Hrvatski Fokus
Kultura

Završeni 12. Dani kršćanske kulture

Josipu Boteriju Diniju nagrada Andrija Buvina

 
 
Tradicionalni 12. Dani kršćanske kulture svečano su zatvoreni u Splitu u utorak 22. ožujka u dvorani Ivana Pavla II. u Nadbiskupijskom ordinarijatu, gdje je domaćin bio splitsko-­makarski nadbiskup Marin Barišić. Bogat program manifestacije "Dani kršćanske kulture" završen je svečanom dodjelom nagrade "Andrija Buvina" za izniman doprinos kršćanskoj kulturi ovogodišnjem laureatu akademskom slikaru Josipu Botteriju Diniju.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/03/115398_6372d71cdb20aa3cc8ad.jpg
"Ovaj završetak krase djela ovogodišnjeg dobitnika za izniman doprinos na polju ostvarenja kršćanske kulture", rekao je nadbiskup Barišić. Izaslanik visoke pokroviteljice manifestacije predsjednice Republike Hrvatske splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja je rekao kako imamo toliko toga vrijednoga što trebamo čuvati i njegovati. Izaslanik ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, pročelnik Konzervatorskog odjela Split Radoslav Bužančić rekao je: "Kultura nije ništa drugo nego njegovanje. Nismo mogli izabrati bolje mjesto. Dvije tisuće godina njege kršćanstva na ovom mjestu koje u liku našeg nadbiskupa nasljeduje Crkvu iz Kristovih dana jest pravi događaj. Stoga koristim prigodu čestitati organizatoru na uspješnoj manifestaciji, a laureatu Josipu Botteriju Diniju na velikoj nagradi i svemu što je učinio za ovaj grad i naš kraj". Izaslanik Grada Splita Igor Baković citirajući uskrsnu poruku nadbiskupa u kojoj mons. Barišić ističe kako psihologija ne vidi prvotnu funkciju čovjeka u komunikaciji, već u težnji čovjeka za bliskosti i osjećajem bliskosti s drugim, Baković je rekao kako ovakve manifestacije pridonose tome u duboko podijeljenom društvu danas, te da stoga treba njegovati ovakve manifestacije koje su ušle u kulturnu strategiju. Središnji čin svečanog zatvaranja manifestacije bila je dodjela nagrade "Andrija Buvina" za izniman doprinos kršćanskoj kulturi, a obrazloženje dodjele nagrade uime Savjetodavnog vijeća manifestacije pročitao je član Vijeća akademski kipar Kuzma Kovačić:
 
Josip Botteri, hrvatski slikar, umjetnik je svjetla i boje, prave naravi i biti slikarstva. No, svjetlost ne prebiva samo u njegovim bojama i slikama, nego i u srcu kršćanskom vjerom duboko prožeta njegova bića. Počašćen zadaćom da obrazložim dodjelu ovogodišnje Nagrade „Andrija Buvina“, molim  Vas, dopustite mi (budući da slikar i kipar govore istim, likovnim jezikom) reći nešto i o mome doživljaju i shvaćanju njegova, po uskrsnoj vjeri toliko lijepa i radosna djela. Kad god sam se, naime, susretao s Botterijevim slikama, uvijek mi se činilo da će uskoro započeti gradnja velebne katedrale, poput onih srednjevjekovnih, u kojima je upravo mistika slikarske umjetnosti svjetla i boje bila potvrda Božje blizine. Vidio sam već i dolazak staklara, majstora vitraja, gradnju velikih peći u kojima se svjetlost vatre pretvara u čudo boja – rubinski crvenu, nebeskoplavu i safirnu, sunčanožutu i smaragdnozelenu… u mnoštvo čestica ljepote gotovo glazbenoga sklada, koje slikar donosi pred nas žarom svoje stvaralačke predanosti i ljubavi prema našem Spasitelju. Baš takve su Botterijeve slike, svojevrsni „čestičnjaci“ u  kojima su pohranjene iste čežnje umjetnika i vjernika. One su fina tkanja otkana od zajedničkih, slikarevih i naših, duhovnih plovidbi do luka naše narodne prošlosti i vrtova naše Konačne domovine. Mislim da je možda u tome tajna njegova slikarstva, kojom tka prizore procesija, likove svetaca, oblike starih hrvatskih gradova i bistrinu Jadranskoga mora, Nebeski grad Jeruzalem, raspetoga i uskrsloga Krista, Njegovu i našu Božansku Majku – istine i radosti naše vjere i naše povijesti.
 
Botteri je zato svojim slikarstvom postao nenadomjestiva spona, čvrsta karika u neprekinutu lancu hrvatske sakralne umjetnosti, kad se činilo da će se u doba komunističke bezbožničke strahovlade taj blistavi lanac prekinuti. Zato je njegovo djelo i bilo proganjano, uklanjano iz tzv. kulturne javnosti toga mračnog doba. Nadahnut od djetinjstva drevnim i lijepim zavičajnim prostorima i djelima umjetničke baštine, osnažen temeljitom naobrazbom primljenom od tadašnjih slavnih profesora zagrebačke Akademije, kao i primjerom starijih slikarskih uzora – dragulja hrvatskoga (i ne samo hrvatskoga!) slikarstva, od Vidovića do Dulčića, preuzeo je nakon njihova odlaska na sebe zadaću čuvara i obnovitelja vjerom nadahnute, posebno sakralne hrvatske umjetnosti te kroz desetljeća ostvario mnoga djela – vitraje, mozaike i druge slike – što krase naše crkve diljem Domovine (u Bolu, Splitu, Solinu, Omišu, Zagrebu, Šibeniku, Sinju, Tomislavgradu) i po svijetu (u Austriji,Italiji i Australiji) . Istaknimo u ovom času jedan noviji njegov veliki doprinos, doprinos umjetničkoj opremi hrvatske crkve Sv. Leopolda Bogdana Mandića  u Sunshineu  (Melbourne, Australija) uistinu nadahnutim vitrajima i mozaicima. Izlagao je svoje slike (ulja i akrilike), crteže i grafike na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u domovini i često u inozemstvu, pronoseći glas o Hrvatskoj i Hrvatima u sve krajeve svijeta. Josip Botteri Dini rodio se u Zagrebu 3. lipnja 1943. u katoličkoj obitelji s osmero djece. Zarana je počeo crtati i slikati, još kao isusovački kandidat u sjemeništu u Zagrebu.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/03/dani-krscanske-kulture.jpg
Gimnaziju je završio u Splitu, a studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. I glazba je bila njegov izazov. Uučio je solo pjevanje i pjevao u Klapi „Split“ i Zboru HNK u Splitu, a glazba je postala dijelom njegova slikarstva, njegova kolorita i napose rafiniranog crteža. Botterijevo djelovanje označeno je i vrijednim odgojnim radom za umjetnost, kao i stalnim, zauzetim radom na širokom polju kulture. Po završetku studija predaje povijest umjetnosti na gimnazijama u Kninu i Bolu na Braču. U Bolu je upravljao Galerijom umjetnina „Branislav Dešković“. Bio je profesor slikarstva na Umjetničkoj akademiji u Splitu i jedan od njenih osnivača, a zatim i ravnatelj Galerije umjetnina u Splitu. Također, bio je predsjednik Matice hrvatske u Splitu u nekoliko mandata i obnovitelj njena djelovanja. I danas sudjeluje u radu hrvatskih kulturnih ustanova i udruga: HAZU dijaspore, Hrvatskoga nacionalnog  etičkog sudišta, Hrvatske bratske zajednice, Matice hrvatske, Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“ te strukovnih udruga. Vjenčao se s Biserkom Tomaš  1967. godine (dogodine će proslaviti zlatni pir!) i s njom ima sina Arona i kćer Anu-Mariju, također vrsnu slikaricu. Gotovo čitav život živi u Splitu i svojim djelovanjem postao je znakom ovoga grada.  
 
Djela Josipa Botterija pripadaju najboljim ostvarenjima suvremenog hrvatskog slikarstva i suvremene sakralne slikarske umjetnosti uopće. Nagrada Dana kršćanske kulture „Andrija Buvina“, dvanaesta po redu ,stoga ove godine dolazi u ruke Josipa Botterija po neosporno visokoj vrijednosti njegove osebujne slikarske umjetnosti usidrene u slikarsku i katoličku kršćansku tradiciju, u povijest, kulturnu baštinu  i naslijeđe hrvatskog naroda i podneblja. Kao čimbenik kontinuiteta i dionik obnove hrvatske sakralne umjetnosti, kao pronositelj njene vrijednosti u svijetu, kao čovjek čiji život i djelovanje svjedoče nesebično služenje drugima, svojoj sredini, domovini  – čitavom društvu, zaslužio je primiti ovo visoko priznanje za izniman doprinos kršćanskoj kulturi.
 
Zato iskreno zahvaljujem i srdačno čestitam laureatu, želeći da nam svojim kistom otvori još mnogo „prozora s pogledom u Nebo“. Nagradu laureatu Josipu Botteriju uručio je ravnatelj manifestacije Miro Radalj, a po primitku nagrade Botteri je rekao: "Od samih početaka prepoznavanja mojeg umjetničkog poziva, otkrivao sam snagu sakralne umjetnosti. Promatrajući u crkvama Splita i dalje umjetnička djela, nicala je u meni čežnja da nekim novim likovnim jezikom ispričam svoj doživljaj objave. Moji prvi uzori bili su Andrija Buvina, prvi hrvatski likovni majstor, kojemu znamo ime; zatim Ivan Meštrović i Ivo Dulčić. Uz njih je kao slikarska konstanta uvijek bio prisutan Emanuel Vidović. To su sve čudesni umjetnički svjetovi koje su neumorno ostvarivali zaneseni i marni umjetnici i tako održavali taj fenomen kontinuiteta 'agiornamenta' kršćanske objave, jer kršćanska objava ne pripada biblioteci i skupocjenim knjigama. Kršćanstvo je mnogo više od bilo kakvih programa. Kršćanin je čovjek poniznosti, dobrote i blagosti, otvorenog srca i goruće ljubavi za bližnjega. Umjetnicima ostaje biti uronjenima u tajnu nastanka novoga djela, očekujući jasnu nejasnoću koja pronalazi svoju pojavnost i odcjepljuje se od nas kao novo, i priključuje se svijetu duhovnih plodova, čudesnom svijetu svete umjetnosti".
 
Manifestacija 12. dana kršćanske kulture odvijala se u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku od 12. do 22. ožujka, a mnoštvo zanimljivih događaja okupilo je veliki broj umjetnika s različitih polja te bogatstvom sadržaja i poruke privukla na tisuće posjetitelja programa. Važnost manifestacije prepoznali su i podržali suorganizatori Splitsko-makarska nadbiskupija te Dubrovačka i Šibenska biskupija, visoka pokroviteljica predsjednica Republike Hrvatske, pokrovitelji Ministarstvo kulture, Splitsko-dalmatinska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Šibensko-kninska županija, Grad Split, Grad Dubrovnik, Grad Šibenik, kao i niz javnih ustanova koje su zajedno s glavnim organizatorom nakladnom kućom Verbum osmislile pojedinačne programe. Zatvarajući ovogodišnje 12. dane kršćanske kulture ravnatelj manifestacije Radalj izrazio je zahvalnost svima koji su pomogli njenom održavanju te čestitajući laureatu Botteriju istaknuo: "Manifestacija je svojevrsna duhovna obnova i uvod u uskrsno vrijeme. A upravo je naš sugrađanin i dobitnik nagrade ove godine kroz svoj umjetnički sadržaj i formu pomirio baštinsku i tradicionalnu te suvremenu dimenziju ove manifestacije. Zahvaljujemo mu što nam je svojim životom uvijek bio primjer i poticaj".
 

Ivica Luetić

Povezani članci

Ciklusi Tea Trostmanna

HF

Završen 8. MAG festival

HF

Tko bi to ikad rekao

HF

Po prirodi sam izumitelj

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...