja prema certifikatorima o statusu predmeta
·                     razlog neriješavanja spisa u roku 45 dana
·                     razlog kašnjenja pošte 45 dana.
 
To su vrlo egzaktna pitanja. Nisam nigdje naveo opći dojam o Natječaju koji bi mogao biti subjektivan i ovisiti o broju provedenih energetskih pregleda sebe i svojih kolega, iako je on reprezentativan (više od 10 pregleda + kolege s preko 90 pregleda).
Na kraju sam spomenuo da je cilj navođenja pogrešaka da se iste ne bi više ponavljale u sljedećem izdanju Natječaja, no FZOEU opetovano navodi kako sam to učinio iz 'samo meni poznatih razloga'. Da li se možda aludira na moj enventualni politički angažman?
Pravilnik o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi (NN 73/2015) definira certificiranje kao inženjersku struku, tj. jedan od temeljnih zahtjeva za ovlaštene certifikatore je da su završili diplomski sveučilišni ili specijalistički studij arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke. Dobra inženjerska praksa kao činjenicu isključivo uvažava rezultat proračuna, odabir iz tablice ili dijagrama inženjerskog priručnika – dakle barata se s egzaktnim podacima. Stoga osobe koje nisu inženjerskih zvanja po prirodi svoga formalnog obrazovanja nisu mjerodavne s autoritetom govoriti o pitanjima koja se tiču energetskog certificiranja kao inženjerske struke i njihovo mišljenje je samo neobvezujuće."
 

B.L., www.energetika-net.hr

Povezane objave

NEUSPJEŠNO UVJERAVANJE »NEVJERNIKA« – GMO u sjeni pandemije i rata

hrvatski-fokus

Novigradska dagnja treći puta

HF

Vodikova energetska rješenja (i) iz Hrvatske

HF

Mi marimo za budućnost… i tako već 30 godina

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više