Ratni zločini nisu dio europske pravne stečevine

EU bi trebao početi i Hrvatsku doživljavati ozbiljno i uvažiti i njezine primjedbe

Ključna stvar za hrvatsku diplomaciju jest da objasni zašto je srpski zakon neeuropski i štetan za dobrosusjedske odnose. Srbijanski zakon o ratnim zločinima iz 2003. godine glasi: „Državni organi Republike Srbije određeni ovim zakonom nadležni su za vođenje postupka protiv počinitelja kaznenih djela iz članka 2. ovog zakona, koja su izvršena na teritoriju bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtve“.

Savo Štrbac – jedan od tvoraca srbijanskoga zakona o ratnim zločinima iz godine 2003.

Srbija samovoljno želi suditi teoretski i Hrvatu za zločin počinjen u Hrvatskoj nad Hrvatom. Ali, za kaznenopravne stručnjake univerzalna jurisdikcija nije ništa novo. Imaju je mnoge i europske zemlje, pa i Hrvatska. Recimo, Njemačka je sudila državljanima BiH, a neke i osudila, za genocid u BiH. Belgija je osudila Ruanđane za zločine u Ruandi, ali kad se na meti našao tadašnji američki predsjednik George Bush zbog agresije na Irak, odustali su od svojih shvaćanja univerzalne jurisdikcije. Ali takav regionalno isključiv način sličan Srbiji ima ili je imalo tek nekoliko zemalja. K tomu, riječ je o državama koje, za razliku od Srbije, imaju uređen pravosudni sustav utemeljen na europskim standardima te stoga uživaju povjerenje drugih zemalja. U tim bi sustavima vojne optužnice nastale u bivšoj SFRJ bile tek povijesni dokument, a ne pravna činjenica zbog koje bi Srbija kad postane članica EU-a mogla od Hrvatske tražiti izručenje Vladimira Šeksa temeljem europskog uhidbenog naloga. Zato im je Velika Britanija odbila izručiti Ejupa Ganića, Austrija Jovana Divjaka, a BiH Tihomira Purdu.

Ratni zločini nisu dio europske pravne stečevine, što je EK dao za pravo Srbiji, a i zbog (ne)razmjernosti male su šanse za blokadu pregovora Srbije u početnoj fazi, ipak nije uzalud i na ovaj način skrenuti pozornost na problem. Stoga je dobro što iz Bruxellesa piše Augustin Palokaj, dopisnik Jutarnjega lista:„Danas je u Srbiji stvar u najmanju ruku nejasna. Jedna od stranaka na vlasti javno veliča Slobodana Miloševića. Neki kao heroje slave pravomoćno osuđene zločince, a drugi ih imaju i u vodećim stranačkim tijelima. I zato Hrvatska ima i pravo, ali i obvezu da EU podsjeti na to.“ EU bi trebao početi i Hrvatsku doživljavati ozbiljno i uvažiti i njezine primjedbe.

Pavao Blažević