GRADIŠĆE – Dvojezičnost u naobrazbi (14)

Noviji razvitki u politiki

Poboljšanja na školskom sektoru mogla su se dostignuti tim, da su se 1989. upeljali na dvi gimnazija školski pokusi s hrvatskim kot obaveznim predmetom na izbor i utemeljenjem Dvojezične savezne gimnazije Oberwart/Borta/Felsöör 1992./93.Takaj u ljetu 1989. zaključio se je u Gradišću zemaljski zakon, ki prepisuje za odredjene i kot dvojezično definirane općine najmanje šest uri u tajednu dvojezični odgoj dice u čuvarnici. Za neke općine znači ta zakon prvi korak k dvojezičnosti, dokle su u mnogi drugi općina i pred tim zakonskim rješenjem u čuvarnica odgajali dicu skroz na hrvatskom jeziku odnosno dvojezično.

Polaznici dvojezične gimnazije u Borti

Dvojezično školstvo se je 1995. ljeta temeljito reformiralo. Po prvi put se je upeljala mogućnost odjave od dvojezičnoga podučavanja. Dvojezično podučavati se mora u svi kot dvojezično definirani općina. Opseg hrvatskoga dijela podučavanja se ali nije odredio, tako da se u praksi zakon različno interpretira. Teškoće u dvojezičnom podučavanju prouzrokuje i različna jezična kompetencija dice. Nedostatki, s kimi dica dojdu iz roditeljskoga doma ili iz čuvarnice, škola već ne more nadoknaditi.

Dvojezična glavna škola Velikoga Borištofa, ka se je do ljeta 1995. peljala kot školski pokus, zadobila je zakonsku podlogu, isto kot i kratko pred tim utemeljena dvojezična gimnazija u Borti/Oberwart/Felsöör. Na nekoliki sridnji škola podučava se hrvatski jezik kot slobodni predmet ili kot obavezni predmet po izboru. Nekoliko društav djeluje na polju obrazovanja odrašćenih i nudi i jezične i druge tečaje s različnimi sadržaji na hrvatskom jeziku.

U Beču organizira Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo jezične tečaje za sve naraštaje. Za samostalnu učnju za odrašćene je pogodan jezični udžbenik “Gradišćanskohrvatski glasi”. On trimi knjigami i dvimi CD-i omogućuje prvo upoznavanje gradišćanskohrvatskoga. 

Noviji razvitki u politiki

Po padu Željeznoga zastora došlo je 1990. do intenzivnijega sudjelovanja Gradišćanskih Hrvatov u Austriji s onimi dijeli njeve narodne grupe, ki su po priključenju Gradišća s Austrijom u ljetu 1921. ostali kod Ugarske odn. Slovačke. Po pristupu Austrije Europskoj Uniji je to sudjelovanje zgubilo nešto od svoje prvašnje dinamike. Kontakti i kulturna izmjena s Republikom Hrvatskom stagnirali su zbog boja u bivšoj Jugoslaviji.

(Svršetak u sljedećem broju)

Franjo Schruiff, “Zur Geschichte und Entwicklung der kroatischen Volksgruppe”; http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=168&lang=hr