Osnovan Pokret vojvođanskih Hrvata

Hrvatska udruga građana koja namjerava izići na predstojeće lokalne, pokrajinske i republičke izbore u Srbiji

 

 

U Somboru je formiran „Pokret vojvođanskih Hrvata“, nova udruga građana koja namjerava izići na predstojeće lokalne, pokrajinske i republičke izbore u Srbiji, navodi se među ostalim u njihovu priopćenju objavljenom u ponedjeljak, 25. siječnja. „Osnovni cilj formiranja je da pokrenemo većinu pripadnika hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini i Srbiji da uzmu aktivno učešće u političkom životu kako bi skupa utjecali na svoj status u Srbiji. Mišljenje osnivača je da bez integriranog odnosa s društvenom okolicom i sudjelovanja u tijelima vlasti, hrvatska zajednica ne može, a i nema pravo, očekivati od drugih političkih subjekata da joj to osiguraju, a da zajednica samo indolentno promatra i ‘mudro’ šuti“, objašnjava se u priopćenju koje je potpisao predsjednik Mata Matarić.

Pokret najavljuje „usku suradnju sa svim institucijama hrvatske manjinske zajednice u Srbiji“, jer zaključuje da je „prirodan put da svi zainteresirani u sinergiji osiguraju zadovoljavajuće rezultate na predstojećim izborima u lokalnim samoupravama, vojvođanskog i republičkoj skupštini“. Navodi se da je sjedište udruge u Somboru, i dodaje da novoosnovani Pokret već ima predstavnike u Skupštini Vojvodine i dva vijećnika u skupštini grada Sombora.

 

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini izašao je, skupa s pojedincima iz mjesnog kulturnog društva, samostalno na izbore za članove Savjeta MZ u Monoštoru. Kandidirano je sljedećih sedam kandidata u okviru „izborne liste“ „Za naše malo misto“: Snežana Periškić, Igor Terzić, Josip Budimčević, Anita Đipanov, Sonja Periškić, Davor Francuz, Marko Bolugovac

 

Na izborima su bile još tri liste. Kandidate okupljene oko liste „Zato što volim Monoštor“ podržala je Demokratska stranka, a kandidate okupljene oko liste „Za napredni Bački Monoštor“ podržala je Srpska napredna stranka. Kandidate okupljene oko liste „Za Monoštor – Miler“, predvodio je Zoran Miler, bivši član DS-a.

Iz samih izbornih rezultata nameće se nekoliko zaključaka:

Kandidirao se iznimno velik broj kandidata (38 kandidata) što znači da je na svako mjesto u Savjetu „startalo“ 3,45 kandidata;

Odziv birača je bio neuobičajeno visok za izbore za MZ (50,46%);

Na isto biračko tijelo računale su tri izborne liste: „Za naše malo misto“, „Zato što volim Monoštor“ i „Za Monoštor – Miler“;

Prosječan broj glasova po kandidatu je:

Za napredni Bački Monoštor              535,73

Zato što volim Monoštor                      319,38

Za Monoštor – Miler                             308,88

Za naše malo misto                               300,57

Kandidati „Za naše malo misto“ osvojili su sljedeći broj glasova

Snežana Periškić                                 449

Anita Đipanov                                      387

Davor Francuz                                      295

Sonja Periškić                                       294

Josip Budimčević                                 272

Marko Bolugovac                                 213

Igor Terzić                                              194

Usporedbe radi, za prolaz je bilo potrebno 477 glasova, čemu je najbliže bila Snežana Periškić, predsjednica MO DSHV Monoštor i član savjeta MZ u više mandata.

 

Imajući u vidu da je broj Hrvata s pravom glasa oko 1680, te da je izlaznost bila 50,4%, možemo reći da je broj građana izašlih na ove izbore bio oko 846, što znači da su kandidati i kandidatkinje liste „Za naše malo misto“ osvojili između 22,3% (Igor terzić) i 53,07% (Snežana Periškić) izašlih Hrvata. Izborna potpora koja se u prosijeku kreće oko 35,46% je iznimno respektabilan rezultat. Ovaj je rezultat još i bolji ako imamo u vidu iznimno veliki odziv pripadnika romske zajednice, koji su brutalno instrumentalizirani tijekom izborne kampanje, kada su zbog loših uvjeta u kojima žive dovođeni u poziciju da svoj glas „prodaju“ za paket socijalne pomoći ili obećanje rekonstrukcije mokrih čvorova, od čega aktivisti liste „Za napredni Monoštor“ uopće nisu prezali, a način glasovanja bili su prinuđeni dokazivati fotografijama na mobitelu.

Primjera radi, DS je u periodu od 2000. do 2012 godine bio stožer vlasti na republičkoj razini s potporom birača koja se kretala u rasponu od 12,7% 2000. godine do 38,42% 2007. godine. Stranka aktualnog premijera preuzela je čelnu ulogu u Vladi RS uz izbornu potporu od 24,04% birača. Što nas dovodi do sljedećeg pitanja…

Kako je moguće da uz ovako veliku izbornu potporu, u mjestu koje „slovi za hrvatsko“ nemamo niti jedan mandat. Odgovor treba tražiti u dva pravca:

Na planu zbornih pravila koja su u osnovi većinskoga tipa (sve ili ništa). Dakle, onaj tko osvoji makar i jedan glas više dobiva mandat, a ostali ništa.

U činjenici da su Hrvati iznimno disperzirana zajednica te da u principu činimo manjinu u manjini, odnosno da čak i u mjestu koje „slovi za hrvatsko“ postotak Hrvata jedva doseže 50%, što je bitno različito od geografske koncentracije, recimo Mađara u Adi (76,64%), Kanjiži (86,52%), Senti 78,12%). Dakle, kada promatramo izborni rezultat koji ostvaruje stranka nacionalne manjine, nije moguće promatrati taj rezultat u odnosu na ukupno biračko tijelo, već samo u odnosu na potencijalni „rezervoar glasova“, koji je u slučaju svake manjinske političke opcije ograničen nacionalnim sastavom biračkog tijela.

 

U slučaju da su izbori održani po proporcionalnom izbornom sustavu, koji se primjenjuje za izbor odbornika i poslanika u Skupštini APV i Skupštini RS, uz zadržavanje broja glasova za svaku pojedinu listu, rezultati bi bili sljedeći:

Za napredni Monoštor (SNS)             4          mandata

Za Monoštor – Miler                             2          mandata

Za naše malo misto                              2          mandata

Zato što volim Monoštor (DS)              2          mandata

GG                                                             1          mandat

Iz prethodnog jasno slijedi da je za izbor na ostalim razinama nužno ostvariti zajednički nastup s onim političkim opcijama s kojima je moguće dugoročno graditi suradnju i opstojnost Hrvata na ovim prostorima.

Na koncu, od 11 članova Savjeta MZ Monoštor, 9 je pripalo listi „Za napredni Bački Monoštor“, a po jedan listama „Zato što volim Monoštor“ i „Za Monoštor – Miler“.

 

Samu izbornu kampanju karakteriziralo je nekoliko elemenata:

Intenzivna kampanja od vrata do vrata, koju su provodili aktivisti SNS-a koji nisu žitelji Monoštora, pri čemu su stanovnici MZ pozivani da se izjasne hoće li izaći na izbore, te za koga će glasovati. Podatci na ovaj način evidentirani su i zapisivani, što je kazneno djelo;

Kampanju od vrata do vrata provodilo je tridesetak članova SNS-a, koji su samo za potrebe kampanje došli iz drugih mjesta i boravili u Monoštoru dulje od mjesec dana;

Potencijalnim glasačima (SNS) dijeljeni su paketi socijalne pomoći u vidu brašna, ulja, šećera i sl.;

Potencijalnim glasačima (SNS) obećavano je poboljšanje uvjeta stanovanja u vidu rekonstrukcije kuća i stambenog prostora;

Tijekom izborne kampanje, kao i na sam dan izbora, korištena su službena vozila javnih poduzeća;

Najmanje jednoj osobi je zaprijećeno da odustane od kandidature;

Župnik je „zamoljen“ da s ambona pozove vjernike da glasuju za SNS.

 

O atmosferi uoči i na sam dan izbora svjedoče i sljedeći napisi:

 http://rs.n1info.com/a126871/Vesti/Izbori-u-Backom-Monostru-SNS-optuzena-za-kupovinu-glasova.html

http://www.rtv.rs/sr_ci/vojvodina/backi-monostor-pljuste-optuzbe_680222.html

 

DSHV je u kampanju ušao s još uvijek nekonsolidiranom situacijom unutar hrvatske zajednice na teritoriju grada Sombora, što je posljedica (ne)djelovanja Podružnice koju je do isključenja vodio Mata Matarić. Vrijeme novoizabranog rukovodstva je prekratko da bi se konsolidacija unutar zajednice ponovno uspostavila, da se strukture stranke stabiliziraju te da se mobilizacijski potencijal pripadnika hrvatske zajednice osnaži. DSHV je u kampanju ušao bez financijskih sredstava, pa je logično da je kampanju bazirao na osobnoj komunikaciji s potencijalnim biračima, pripadnicima hrvatske zajednice, te članovima i simpatizerima KUD-a. Od propagandnog materijala bio je dostupan samo flajer. Potencijalni glasači pozivani su osobno i telefonski.

 

S obzirom na sve navedeno, DSHV treba biti minimalno zadovoljan postignutim rezultatima. Ono što hrabri jest da je glasački potencijal prodemokratskih snaga građana Monoštora gotovo dva puta veći od onoga što ga ima vodeća stranka u Srbiji, što može biti dobar povod da se ozbiljno porazmisli radi sklapanja dogovora o zajedničkom izlasku na izbore koji predstoje u Srbiji ovog proljeća. Naravno, pripremi za izbore nužno je posvetiti više pažnje, a što uključuje pomni odabir kandidata, razgovore o potencijalnom zajedničkom nastupu, dogovor o nazivu izborne liste, sloganu i programu, članovima i simpatizerima koji su voljni sudjelovati u kampanji…, što sve treba prethoditi raspisivanju izbora. Vrijedi upamtiti da bi zajednički nastup oporbe garantirao ne samo znatno bolji izborni rezultat, nego i izbornu pobjedu u Monoštoru. Naravno, u cilju motivacije birača da izađu na izbore trebalo bi porazmisliti i o izravnom kontaktu kroz kampanju od vrata do vrata.

 

Veco Ivković, Hrvatske novine