Hrvatski Fokus
Znanost

Polumrtvi TTIP sada napada i desni populizam

Samo 15 posto Amerikanaca podupire TTIP

 
 
Iako je prošlog tjedna svjetski politički vrh pokazao priličnu ambicioznost oko ubrzanja potpisivanja i ratifikacije Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP), upitno je kolike su uopće šanse tog sporazuma. Ni ranija nastojanja unapređenja transatlantske trgovine nisu se pokazala pretjerano uspješnima, a i ovaj bi put javnost mogla odigrati ključnu ulogu.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/05/jeder-dritte-deutsche-lehnt-das-geplante-handelsabkommen-ttip-zwischen-der-eu-und-den-usa-laut-einer-vorgestellten-umfrage-fuer-die-bertelsmann-stiftung-komplett-ab-.jpg
Predviđeno je da glavnina sporazuma bude dogovorena ove godine, no to je sve manje izvjesno jer su pregovori jedva i započeli. Njemačka kancelarka Angela Merkel prošloga se tjedna u Hannoveru sastala s američkim predsjednikom na isteku mandata, Barackom Obamom, pet europskih čelnika država i vlada te europskom povjerenicom za trgovinu Ceciliom Malmström, a jedan od ciljeva sastanka bilo je ubrzanje procesa pregovora o TTIP-u. No, kancelarki Merkel ni u ovom pokušaju uspostavljanja bilateralnih trgovačkih odnosa sa SAD-om ne ide na ruku erozija potpore u Njemačkoj. Javno mišljenje diljem Europe sve je sklonije trendu tzv. antiamerikanizma, koji je posebice ukorijenjen u lijevim strankama diljem Europske unije, pa tako netrpeljivost raste i u Njemačkoj.
 
Međutim, TTIP se sada napada i s desna. Pad popularnosti u Njemačkoj posljedica je populizma upravo desničarskih stranaka koje se zalažu za odbacivanje sporazuma. U nedavnom istraživanju svega 17 posto Nijemaca smatra da bi se TTIP trebao provesti, dok se u Francuskoj ta brojka kreće oko 50 posto, piše Euractiv. Amerikanci podupiru TTIP s oko 15 posto, pokazala je anketa zaklade Bertelsmann.  S druge, američke strane, TTIP je "žrtva" pacifičkog trgovinskog sporazuma, TPP-a. Naime, Obamina administracija potrošila je najveći dio svog mandata na pregovore o tom sporazumu, pa je TTIP pao u drugi plan.
 
Europska komisija (EK) ocjenjuje da će ambiciozan TTIP sporazum europskom gospodarstvu donijeti povećanje za 120 milijardi eura, odnosno 0,5 posto BDP-a a američkom od 95 milijardi eura ili 0,4 posto BDP-a. Nadalje, studija Centra za istraživanje gospodarske politike pokazuje da bi nakon primjene TTIP-a prihodi prosječnog europskog četveročlanog kućanstva rasli 500 eura godišnje, kao rezultat kombiniranog učinka povećanja plaća i smanjenja cijena proizvoda. 
 
Skupina europskih konzervativaca i reformista (ECR) u Europskom parlamentu snažno se zalaže za TTIP koji bi mogao pridonijeti rastu EU ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta. Smatraju da u vrijeme sporog rasta EU ekonomije ukidanje barijera i smanjenje troškova donosi nove mogućnosti EU. No bez obzira na impresivne brojke TTIP-u se, između ostalog, najviše zamjera tajnost pregovora. Protivnici u glavne argumente navode potencijal neudovoljavanja ekološkim standardima te ostavljanje na milost i nemilost bogatim multinacionalnim kompanijama, kao i negativan utjecaj na područje sigurnosti hrane, zdravlja, socijalnih i radničkih prava. Ovi i slični razlozi pokazali su se u povijesti dovoljno snažnim argumentima da do sklapanja trgovinskih sporazuma sa SAD-om do sada nije došlo.
 

Ana Maria Filipović Grčić, Poslovni dnevnik

Povezani članci

U HAZU-u održan 5. vaskularni dan

HF

Bog ipak postoji!

HF

Nove tehnologije

HF

Hrvati koji su mijenjali svijet

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...