Pripremaju se prve Hrvatske olimpijske igre

Krovna udruga okuplja sve hrvatske udruge

Hrvatski svjetski kongres priređuje u Zadru od 11. do 23. srpnja prve Hrvatske olimpijske igre, koje za naš list predstavlja mr. Tomislav Jurašinović, dopredsjednik HSK-a u Francuskoj. Govoreći o Hrvatskom svjetskom kongresu u Francuskoj, Jurašinović kaže: »Ta krovna udruga okuplja sve hrvatske športske, vjerske, političke, kulturne, uljudbene i druge udruge, kao i pojedince. Njezin cilj je promicanje zajedništva i uzajamnosti, pospješivanje povezivanja između društava i pojedinaca, osiguranje kulturnog, uljudbenog i vjerskog povezivanja među Hrvatima, usklađivanje nastojanja hrvatskih zajednica glede rješavanja političkih, gospodarskih i ostalih poteškoća.

Osnivači HSK-a u Francuskoj bili su mnogi istaknuti javni djelatnici, obrtnici i radnici od kojih ću spomenuti samo neke, kao što su pok. prof. dr. Mirko Grmek, prof. dr. Marko Gjidara, prof. dr. Henrih Heger, Stanko Lasić, ing. Vinko Ambrašin, dr. Ferida Merkez-Teskeredzic, Gabelica, dr. Neven Šimac, dr. o. Božidar Nagy, Josip Knezović, ing. Slavko Gerbiz, prof. Anđelko Kraut, Mirko Kovačević, Zlatko Tomić i mnogi drugi koji su se nesebično zalagali, posebno za vrijeme velikosrpske agresije i Domovinskoga obrambenog rata, za svestranu pomoć ugroženim građanima u Hrvatskoj.

Višestranački izbori u Hrvatskoj i BiH, omogućili su da vrsne djelatnosti Hrvata u tuđini budu konačno i poštivane, kako od vlasti u domovini tako i od zemalja u kojima živi i djeluje hrvatska zajednica. Pedesetak Hrvata iz Pariza i drugih francuskih gradova okupili su se devedesetih godina u Parizu i osnovali Predstavničko vijeće hrvatskih ustanova i zajednica Francuske (CRICCF), na temelju iskustava drugih narodnih zajednica. To je bilo prvo nepolitičko općehrvatsko udruženje. U međuvremenu, Hrvatski svjetski kongres postao je član UN-a, a naše Predstavničko vijeće, imajući iste ili slične zamisli i ciljeve u Francuskoj, pristupilo je HSK-u i poistovjetilo se s njime. Tajništvo HSK-a je u New Yorku, a predsjedništvo je u Švicarskoj. Predsjednik je Hrvatskoga svjetskog kongresa dr. fra Šimun Šito Ćorić, a Hrvatski svjetski kongres je poticatelj i osnivač 'Hrvatskih olimpijskih igara'.«

Povezivanje francuske i hrvatske uljudbe

Upitan kako se uključio u rad kongresa, Jurašinović kaže: »Prije sam bio predstavnik 'Hrvatsko-francuske uzajamnosti za zapad Francuske' i tako sam se uključio u rad HSK-a. Prikupljali smo humanitarnu pomoć, bili smo povezani sa središnjicom u Parizu. Na taj sam način upoznao druge članove koji su djelovali u Hrvatskoj katoličkoj misiji i u drugim društvima, a oni su oduvijek bili djelatni poticajni u uljudbenom, socijalnom i političkom životu. Imamo i dvojezični časopis 'Hrvatski veznik' koji povremeno izlazi (mjesečno ili tromjesečno), ovisno o tome koliko imamo građe. Članke najčešće pišu članovi, a teme su obično raščlambe događaja koji su se dogodili na socijalnom, uljudbenom, političkom području i analize našega rada, povezanosti i zajedništva. A samo ime govori da mu je smisao hrvatsko povezivanje.

Rad na povezivanju francuske i hrvatske uljudbe je naša bit i smisao. Priređujemo javne tribine. Evo, na Sveučilištu Sorbona u Parizu održana je 23. rujna prošle godine javna tribina pod naslovom 'Književnost i liturgija' u čast bl. Ivana Merza, povodom drugog izdanja Merzove disertacije 'Utjecaj liturgije na francuske pisce od 1700. do 1923'. Priređivač te kulturne tribine bio je 'Odjel za istraživanje hrvatske kulturne i međunarodnih intelektualnih razmjera' koji djeluje pri Istraživačkom središtu za poredbenu književnost sveučilišta, na čelu s prof. Hegerom, a u suradnji s odborom čiji je član o. Nagy. Samo četiri dana nakon tribine na Sorboni je 28. rujna hrvatski blaženik predstavljen u Središtu bogoslovnih studija grada Caena u Normandiji. A to nije prvi put da Sorbona otvara vrata bl. Merzu.«

Na pitanje kako je dospio u Francusku, Jurašinović kaže: »Rodio sam se 1937. godine u Stazi, u iseljeništvu sam od 1958. godine, kada odlazim na studij u Madrid kao katolički stipendist. U Francuskoj živim od 1969. Razlog mog odlaska iz Hrvatske bio je uglavnom politički, nakon gorke spoznaje da Hrvatska nije bila oslobođena 1945, nego ponovno zauzeta. U Drugom svjetskom ratu i poraću nestalo je ili poginulo 65 Stažana, ali ni to nije bilo dovoljna osveta, morala se popaliti Staza 26. kolovoza 1991.

Nije nam sloboda donijela sve ono što smo očekivali, jer nam je rat nametnut, ali ono što je najvažnije, dala nam je mogućnost izboriti hrvatsku državu, a mi trebamo nastaviti tamo gdje su oni stali. Bio sam uvijek uvjeren da se hrvatska osloboditeljska i državotvorna borba isplati i da se hrvatska država i sloboda treba svaki dan nastaviti učvršćivati. Kako god čovjek koji imalo drži do sebe ima, stvara i učvršćuje svoju obitelj, kuću, djelatnost, tako i svaki narod ima, brani, učvršćuje, usavršava i nadograđuje svoju narodnu državu. Nije slučajna hrvatska poslovica: 'Narod bez narodnosti kao tijelo bez kosti.'«

Zadar – domaćin prve olimpijade

Zamoljen da predstavi prve Hrvatske olimpijske igre, Jurašinović je rekao: »Igre će se održati od 15. do 21. srpnja 2006. u Zadru. To su prve Hrvatske olimpijske igre. Nastupit će osobe starosne dobi od 16 do 40 godina. Nije obvezna domovnica, ali sudjelovati mogu samo oni koji su rođeni u tuđini i imaju hrvatske korijene. Natjecat će se u raznim disciplinama: nogometu, malom nogometu, košarci, rukometu, stolnom tenisu, atletici, karateu, džudu, taekwandou i sl. Prije godinu dana zamisao je pokrenuo HSK. Ideja je bila prihvaćena svagdje i zauzimala je sve više zamaha. Svaki HSK u svojoj državi promiče i učlanjuje ljude u određenim sportovima. Za tjedan dana, koliko igre traju, svi sudionici imaju smještaj i hranu samo za 285 €. A mladež će stići iz Australije, Južne i Sjeverne Amerike, Afrike, Europe… Nekima će to biti prigoda da prvi put vide Hrvatsku.

Pokrovitelj igara je Vlada Republike Hrvatske, Zadarska županija, Grad Zadar, Hrvatska matica iseljenika, nadbiskup zadarski mons. Ivan Prenđa i drugi.« A na upit zašto je odabran Zadar, Jurašinović kaže: »Bilo je govora i o Splitu. Zašto je izabran Zadar, ne znam. Valjda zbog smještaja i bogate povijesti… Ali, to nije ni važno, igre će se održavati svake četvrte godine. Držim da će se nakon ovih igara županije natjecati koja će biti domaćin, kada uvide koliko je to dobro za promicanje Hrvatske i turizma, prirodnih i povijesnih ljepota i vrednota koje su još zapretane i nepoznate u svijetu, a posebno Hrvatima rođenim u tuđini.«

Na upit koliko se očekuje sudionika i mogu li se još natjecatelji prijaviti, Jurašinović je odgovorio: »Koliko će ih biti, teško je reći, ali natjecatelji se još uvijek mogu prijaviti na adresu: www.zadar2006.com, tel.: 385 23 220 691. Izvješće se može dobiti na hrvatskom, engleskom ili španjolskom jeziku. A nakon završetka HOI-a održat će se redoviti sabor HSK-a, ove godine u Zatonu. Skupština je trebala biti prošle godine, ali je odgođena. Doći će predstavnici iz svih zemalja. Tu su najbolji uvjeti, jer će gotovo svi doći, a na ovoj konvenciji birat će se novo predsjedništvo. Inače, pojedinačna konvencija održava se svake godine; prošla je bila u Sarajevu, pod pokroviteljstvom kardinala Vinka Puljića.«

Dragica Zeljko-Selak, Glas Koncila