Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Turska je umnogome hibridna država

Unija se uhvatila Turčina pa ga se ne može riješiti

 
 
Za Angelu Merkel i prominentne osobe EU-a sve više se čini kako u sadašnjoj migracijskoj krizi smiraj može donijeti samo jedna jedina osoba. Predsjednik Turske, Recep Tayyip Erdogan. Ako Turska bude poštivala dogovor između EU-a i Turske, može značajno usporiti migracijski pritisak na Balkan, a time bi i EU došao do daha. No ovaj čas postoji samo mala šansa za to. Ta priča, međutim, skriva mnoge zamke. Najvažnija je što Turska nije jedina pupčana vrpca Europe, ni migracija iz Libije nije u potpunosti prekinuta, a tijekom proljeća mogla bi ponovno doći do izražaja. Sada se ne želim baviti stanjem u Libiji, ali valja imati na umu da će europskim čelnicima prouzrokovati još puno glavobolje.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/03/www.lessonsite.com_ArchivePages_AutoGradeWorldCultures_Lesson02_trmap_geo.jpg
Turska, međutim, ne će biti spasiteljem EU-a, tako se bar čini temeljem politike zadnjih godina. Turska je i do sada, u svom najboljem interesu, štitila svoje granice. Konflikt u Siriji traje godinama, a propusnost Turske porasla je zadnjih godinu dana. No, ne dajmo se zavarati, znatan dio ljudi koji dolaze iz Turske nisu Sirijci ili Iračani nego su pristigli iz svih krajeva svijeta. I među uhićenima nakon poznatih događaja u Kölnu većina su bili migranti iz sjeverne Afrike koji su preko Turske došli do Njemačke. Zašto jedan Marokanac ide u Tursku ako mu je cilj Njemačka, umjesto da na područje EU-a uđe u Španjolskoj? Zato što je u tom smjeru ruta otvorena, ili je bar tako bilo tijekom jeseni, s obzirom da Turska sada već propušta sve. Pitanje je zašto to sada čini, a zašto nije činila i do sada?      
 
Problem s kojim se suočavamo je mnogoslojan. Važno je biti svjestan kako je Turska umnogome hibridna država. Zbog ataturkovske tradicije jedna je od najviše sekulariziranih muslimanskih zemalja koja se upravo pod Erdoganovom vlasti ponovno počinje islamizirati. Nije slučajno da su se za vrijeme Erdogana do 2015. godine poboljšavali tursko-kurdski odnosi, naime onome tko razmišlja u okvirima islama, nevažna je narodnost, ona je primarna samo sa sekularnoga, odnosno u ovom slučaju nacionalističkoga aspekta. Geografski Turska leži na stjecištu Europe i Azije, sposobna je orijentirati se u oba smjera. Dok nije bila gospodarskim čimbenikom i dok su njome upravljali sekularni režimi, naginjala je prema EU-u. Pod Erdoganom se i to promijenilo, kaos na Bliskom istoku Ankari je omogućio da postane dominantnim akterom u regiji kojoj kulturološki pripada i kojom je vladala od 16. do 20. stoljeća. A to je poseban dar za vodstvo koje se islamizira. Međutim, suprotno EU-u, Bliski istok nije federacija koja se temelji na trgovini, u kojoj je najvažniji jezik novac i gdje se borbe vode za stolom za večeru, nego je klasični teren moći i politike na kojem se ponekad ispali i pokolje oružje. A karte se upravo sada ponovno dijele. Iran, Saudijska Arabija i Turska bore se za pozicije, potonja u Siriji i Iraku. Turska je dakle zainteresirana za pobjedu u borbi i zasigurno će se poslužiti svim sredstvima kako bi to postigla.
 
Što je Turska do sada izgubila u sirijskom konfliktu? Dijelovi Turske nastanjeni Kurdima praktično su se pretvorili u područja kojima hara građanski rat, a zemlja treba platiti sve ljudske i materijalne terete toga. Pristiglo je više milijuna ratnih izbjeglica koji opterećuju tursku državu i društvo. (Iako je važno napomenuti kako Turska ne troši na izbjeglicu iznose kao Švedska, odnosno na većinu njih ništa ne troši. A time smo odgovorili na pjesničko pitanje kako može Turska skrbiti za više izbjeglica od EU-a: eto, tako.) Osim toga, uspjela se zavaditi i s Rusijom, što također nosi značajne gubitke kako s političkoga tako i s gospodarskoga aspekta.
http://www.arabnews.com/sites/default/files/tmp/imagecache/galleryformatter_slide/sites/default/files/2014/09/29/turkish%20tanks.jpg
Turska vojska u Siriji
 
Što Turska može dobiti? Puno toga. Ozbiljni utjecaj u Siriji i Iraku. Sudjelovanje u izgradnji autonomije tamošnjih Kurda. Uspostavu dobrih i neposrednih političkih i gospodarskih odnosa sa Saudijskom Arabijom i Katarom. Puno novca i još tješnje gospodarske odnose s EU-om. Ne mislim da bi Erdogan želio svako malo odlaziti u Strasbourg kako bi s Guyem Verhofstadtom konzultirao o pitanjima demokracije, stoga ja niti ne predviđam pristupanje Turske EU-u. Što će izgubiti ako u Siriji pobijedi Assad? S jedne strane, u tom slučaju uzaludni su svi njegovi ljudski i materijalni troškovi, a što se kasnije to dogodi račun će biti to veći. Svi njeni bliskoistočni susjedi (Iran, Irak, Sirija) bit će njeni neprijatelji koji će ju odsjeći od saudijskih i katarskih ugljikovodika. Zamisliv je i scenarij u kojem će veliki dio sirijskih izbjeglica ostati na plećima Turske, s obzirom da se oni neće željeti vratiti nakon restauracije, a u Siriji niti neće rado dočekivati one koji dolaze iz rivalske zemlje. Taj se scenarij može ostvariti ako Assad pobijedi vojnim putem. K tomu, političko i vojno osnaživanje Kurda u Siriji i Iraku može generirati ozbiljne probleme za
 
Iz svega toga je razvidno kako je ulog za Tursku puno veći od tri milijarde eura, a zadaća ozbiljnija od skrbi za izbjeglice ili eliminiranja trgovine ljudima. Turska je počela voditi politiku moći i čvrsto se bori. Odnose s Rusijom već je žrtvovala, a ako je suditi po onome kako je Erdogan razgovarao s Tuskom i Junckerom, ako EU ne bude politizirao u skladu s turskim interesima, ne treba očekivati mnogo dobra od Ankare. Uzimajući dakle u obzir dosadašnje događaje, nadati se da će Turska riješiti migrantsku krizu za EU itekako je optimistični pristup, s obzirom na to da će Turska, ako je suditi po dosadašnjem, za to tražiti cijenu koju će EU moći ispuniti samo uz ozbiljne političke žrtve. A tada će Angela Merkel moći postaviti i pitanje: kako je moguće da Turska uspijeva orijentirati EU, a ne EU Tursku?
 

Mátyás Lajtai, Magyar idők

Povezane objave

Slijedi povratak migranata kućama

HF

S. Arabija ponovila: bojkotirajte sve tursko!

HF

Terorizam tzv. Islamske države

HF

Gradi se veliki podmorski kineski zid

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više