Hrvatski Fokus
Religija

Zašto je Benedikt XVI. prekinuo šutnju?

Promjena u dogmi dovela je do gubitka misionarskog žara u Crkvi

 
 
U rijetkom javnom istupu, papa emeritus Benedikt XVI. progovorio je o promjenama koje su nastupile u samom vjerovanju i teologiji Katoličke crkve. On nas podsjeća na nekada nezaobilazno katoličko uvjerenje o mogućnosti gubitka vječnog spasenja, odnosno da ljudi idu u pakao: „Misionari u 16. stoljeću bili su uvjereni da je nekrštena osoba izgubljena zauvijek. Nakon Drugoga vatikanskog sabora, ovo uvjerenje je definitivno napušteno. Rezultat je bila dvostruka duboka kriza. Bez te usmjerenosti na spasenje, vjera gubi svoje temelje.“
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/04/49.jpg
On također govori o posljedicama “razvoja dogme” u odnosu na dogmu po kojoj nema spasenja izvan Crkve (extra Ecclesiam nulla salus). Ova navodna promjena u dogmi je dovela, u Benediktovim očima, do gubitka misionarskog žara u Crkvi – “svaka motivacija budućeg misionarskog opredjeljenja je uklonjena“. Papa u miru Benedikt postavlja oštro pitanje izazvano ovom ogromnom promjenom u stavu Crkve: „Zašto bi pokušavali uvjeriti ljude da prihvate kršćansku vjeru ako se mogu spasiti i bez nje?“

Što se tiče druge posljedice ovog novog stava u Crkvi, sami katolici, u Benediktovim očima, postali su manje povezani s vlastitom vjerom: ako ima onih koji mogu spasiti svoje duše i drugim sredstvima, “zašto bi kršćanin bio nužno vezan uz kršćansko vjerovanje i moral?”, upitao je papa. I zaključio: „Ali ako vjera i spasenje više nisu povezani, čak i vjera postaje bezrazložna.“

Papa Benedikt također opovrgava ideju o “anonimnim kršćanima”, kao i indiferentnu ideju da su sve religije jednako vrijedne i korisne za postizanje vječnog života. „Još je manje prihvatljivo rješenje koje predlažu pluralističke teorije religija, po kojima sve religije, svaka na svoj način, imaju svoj način spasenja, pa se prema tome, moraju jednako uzeti u obzir. Kritika religija na način Starog zavjeta i Prve Crkve je znatno realističnija, konkretnija i istinitija u svom proučavanju različitih religija.“

S obzirom na čovjekov odnos prema tehnologiji i ljubavi, papa Benedikt podsjeća na važnost ljudske ljubavi, rekavši da čovjek u dubini svog srca i dalje čezne “da mu Dobri Samaritanac dođe u pomoć.“ Pa nastavlja: „U grubom svijetu tehnologije – u kojem osjećaji više ne vrijede – raste nada o ljubavi koja spašava, ljubavi koja će se dati slobodno i velikodušno.“ Benedikt podsjeća: „Crkva se nije sama stvorila, ona je Božja kreacija i stalno se formira po Njemu. Izražava se u sakramentima, prije svega u krštenju: Ne ulazimo u Crkvu birokratskim činom, nego uz pomoć ovog sakramenta.“
 

Vladimir Lušić

Povezani članci

Križ Zvane Črnje

HF

Svjedok vjere Juro Radman

HF

Molitvom protiv islamske invazije

HF

Svagdanje predanje Bogu

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...