Povijest znanosti

Žarko Dadić o povijesti znanosti i prirodnoj filozofiji u Hrvata

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u petak 11. ožujka predstavljen je prvi svezak knjige Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata posvećen razdoblju Srednjeg vijeka, autora akademika Žarka Dadića, vodećeg hrvatskog povjesničara znanosti. Knjigu je objavila nakladnička kuća Izvori i ona je rezultat autorovih dugogodišnjih istraživanja kao dio cjelovite povijesti znanosti i prirodne filozofije u Hrvata. U njoj je obrađeno razdoblje Srednjeg vijeka do 1526., a slijedit će knjige koje obuhvaćaju Renesansu (od 1526. do kraja 16. stoljeća) i Rani novi vijek (do Karlovačkog mira 1699.). Te prve tri knjige činit će cjelinu starije povijesti znanosti i prirodne filozofije u Hrvata, dok će iduće knjige obuhvaćati novija razdoblja.

Akademik Dadić u knjizi obrađuje povijest svih znanstvenih područja u međusobnoj povezanosti pa se tako uz prirodnu filozofiju u njoj se obrađuju matematika, fizika, astronomija, kemija, medicina te donekle filozofija. Analizira se i astronomska i geometrijska struktura hrvatske arhitekture i arheoloških nalazišta. U knjizi se također obrađuje uloga znanosti u hrvatskom društvu i doprinos hrvatskih znanstvenika. Na promociji je uvodno govorio potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je podsjetio na zasluge akademika Dadića za istraživanje povijesti hrvatske znanosti. „Znanost također govori o identitetu jednog naroda, isto kao i kultura i umjetnost“, dodao je akademik Neidhardt. O knjizi je govorila dr. sc. Marijana Borić iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU koja je istaknula Dadićevo bavljenje razinom znanja o znanosti kod Hrvata u doba prije doseljenja u današnju domovinu koje je odgovaralo stupnju znanja ostalih indoeuropskih naroda u Europi. Akademik Dadić pozabavio se i usvajanjem znanja od starosjedilačkih Ilira i Rimljana u novoj domovini te izgradnjom starohrvatskih crkvica na astronomskim načelima. Obrađene su i prve škole u Hrvatskoj, koje su vodili benediktinci, a zatim dominikanci i franjevci. Autor je vrlo kompleksno obradio Hermana Dalmatina koji je bio središnja osoba hrvatske srednjovjekovne znanosti. „Prvi počinje proučavati arapsku znanost pa je i prvi sustavni prevoditelj arapskih djela. Njegovom zaslugom je zapadna Europa upoznala cjelovitui Aristotelovu prirodnu filozofiju“, kazala je dr. sc. Borić.  Istaknula je i poglavlja u kojima se akademik Dadić bavi znanstvenim radom Ivana Viteza od Sredne i Ivana Česmičkog u krugu oko kralja Matije Korvina te znanstveni rad liječnika i matematičara Frederica Grisogona iz Zadra.

Prof. dr. sc. Željko Dugac iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti knjigu je nazvao kapitalnom djelu koje među ostalim obrađuje i primjenu medicinskih teorija koje su obilježile našu znanost. „Svojim istraživanjima akademik Dadić je pokazao da povijest znanosti nije tek amaterska i entuzijastička aktivnost, nego vrlo kompleksno područje“, kazao je prof. dr. sc. Dugac.

Akademik Dadić pojasnio je i naslov knjige koji se odnosi na udio Hrvata u razvoju znanosti i prirodne filozofije s cijeloga hrvatskoga etničkog prostora, ali i na one Hrvate koji su djelovali u drugim zemljama izvan Hrvatske. Istaknuo je da je u svoj koncept istraživanja uvrstio i prirodnu filozofiju koja se ne može potpuno odijeliti od prirodnih znanosti. U ime nakladnika govorio je Damir Mikuličić koji je istaknuo da se radi već o šestoj knjizi akademika Dadića objavljenoj u posljednjih šest godina.

Marijan Lipovac