Moskva namjerava formalno nastaviti ostvarivati svoje ciljeve
Uspješna diplomatska aktivnost Moskve oko Gorskog Karabaha razotkrila je slabosti drugih posrednika. Sukobi između Azerbajdžana i Armenije od 2. do 5. travnja bili su popraćeni neviđenom aktivnošću Moskve, što joj je omogućilo da u toj fazi dominira karabaškim mirovnim procesom. Rusija je postigla prekid vatre u Gorskom Karabahu 5. travnja, te nakon toga razvila diplomatsku kampanju koja je, kako njezini predstavnici navode, bila usmjerena na dugoročno rješavanje sukoba.
Izgleda da će Rusija u skoroj budućnosti predstaviti mirovni plan, koji bi mogao uključivati sljedeće elemente: ponovno uspostavljanje kontrole Bakua nad nekim od takozvanih „okupiranih teritorija“ (izvan Karabaha) koje su zauzeli Armenci kao i sigurnosna jamstva za nepriznatu Republiku Gornji Karabah. Plan će najvjerojatnije uključivati uvođenje ruskih mirovnih snaga u zonu sukoba. Sve ukazuje na to da Moskva namjerava formalno nastaviti ostvarivati svoje ciljeve u okviru postojećih međunarodnih formata, a posebice OESS-sove skupine iz Minska, kojom supredsjedaju Francuska i Sjedinjene Američke Države. To bi joj omogućilo da obnovi svoj imidž regionalne sile koja je preuzela odgovornost za svoje susjedstvo te da dobije priznanje za svoje učinkovito posredovanje.
Učinkovita provedba tog hipotetskog scenarija značila bi porast ruskog utjecaja na cijelom južnom Kavkazu, na uštrb drugih igrača, posebno Turske i Zapada. Takav utjecaj omogućio bi Moskvi – po prvi put nakon pada Sovjetskog Saveza – da stekne kontrolu nad glavnim regionalnim prometnicama u oba pravca: sjever/jug i istok/ zapad.
Medvjedjevljeva leteća diplomacija
Rusija je prva reagirala na nastavak sukoba u Gornjem Karbahu. Druge države i međunarodne organizacije učinile su to tek kasnije, a njihove reakcije bile su ograničene na pozive za zaustavljanje sukoba. Predsjednik Vladimir Putin je 2. travnja dao izjavu o karabaškoj krizi, a ruski ministri vanjske politike i obrane, Sergej Lavrov i Sergej Šoigu telefonski su razgovarali sa svojim kolegama u Armeniji i Azerbajdžanu. Tijekom sljedeća tri dana vođeno je niz telefonskih razgovora između Vladimira Putina i predsjednika Armenije, Serža Sargsiana i Azerbajdžana, Ilhama Alijeva. Osim toga, načelnici Glavnih stožera oružanih snaga Armenije i Azerbajdžana posjetili su Moskvu, gdje se pregovaralo o prekidu vatre.
Izgleda da su ključni sastanci održani nakon primirja. Lavrov je 6. travnja posjetio Baku, a 7. i .8. travnja premijer Dmitrij Medvjedjev posjetio je prvo Erevan, a zatim Baku (također 8. travnja, Lavrov se sastao s armenskim šefom diplomacije u Moskvi, tijekom prethodno zakazanog sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova zemalja ZND-a.) Ti su razgovori bili usredotočeni na ruski mirovni plan za Karabah. Nakon tih posjeta, Dmitrij Medvjedjev je rekao da je cilj Moskve pronaći konačno rješenje sukoba, te da je obzirom na bliskost i strateške odnose koji ju povezuju s obje zemlje Rusija „prirodni“ posrednik. I Dmitrij Medvjedjev i zamjenik premijera Dmitrij Rogozin, koji je zadužen za vojno-industrijski kompleks, potvrdili su da će Rusija nastaviti prodavati oružje objema zemljama, kako bi se osigurala ravnoteža snaga između sukobljenih strana.