Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Otisak kulturnoga identiteta hrvatske dijaspore u kiberprostoru

Svečano predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik 2016.

 
 
Ovih je dana u Zagrebu, 12. veljače 2016., svečano predstavljen novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2016., čija 32 samostalna autorska priloga odražavaju otisak kulturnog identiteta hrvatske dijaspore u današnjem kiberprostoru.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/02/cs5dt19612ms9xveulymqzeouax.jpghttp://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/02/cs5dt19612ms9xveulymqzeouax.jpg
Socijalne mreže današnjice, odraz informacijsko-tehnologijskoga napretka koji se ne može zaustaviti, Hrvatskoj matici iseljenika otvorile su nove stvaralačke izazove između virtualne komunikacije i one u stvarnome svijetu  vidljivo je u cjelokupnom sadržaju novog sveska Hrvatskog iseljeničkog zbornika – istakao je komunikolog prof. dr. sc. Božo Skoko na promociji održanoj u Zagrebu 12. veljače 2016. Svečanoj promociji tiskanog i elektroničkog izdanja Hrvatskog iseljeničkog zbornika na tri jezika (hrvatskom, engleskom i španjolskom)  odazvali su se brojni uglednici iz javnog i akademskog života grada Zagreba i Republike Hrvatske, među kojima je bio i predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić kao i predstavnici Državnog ureda za Hrvate izvan RH. Nakon pozdravnih riječi ravnatelja HMI-ja Marina Knezovića i čestitke suradnicima Zbornika i Matičinim djelatnicima, o pojedinim studijama iz Zbornika, uz komunikologa Skoku, govorile su doc. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, mag. etn. Paula Gadže (Argentina), te urednica Vesna Kukavica. Voditeljica promocije bila je Lada Kanajet Šimić, prof. Prigodni glazbeni program izvela je operna solistica Barbara Othman.
 
Izvorni znanstveni članak dr. sc. Marine Perić Kaselj, usredotočen je na nove oblike društvenih zajednica i kolektivnih identiteta i to virtualne hrvatske dijasporske zajednice cijele Latinske Amerike. Najaktivnija je s 1700 članova virtualna zajednica u Magallanesu, okupljajući sva hrvatska društva te čileanske pokrajine. S druge strane, u Argentini se ističe  kvalitetan web portal 55 – godišnjeg časopisa na španjolskom jeziku Studia Croatica, kojeg uređuje Joza Vrljičak.

 

Hrvatski internetski tečaj (HIT-1) obradila je u Matičinu godišnjaku Marija Bošnjak, opisujući ga kao suvremeni projekt Matice, koji ima izvrsnu perspektivu u očuvanju nacionalnoga i kulturnoga identiteta te promicanju hrvatskoga jezika i kulture u inozemstvu. Od proljeća 2011. do jeseni 2015. održano je deset semestara, a nastavu su pohađali polaznici iz 26 zemalja s različitih kontinenata. Istaknuto je kako taj e-tečaj koristi svim hrvatskim iseljenicima koji žele dobiti hrvatsko državljanstvo, jer e-tečaj fantastično pomaže da ovladaju osnovama hrvatskoga jezika te tako lakše svladaju zahtjeve nužne za njegovo dobivanje.
 
Sažeto, Hrvatski iseljenički zbornik 2016. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelina –  naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – koje se sastoje od 32 samostalna autorska priloga. Građa je raspoređena na 356 stranica i ilustrirana s 65 fotografija, zrcaleći autentično iseljeničko stvaralaštvo 21. stoljeća oblikovano u višejezičnim i višekulturnim sredinama razvijenoga svijeta.
 
Tematska cjelina posvećena hrvatskoj znanstvenoj dijaspori donosi više tekstova Tanje Rudež – dobitnice titule europske znanstvene novinarke. Rudežova, uz ostalo, predstavlja rođenog Zagrepčanina iz  Edinburgha znanstvenika Igora Rudana, redovitog profesora i direktora Centra za globalno zdravlje na tamošnjem škotskom sveučilištu. Rudan je stalni savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i Svjetske banke za pitanja planetarnog zdravlja. Osvojio je 20-ak prestižnih međunarodnih nagrada među kojima je i Chancellor's Award. Projekt biobanke, popularno nazvan 10 001 Dalmatinac, tijekom proteklih 15 godina nametnuo se kao najuspješniji znanstveni pothvat Rudanova tima u novijoj povijesti Hrvatske, ali i Europe. Cilj je Rudanovih istraživača iz Splita, Rijeke, Zagreba i Osijeka prikupiti podatke o 10 001 Dalmatincu, čime Hrvatska postaje  zastupljena u znanstvenoj revoluciji što ju je potaknuo završetak projekta humanoga genoma. U Edinburghu je nedavno predstavljena knjiga Healthy Ideas: Improving Global Health and Development in the 21st Century koju je Igor Rudan (44) napisao u suradnji s vodećom profesoricom političkih znanosti sa Sveučilišta u Oxfordu Devi Sridhar. Opisana je, uz ostalo, karijera znanstvenice mlađe generacije iz Kumrovca Tanje Bosak koja je izvanredna profesorica geomikrobiologije (Hayes Career Development Associate Professor of Geobiology) i direktorica Laboratorija za geomikrobiologiju i mikrobnu sedimentologiju na američkom MIT-u u, prestižnom sveučilištu koje je dosad dalo čak 84 nobelovca. U tematskoj cjelini Povjesica redovite se svake godine objavljuju izvorni znanstveni radovi koji rasvjetljavaju pojedine dijelove hrvatske iseljeničke povijesti kao i kulturne povijesti hrvatske dijaspore, uz prikaze znanstvenih monografija i memoaristike naših egzilanata i disidenata 20. stoljeća.
http://www.hrvatskiglas-berlin.com/wp-content/uploads/3-Urednica-Glasa-hrvatske-D.-Marjanovi%C4%87-i-urednica-HIZ-a-V.-Kukavica-300x200.jpg
Urednica Glasa Hrvatske D. Marjanović i urednica Zbornika V. Kukavica
 
Tako je osobite zanimljivosti izvorni znanstveni članak dr. sc. Waltera F. Lalicha sa Sveučilišta Macquarie iz Sydneyja pod naslovom Hrvatski zarobljenici u Australiji u doba Velikoga rata. Autor je, potaknut životnom traumom Anke Roki s otoka Visa koja nikad nije doživjela očev povratak iz daleke Australije, i to u prigodi stote obljetnice zatočeništva brojnih Dalmatinaca pod Južnim križem, cjelovito istražio taj bolni isječak australske i hrvatske transnacionalne iseljeničke povijesti iz Prvoga svjetskog rata. Nedužni zatočeni Dalmatinci u onodobnim australskim koncentracijskim logorima zaslužuju istovjetni pijetet koji se iskazuje ostalim australskim i novozelandskim veteranima uz Anzac Day, kojim se svakog 25. IV. od davne 1915. obilježava žrtva na Galipolju. Naziv Anzac danas simbolizira vrline poput hrabrosti, prijateljstva, žrtve – što zaslužuju i naši nekoć zatočeni ekonomski migranti.  Ime Petra Rokija, Ankina oca, Lalich je otkrio na spomeniku ratnim stradalnicima na najvećem groblju u Sydneyju. Autor, profesor s CSC Sveučilišta Macquarie, nastavlja seriju članaka u HIZ-u koji rasvjetljavaju našu prošlost na australskom tlu – čije su posljedice nadmašile lokalne granice, odrazivši se i na živote mnogih naših obitelji na jadranskoj obali.
 
Dr. sc. Tatjana Šarić iz Hrvatskog državnog arhiva opisuje u preglednoj studiji Hrvatsko iseljeništvo kroz fondove i zbirke Hrvatskog državnog arhiva. Složeni fenomen hrvatskih migracija potiče raznovrsne asocijacije na selidbu – kroz brojke, statistike ili izvješća o ranoj mobilnosti. No, kad ogolimo službena izvješća, priča o iseljavanju zapravo se svodi jedino na – ljudske sudbine, piše dr. sc. Šarić. Riječ je o stotinama tisuća ljudi koji su tijekom stoljeća, većinom zbog gospodarskih, a djelomice i zbog političkih razloga, u potrazi za boljim životom – odlazili iz rodnog kraja u neizvjesnost. Tema selidbe iz Lijepe Naše neiscrpna je te zaslužuje usustavljenu obradu. Zato je i u Hrvatskome državnom arhivu (HDA) u Zagrebu, baštinskoj ustanovi koja čuva cjelokupnu arhivsku građu nacionalne važnosti, pokrenut i ostvaren trogodišnji projekt kojim se željelo pridonijeti istraživanju iseljeništva. Uz to, najavljuje da iz tiska izlazi i Vodič o hrvatskom iseljeništvu u fondovima i zbirkama HDA u kojem će, uz kratki opis i upute, biti navedeni svi fondovi i zbirke koje sadržavaju autentične informacije, a čuvaju se u Hrvatskome državnom arhivu, čija je ravnateljica dr. sc. Vlatka Lemić bila nazočna promociji Zbornika.
 
Švicarski povjesničar umjetnosti prof. dr. sc. Alexander Perrig objavio je nedavno sjajnu knjigu o (ne)poznatim Klovićevim crtežima Das Vermächtnis des Don Giulio Clovio (1498. – 1578.) und die wundersame Vermehrung der Zeichnungen Michelangelos. Knjiga nastoji objasniti razasute Klovićeve crteže iz umjetnikove ostavštine, konzultirajući primarne izvore i literaturu na nizu jezika, uključujući studije hrvatskih stručnjaka poput akademika Ivana Goluba i dr. sc. Milana Pelca. Knjizi je priložen CD-ROM s 1500 crteža pa ta digitalizirana građa čitatelju olakšava pratiti Perrigova inovativna tumačenja vezana za Klovićeve (ne)poznate crteže, sačuvane u prestižnim fundusima baštinskih ustanova diljem Europe. Perrig rasvjetljava vezu kultnih renesansnih majstora i našega velikana sitnoslikarstva te epohe. Budući da je kardinal Farnese Klovićeva djela darivao europskim vladarima, Klovićeva je umjetnost postala sastavnicom elitne kulture dvorskoga manirizma sredinom 16. stoljeća. Perrigova knjiga je u HIZ-u detaljno prikazana iz pera hrvatskog Švicarca Tihomira Nuića.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/02/1asvecanapromocijahiz-a2016.jpg
Povjesničar hrvatskog iseljeništva dr. sc. Ivan Čizmić piše nekrolog Bernardu M. Luketichu (Cokeburg, 17. VIII. 1931. – Pittsburgh 8. XII. 2015.) istaknutom društvenom i kulturnom djelatniku, publicistu i izdavaču te jedna od vodećih osoba hrvatske dijaspore druge polovice 20. stoljeća. Utemeljitelj je Kulturne federacije mladih HBZ-a.
 
Jedan članak u HIZ-u obrađuje prinose španjolskoj enciklopedistici Pavla Tijana kroz prikaz njegovih memoara. Naime, Matica hrvatska nedavno je objavila knjigu autorice Nedjeljke Luetić Tijan Život Pavla Tijana, leksikografa i publiciste s polustoljetnom madridskom adresom, priređivača Igora Zidića i Marije Tijan Wieck. Senjaninu Tijanu, iz legendarnoga tima prve Hrvatske enciklopedije Mate Ujevića i nagrađivanog enciklopedista španjolskoga kulturnog kruga, Vlada Republike Hrvatske tek je deset godina nakon smrti prenijela pisanu ostavštinu od 215 svezaka iz Madrida u arhiv HAZU (2007.). Za stvaralaštvo u hispanističkoj leksikografiji odlikovan je prestižnom Kolajnom španjolskog kralja za doprinose na području kulture. Na poziv Vrhovnog vijeća za znanstvena istraživanja 1947. nastanjuje se u Madridu te ondje na novoosnovanom Međunarodnom odjelu za moderne kulture organizira studij slavistike, uključujući se u aktivnosti španjolske akademske zajednice. Od 1954. Tijan djeluje na Instituto Miguel de Cervantes de Filología Hispánica, kada preuzima jednu od vodećih uloga među španjolskim leksikografima sve do umirovljenja.
 
Urednica Hrvatskog iseljeničkog zbornika Vesna Kukavica zahvalila je vrijednim  suradnicima, ističući: „Dok naraštaj doktora Ivana Čizmića (i Rogića) podvlači crtu na iseljenički opus, zagovarajući novu medijsku paradigmu o hrvatskoj dijaspori osobito u fascinantnom djelu Modernizacija i odselidba – oko Hrvatskog iseljeničkog zbornika stvorili smo novi naraštaj publicista poput doktorica Perić Kaselj, Bošnjak, Šćukanec, Šarić, Gadže, Tomić Sablić, Rajković Iveta, doktora Ivana Hrstića… Sve mlađi publicisti od svega tridesetak godina, svjesni značaja i klasičnog i elektroničkog izdanja Zbornika. U Zbornik je utkana i stvaralačka energija svih naraštaja Matičinih djelatnika. Hvala vam poštovani suradnici što ste kreativnim naporom stvorili moderni narativo Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Taj moderni narativ u 21. stoljeću odlikuje jezgrovitost i slikovitost iskaza, koji nam kao u facebook  poruci živopisno predočava današnjeg američkog, argentinskog, čileanskog, australskog, novozelandskog ili pak njemačkog Hrvata – građanina svijeta i poliglotu, nerijetko dvostruke pripadnosti, s jasnim hrvatskim patriotskim osjećajima.
 
U tom se iseljeničkom narativu prepoznaju fina tkanja, razmjene međuljudskih vrlina karakteristične za kanadski ili australski multikulturalizam – u kakvom se formira čestitost hrvatskih ljudi o kojima pišu autori zastupljeni u Matičinu Zborniku.
 
Povratnici/useljenici poput autora Drage Šaravanje u eri globalne mobilnosti ostaju vezani uz sredine iz kojih su došli s udaljenih meridijana. Tome ne pridonosi samo činjenica da im članovi obitelji žive na dva mjesta, na dva kontinenta, u dvjema državama nego i shvaćanje hrvatskih ljudi u pokretu  kako dvostruka pripadnost može biti i prednost i sigurnost u današnjem svijetu rastuće nejednakosti.“
 
Autori zastupljeni u Hrvatskom iseljeničkom zborniku 2016. su: Božo Skoko; Željko Holjevac; Marina Perić Kaselj; Marija Bošnjak; August Kovačec; Željka Lovrenčić; Vesna Kukavica; Milan Bošnjak; Aleksandra Šćukanec; Maja Đurinović; Gea Vlahović; Ivana Sardelić; Paula Gadže; Marijeta Rajković Iveta; Marin Sopota; Robert Skenderović; Vedran Iskra; Gojko Borić; Walter F. Lalich; Davorin Rudolf; Tatjana Šarić; Ivan Čizmić; Iva Buljan; Stjepan Damjanović; Tihomir Nuić; Tanja Rudež; Franjo Jović; Helena Sablić Tomić; Ivana Mance; Drago Šaravanja; Ivan Hrstić, Neven Ferenčić i Darko Mažuranić.
 
Matičina čitana trojezična serijska publikacija Hrvatski iseljenički zbornik dosegla je 25000 stranica, a zadnjih 6800 od početka XXI. stoljeća urednički potpisuje publicistkinja Vesna Kukavica, koja oko te publikacije okuplja vrsne autore iz domovine i brojnih zemalja sa svih kontinenata u kojima stoljećima pišu ljudi hrvatskih korijena, doprinoseći tematskoj i interdisciplinarnoj otvorenosti tog jedinstvenog časopisa posvećenog modernoj mobilnosti hrvatskih ljudi u pokretu.
 

Dubravka Grbić

Povezane objave

Standard

hrvatski-fokus

Europsko-američka imigracijska kriza

HF

Što pepeo priča

HF

Matthew Yuricich – umjetnik – dobitnik Oscara za filmske specijalne efekte

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više