Više u Austro-Ugarskoj

Najveće industrijske tvrtke nastale su prije Jugoslavije

Otkako je srušen komunizam i Jugoslavija, oni jugonostalgičari koji to ne mogu prežaliti u javnosti guraju tezu kako je Jugoslavija industrijalizirala Hrvatsku i kako su svi veliki subjekti nastali u dobu industrijalizacije Jugoslavije od kraja 40-ih do 60-ih godina 20-og stoljeća. Iz popisa je uočljivo da je većina velikih industrijskih tvrtki stvorena u doba slobodnog tržišta, kao posljedica industrijalizacije Austro-Ugarske koje je Hrvatska bila dio.

Otkako je srušen komunizam i Jugoslavija, oni jugonostalgičari koji to ne mogu prežaliti u javnosti guraju tezu kako je Jugoslavija industrijalizirala Hrvatsku i kako su svi veliki subjekti nastali u dobu industrijalizacije Jugoslavije od kraja 40-ih do 60-ih godina 20. stoljeća. Time se prijašnja Hrvatska želi prikazati kao zemlja seljaka kojoj je tek Jugoslavija donijela procvat. No jedan forumaš se potrudio pa je napravio popis svih tvrtki koje su nastale prije nego što je ovim prostorima zavladala komunistička čizma i taj popis zapravo prikazuje da se radilo o nacionalizaciji i preimenovanju postojeće industrije, a nikako o pokretanju novih industrijskih subjekata.

Evo popisa s godinama osnivanja tvrtki:Belišće, Belišće (1884.); Koestlin, Bjelovar (1905.); Čakovečki mlinovi, Čakovec (1893.); Čateks, Čakovec (1874.); Međimurska trikotaža, Čakovec (1923.); MTČ, Čakovec (1923.); Vajda, Čakovec (1911.); Belje, Darda (1911.); Dalit, Daruvar (1905.); Daruvarska pivovara, Daruvar (1893.); Pamučna industrija, Duga Resa (1884.); Dalmacija, Dugi Rat (1908.); Đakovština, Đakovo (1921.); DIK, Đurđenovac (1895.); Karlovačka pivovara, Karlovac (1854.); KIO, Karlovac (1903.); Lola Ribar (osnovana pod imenom Tulić Mlin), Karlovac (1932.); Cemex, Kaštela (1904.); TOP, Kerestinec (1922.); Podravka, Koprivnica (1934.); Brodogradilište Kraljevica (1729.); Mlinar, Križevci (1903.); Cetina, Omiš (1930.); Drava tvornica žigica, Osijek (1856.); Kandit, Osijek (1920.); Karolina, Osijek (1909.); Osječka pivovara, Osijek (1856.); Saponia, Osijek (1894.); Tvornica šećera, Osijek (1905.); Gavrilović, Petrinja (1690.); IGM Ciglana, Petrinja (1920.); Sardina, Postire (1907.); Zvečevo, Požega (1921.); Brionka, Pula (1942.); Brodogradilište Uljanik, Pula (1856.); Istra cement, Pula (1925.); Brodogradilište 3. Maj (osnovano pod imenom Kvarnersko brodogradilište), Rijeka (1892.); Torpedo, Rijeka (1853.); Tvornica papira, Rijeka (1821.); Viktor Lenac, Rijeka (1896.); Mirna, Rovinj (1877.); Tvornica duhana Rovinj, Rovinj (1872.); Div tvornica vijaka, Samobor (1884.); Segestica, Sisak (1918.); Željezara Sisak, Sisak (1938.); Ciglana IGM, Sladojevci (1900.); Đuro Đaković (osnovana pod imenom Prva jugoslavenska tvornica vagona, stojeva i mostova), Slavonski Brod (1921.); Brodosplit, Split (1931.); TAL, Šibenik (1937.); TEF, Šibenik (1897.); Brodotrogir, Trogir (1922.); Metalska industrija, Varaždin (1939.); Mundus, Varaždin (1892.); Varteks, Varaždin (1918.); Jadranka, Vela Luka (1892.); Zdenka, Veliki Zdenci (1897.); Dilj, Vinkovci (1922.);

OPECO, Virovitica (1896.); TVIN, Virovitica (1913.); Pik, Vrbovec (1938.); Borovo, Vukovar (1931.); Maraska, Zadar (1768.); Badel, Zagreb (1862.); Cedevita, Zagreb (1929.); Chromos, Zagreb (1920.); Croatia osiguranje, Zagreb (1884.); DTR, Zagreb (1914.); Dukat, Zagreb (1912.); Elka, Zagreb (1927.); Franck, Zagreb (1892.); Gradske pekare Klara, Zagreb (1909.); Gredelj, Zagreb (1894.); INA, Zagreb (1882.) *- zapravo nastala 1964. iz Kombinata za naftu i plin, a koji je nastao držanom krađom i spajanjem triju rafinerija: riječke (osnovana 1882.), sisačke (1927.) i zagrebačke (1927.); Jadran, Zagreb (1930.); Jamnica, Zagreb (1828.); Katran, Zagreb (1890.); Končar, Zagreb (1921.); Kraš (osnovan pod nazivom Union), Zagreb (1911.); Lipa Mill, Zagreb (1907.); Medika, Zagreb (1922.); Pastor, Zagreb (1930.); Pliva, Zagreb (1921.); Prvomajska, Zagreb (1936.); TEŽ, Zagreb (1929.); TOZ-Penkala, Zagreb (1937.); Tvornica duhana, Zagreb (1817.); Zagrebačka banka, Zagreb (1914.); Zagrebačka pivovara, Zagreb (1892.); Zvijezda ulje, Zagreb (1916.); Karbon, Zaprešić (1932.)

Iz gornjeg popisa je uočljivo da je većina velikih industrijskih tvrtki stvorena u doba slobodnog tržišta, kao posljedica industrijalizacije Austro-Ugarske koje je Hrvatska bila dio. Subjekti koji su nastali kasnije nastali su kao posljedica i prirodni razvoj te industrijalizacije, a sve je prekinuto nasilnom nacionalizacijom i planskom ekonomijom koja je kasnije usljedila.

P. M., www.dnevno.hr