Kratak prikaz povijesti Gradišćanskih Hrvatov u Austriji (9)

Druga republika

Po Drugom svitskom boju je dr. Lovre Karall, Hrvat iz Velikoga Borištofa, nastao prvi pri slobodni izbori odibrani zemaljski poglavar Gradišća. Još u ljetu 1945. stupili su Gradišćanski Hrvati u kontakt s Titovom vladom u Jugoslaviji i ishodili otpušćenje svojih hrvatskih sunarodnjakov iz bojnoga zarobljeničtva.

Lovre Karall (1894. – 1965.)

Tom akcijom je Hrvatsko kulturno društvo vrijeda dospilo u političke poteškoće, ar je Jugoslavija pri mirovni pregovori 1947. potribovala izmjenu stanovničtva ili kulturnu autonomiju za hrvatsku narodnu grupu. Gradišćanski Hrvati su odlučno odbijali izmjenu stanovničtva. Po raskidu Tita sa Staljinom u ljetu 1949. je i Sovjetski Savez prestao podupirati te prijedloge Jugoslavije. No prava hrvatske manjine u Gradišću – isto kot i prava Koruških Slovencev – su fiksirana u članu 7 Državnoga ugovora iz 1955. Ona ali do dana današnjega nisu ispunjena.

Obnovljenje Gradišća

Obnovljenje Gradišća se je zavlačilo zbog njegove pripadnosti sovjetskoj posadnoj coni, a kasnije zbog položaja zemlje neposredno uz “Željezni zastor”. Posljedica toga je bila, da se socijalna struktura hrvatskih sel dugo vrime nije minjala. Stoprv sredinom šezdesetih ljet, s porastom industrijalizacije u Beču, Bečkoj kotlini i u Gracu, počeli su Gradišćanski Hrvati u većoj mjeri iskati zaposljenje u industriji. Oko 25% zaposlenih Gradišća vozilo se je sada na djelo u industrijske centre. Oni su prekinuli vezu sa selskom tradicijom i rješili se uticaja tradicionalnih autoritetov. To je izazvalo krizu dosadašnje hrvatske rodbinske i selske zajednice i prouzrokovalo individualizaciju ljudi. Povećao se je broj mišanih hištav, dvojezično podučavanje se je smanjilo. Dokle su sela sjevernoga Gradišća mogla držati broj stanovničtva, podnašajući ali sve više stope asimilacije, imala je medjutim većina sel sridnjega Gradišća i nekoliko sel na jugu jedva asimilacije, ali zato velike gubitke zbog odseljavanja.

(Nastavak slijedi)

Franjo Schruiff, “Zur Geschichte und Entwicklung der kroatischen Volksgruppe”; http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=168&lang=hr