Merkel i Obama guraju TTIP

Hrvatska ne smije ratificirati ovaj ugovor

 

 

Hrvatska ne smije ratificirati ugovor o Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i suradnju (TTIP) ako se njime otvori mogućnost da interesi kompanija budu iznad javnog interesa. Poruka je to iz Matice hrvatske nakon prekjučerašnje javne rasprave o dosadašnjem tijeku pregovora između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o sklapanju TTIP-a.

– Ako me pitate postoji li opravdan strah da će se europskim državama snagom TTIP-a oduzeti mogućnost da zaštite svoje vitalne interese, kao što su socijalna zaštita radnika, izvori vode ili nadležnost sudova u dosadašnjem opsegu, odgovor je potvrdan. Kako se tome suprotstaviti?

Angela Merkel i Barack Obama

 

To je moguće, osim odbijanjem da se takav ugovor ratificira u Saboru, i zalaganjem naših zastupnika u Europskom parlamentu protiv neprihvatljivih odredbi ugovora i medijskim osvješćivanjem naših građana o tome što im se sprema upozorio je pravni stručnjak i konzultant Neven Šimac. On je posebno problematičnim označio činjenicu da se, suprotno svim demokratskim pravilima i običajima suvremene Europe, o pregovaračkim pozicijama EU-a i SAD-a i sadržaju pregovora službeno ne zna ništa jer je, ističe, među pregovaračima dogovorena apsolutna tajnost pregovora.

– Nedopustivo je da se s manjim dijelom dokumentacije o pregovorima mogao upoznati dio zastupnika u Europskom parlamentu, i to tako da su samo pročitali dokumentaciju bez mogućnosti da prave bilješke ili fotografiraju građu. Ovdje nije riječ o bilo kakvom sporazumu, nego o ugovoru nakon kojega Europa više neće biti ista – ocijenio je Šimac. Komentirajući procjene da će TTIP za Europsku uniju zapravo dogovoriti Njemačka, kao lokomotiva europske ekonomije, Šimac je izrazio neslaganje s takvim raspletom jer, dodao je, to bi bio novi slučaj soliranja Njemačke u odnosu na druge članice Unije, prije svih u odnosu na Francusku.

 

Politolog Petar Popović ukazao je na geopolitičku dimenziju TTIP-a kao ugovora, istaknuo je, uperenog protiv Kine. Pomoću TTIP-a, kaže Popović, želi se smanjiti ili posve ukloniti uspjeh koji je Kina postigla u svojim bilateralnim trgovinskim sporazumima s partnerima u Aziji.

– Kina je svoje sporazume prilagodila interesima druge strane, bez unaprijed zadanog okvira u koji se zemlja s kojom Kina pregovara treba uklopiti. Amerika ima sasvim drugi pristup, postoje pravila u koja se zemlje potpisnice trebaju uklopiti. To je osnovni pristup SAD-a i u pregovorima s EU-om o TTIP-u i preostaje nam vidjeti kako će se dovršiti pregovori u kojima se žuri i jednoj i drugoj strani – komentirao je Popović. Naveo je kako Amerikanci žele dovršiti pregovore dok je u Bijeloj kući Barack Obama, budući da, primjećuje Popović, predsjednički kandidati Donald Trump i Bernard Sanders ne žele TTIP.

 

Europskoj uniji se, ističe Popović, žuri sklopiti TTIP jer njezina ekonomska moć kontinuirano pada.

– Postoje procjene da bi stupanjem na snagu ovog ugovora u razdoblju od deset godina BDP Europske unije porastao za 0,5 posto, da bi se otvorile na stotine tisuća novih radnih mjesta, a standard građana poboljšao. S druge strane, ugledni ekonomisti poput Josepha Stiglitza izražavaju sumnje u te procjene upozoravajući da su carine između EU-a i SAD-a već sada na vrlo niskoj razini, pa bi uvođenje bescarinske unije praktički bilo bez ikakvih učinaka – naznačio je Popović, izrazivši uvjerenje kako je tajnost pregovora uvedena i zbog nemogućnosti da se javnosti predoče uvjerljivi dokazi o blagodatima ugovora za Europu.

 

Pročelnik politološkog odjela Matice Jure Vujić najspornijim u pregovaračkim pozicijama SAD-a smatra famozni ISDS protokol unutar TTIP-a kojim se, među ostalim, regulira način razrješavanja mogućih sporova kompanije i zemalja primateljica njihovih investicija. Vujić je, kao i ostali sudionici u raspravi, ocijenio neprihvatljivim da se sporovi iz područja ISDS-a rješavaju arbitražnim postupcima koji bi bili izvan i iznad nacionalnih zakonodavstava.

Pregovori SAD-a i EU, kako se čulo na skupu u Matici hrvatskoj, ušli su u 12. krug, unutar kojega je tema upravo ISDS, a ne postoje utemeljene procjene kad bi se pregovori mogli dovršiti i kad bi se ugovor mogao potpisati.

 

Deset točaka neslaganja

1. Rješavanje sporova kompanija i država primateljica investicija arbitražom izvan sudova (zahtjev SAD-a)

2. Pravo države da zakonom određuje »najnižu nadnicu radnika (zahtjev EU-a)«

3. Plasman piletine tretirane klorom na europsko tržište (zahtjev SAD-a)

4. Označavanje zemlje podrijetla proizvoda na ambalaži (zahtjev EU-a)

5. Plasman govedine iz „umjetnog“ uzgoja na tržište (zahtjev SAD-a)

6. Pristup europskih tvrtki javnoj nabavi u SAD-u (zahtjev EU-a)

7. Izvansudsko pravo tvrtke da tuži zemlju primateljicu za izgubljenu dobit (zahtjev SAD-a)

8. Pravo države da javna dobra izuzme od privatizacije (zahtjev EU-a)

9. Teret dokazivanja štetnosti proizvoda koji se stavlja na tržište na državi (zahtjev SADa)

10. Pristup europskih tvrtki vojnim natječajima u SAD-u (zahtjev EU-a).

 

Vedran Marjanović, Slobodna Dalmacija