Prosvjed protiv sporazuma CETA i TTIP

Joseph Stiglitz: TTIP je nepotreban i opasan. Nanijet će više štete zaštiti potrošača i demokraciji 

Uskoro će Europska komisija predstaviti Vijeću Europe tekst koji se odnosi na trgovinski sporazum između Europske unije i Kanade. Ovaj sporazum poznatiji je u javnosti više po kratici CETA nego po punom nazivu – 'Comprehensive Economic and Trade Agreement'. Ukoliko ministri trgovine daju zeleno svijetlo, Europski parlament će glasovati o sporazumu CETA. Stoga je sada vrijeme da ih podsjetimo kako su oni izabrani da zastupaju interese građana a ne lobije multinacionalnih korporacija, ističu brojne udruge civilnog društva koje se bore za potpunu transparentnost ne samo sporazuma CETA nego i sporazuma TTIP (Transatlantski sporazum o trgovini i ulagačkom partnerstvu). Ovom prigodom objavljeni su transparenti, letci i dr. s jasnim upozorenjem: „Zbogom demokraciji, pozdrav CETA-i.“ Krajem travnja 2016. američki predsjednik Barack Obama posjetio je Njemačku gdje je u subotu 23. 4. 2016. zajedno s kancelarkom Angelom Merkel otvorio „Sajam industrije“ u Hannoveru te razgovarao o trgovinskom sporazumu TTIP.

CETA je sporazum između EU-a i Kanade koji je ispregovaran u najvećoj tajnosti, a Europski parlament i sveukupna europska javnost uopće nisu upoznati sa sadržajem ovog dokumenta koji će, ukoliko bude usvojen i potpisan, u potpunosti promijeniti živote svih nas. Stručnjaci posebno ističu kako CETA predstavlja opasnost za sve naše javne službe i za demokraciju. Naime, 'prođe' li sporazum CETA, tada će „velikom biznisu,“ uključujući i američkim kompanijama koje imaju svoje urede u Kanadi biti omogućeno da tuže svaku Vladu za politiku koja njima ne odgovara i koja će prema njihovom mišljenju utjecati na smanjenje profita. U ovom trenutku Europska komisija odbija reći hoće li uopće Europski parlament biti u mogućnosti reći svoje mišljenje o sporazumu CETA i glasovati 'ZA' ili 'PROTIV.'

Štoviše, 3,4 milijuna Europljana glasovalo je protiv sporazuma CETA i TTIP-a. Pravni stručnjaci upozoravaju na opasnosti koje se kriju u ISDS-u, tj. „Investor-State-Dispute-Settlement“, ali europski pregovarači to uporno prešućuju i prelaze preko toga. Ukratko, ISDS je dokument koji je „uguran“ u navedene sporazume te se odnosi na sudove za zaštitu „očekivanih budućih profita“ te uspostavu sustava „investitori protiv države.“ 

Njemačko udruženje malih i srednjih poduzetnika (Bundesverband mittelständische Wirtschaft / BVMW) i 'Schöpflin Stiftung' (Zaklada Schöpflin) proveli su istraživanje zajedno s Institutom 'Prognos' o utjecaju TTIP-a na njihovo poslovanje, te zaključili da će se ovaj sporazum negativno ili vrlo negativno odraziti na čak 62 % malih i srednjih poduzeća. Štoviše, uglavnom su mišljenja da će TTIP donijeti korist i profit samo velikima. „Mali i srednji neće moći izdržati ovaj pritisak,“ ističu u BVMW-u. No, i sporazum CETA također će imati negativne posljedice za male i srednje poduzetnike.

Krajem siječnja i početkom veljače 2016. njemački zastupnici u Europskom parlamentu dobili su mogućnost uvida u dokument(e) u svezi TTIP pregovora koji se nalaze u tajnoj i zaštićenoj sobi. Klaus Ernst, član njemačke stranke „Die Linke“ je izjavio slijedeće: „Zapravo, transparentnost je u ovom slučaju vrlo, vrlo ograničena.“ Štoviše, zastupnici u Europskom parlamentu koje biraju građani, ne smiju izvijestiti javnost o navedenim dokumentima i saznanjima. Katharina Dröge, članica stranke Zelenih također ističe kako je „vrlo teško imati saznanje da će sporazum TTIP i te kako utjecati na živote ljudi a istovremeno biti obvezan šutnjom… Bez obzira koliko europarlamentarci bili zabrinuti radi sadržaja dokumenta TTIP, građani ne će dobiti uvid u sadržaj tajnih pregovora – pravila su takva.“ A Anton Hofreiter, također član stranke Zelenih je izjavio: „Moj skepticizam u svezi TTIP-a sada je konačno u potpunosti potvrđen, i još se dodatno povećao“, te dodao: „a zabrinutost građana i te kako je opravdana.“

Na kraju je Klaus Ernst sve sažeo i najvjerojatnije je u pravu kada kaže: „Sve ovo je velika farsa. A kada Malmström kaže da je ovaj (trgovinski) sporazum o kojem se trenutno pregovara najtransparentniji sporazum na svijetu, tada meni ne preostaje ništa drugo reći nego: Ona zasigurno živi na nekom drugom planetu.“ (Šveđanka Cecilia Malmström je povjerenica za trgovinu). Europska udruženja civilnog društva i javnost zajedno su pokrenuli peticiju kojom zahtijevaju od Europske unije potpunu transparentnost u svezi TTIP-a te objavu (u elektronskom obliku) svih dokumenata vezanih uz ovaj trgovinski sporazum. Također je potrebno naglasiti kako je Europska komisija u jesen 2015. ISDS preimenovala u naziv 'Investor Court System, ICS.'

Njemačko udruženje sudaca i javnih tužitelja (Deutscher Richterbund, DRB) posve čvrsto i odlučno odbija prijedlog Europske komisije o uvođenju ICS-a u sporazum TTIP i CETA. Kratko i jasno: „Za ICS ne postoji pravni temelj niti potreba.“ Jesmo li mi u Lijepoj Našoj od hrvatskih pravnih stručnjaka čuli išta o tome? Nažalost, hrvatska javnost ništa ili gotovo ništa ne zna o trgovinskim sporazumima CETA i TTIP a kamoli o ICS-u. Iz ovog razloga preporučujem zainteresiranim čitateljima da svakako pročitaju dva značajna teksta o TTIP-u koje je objavio „Le Monde Diplomatique“: „Veliko podčinjavanje“, autorice Lori Wallach, objavljen 26. 11. 2013. i „TTIP: Deset prijetnji Europljanima,“ autor Wolf Jäcklein, 2. srpnja 2014.

Jesu li hrvatske institucije uopće provele ikakvo istraživanje o stvarnim učincima trgovinskih sporazuma TTIP i CETA na hrvatsko gospodarstvo u cjelini, a osobito na male i srednje poduzetnike? Ili nas po običaju bez ikakvog stručnog temelja uvjeravaju kako će svi hrvatski građani imati veliku korist od navedenih sporazuma a hrvatsko će gospodarstvo procvjetati, nezaposlenost će se smanjiti? A na kraju citiram izjavu poznatog i uglednog ekonomista i dobitnika Nobelove nagrade: „TTIP je nepotreban i opasan. Njegov utjecaj na trgovinu ne će biti značajan, ali će se nanijeti šteta zaštiti potrošača i demokraciji“ upozorava Joseph Stiglitz. 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.