HAZU treba brisati Titu iz počasnog članstva

Lustracija zločinca iz akademske zajednice

 

 

„Kako ćemo ukloniti ime Tita kao dokumentarno dokazivog najvećeg zločinca svih povijesnih vremena na hrvatskome prostoru, kad taj velezločinac uživa status počasnog člana u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti – HAZU ex JAZU u Zagrebu. Ovim se postavlja ovoreno pitanje je li HAZU istinski ili nominalno najviša hrvatska institucija, a zapravo je i dalje JAZU s izvjes(t)nim hipotekama nanesenim Hrvatima, kojih se hrvatski narod ne će nikada osloboditi …”

(Dragan Hazler)

 

Zločinac, a počasni član HAZU-a!

 

Pismo HNES-u

HRVATSKO NACIONALNO ETIČKO SUDIŠTE

prof. dr. sc. ZVONIMIR ŠEPAROVIĆ, predsjednik

Poštovani,

U kontekstu rasprave ETIČKA OSUDA J. B. TITA I JUGOKOMUNISTA, što će se održati na  tribini (25. svibnja 2016.) – uz potporu Kraljevske Akademije – Zagreb i HAZ Kralj Tomislav – HAZUD predlaže HNES-u pobuditi sljedeći

 

ZAHTJEV

 

Hrvatska (ex-Jugoslavenska) akademija znanosti i umjetnosti treba bezodvlačno brisati JOSIPA BROZA TITA  iz počasnog članstva.

 

OBRAZLOŽBA

 

0. Na  listi počasnih  članova HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI, abecedno treći od 42 nazočnih, stoji: Josip BROZ Tito (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.) predsjednik države, političar, metalski radnik, partijski vođa.

 

1. JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI (JAZU)  prva je republička Akademija, koja je primila J. B. Tita za svoga počasnog člana. Bilo je to 28. prosinca 1947. godine na svečanoj sednici, kojoj je nazočila onodobna državno-partijska i znanstveno-kulturna elita.

1.1. Dr. Andrija Štampar (1888.-1958.), predsjednik JAZU-a, pritom je istaknuo posebne Brozove zasluge. Naime: “Maršal Tito je misao našega hrvatskog političkog i kulturnog oslobođenja doveo do pune pobjede u punom smislu idealnog južnoslavenskog pojma. […] Maršal Tito djelujući u okviru Lenjinskog i Staljinskog pokreta pokazao nam je, s čitavim nizom svojih suradnika šta znači praktična primjena načela o Lenjinskom samoopredjeljenju naroda kada se to načelo primjenjuje doslovno socijalistički.”

1.2. Zatim se nazočnim obratio laureat Josip Broz Tito. On je u svom govoru istakao: kako je u prošlosti Akademija bila “jako ograničena, a skoro se uopće nije bavila jednom od najvažnijih znanosti – naukom o društvenom razvitku. […] Tek danas sa padom starog društvenog poretka, pali su i okovi ustanova nauke, kao što su i akademije znanosti i umjetnosti. Tek u novom, socijalističkom društvu, nauka dobija neograničene mogućnosti…”.

 

2. Ako išta drugo, onda upravo spomenute inauguralne Brozove ”zasluge” – koje je sâm autorizirao, kao amblematične nacionalno-političko integracijske (Prije će Sava poteći uzvodno, nego što će Hrvati imati svoju samostalnu državu!) i socijalističko-modernizacijske poruke(Ne drž' te se zakona ko pojani plota!) – dramatično obilježavaju završnu etapu nacionalno-političke i društvene integracije  Hrvatske.

 

3. S obzirom na to, kao „majka svih zahtjeva o i oko Broza”, njegova akademska detronizacija predstavljala bi simbolički iskorak glede zanstvene lustracije. Naime, ”nama je potrebna primarno znanstvena lustracija na načinkako je provedena npr. u Njemačkoj” (Stjepan Šterc).

 

4. Štoviše, bio bi to i simbolički čin autolustracije našega nacionalnog panteona koji bi, naspram posvjedočenih masonsko-boljševičkih (v. niže tablicu), konačno, djelovao po crti znanstvenih kriterija.

 

5. Naime, uz nepropitani Strossmayerov jugoklerikalizam i akademsku paradigmu ”I poslije Tita –Tito”, licemjeno je opetovano svjedočiti: kako je HAZU „najveća je konstanta, najveći simbol isavjest nacije”  (Zvonko Kusić). 

 

6. Iako je svojedobna HAZUD-ova pobuda kucala na zatvorena vrata (v. moto), HNES-ov zahtjev ima dodatnu šansu prihvaćanja. Upravo, među utemeljiteljima i članovima etičkoga sudišta ugledna su akademska imena (Dubravko Jelčić, Slobodan Novak, Josip Pečarić i Zvonimir Šeparović), koja uz  HNES-ov vjetar u leđa mogu zanjihati grane  ”zrinjevačkih platana”.

 

7. Poticanjem spomenuta ZAHTJEVA, naposljetku, ojačao bi poljuljani HNES-ov kredibilitet. Naspram SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODA, istinski kredibilitet nije više moguće ostvari(va)ti uz geslo SMRT KOMUNIZMU – SLOBODA NARODU. Naime, obilježena okvirima koruptivno-klijentelisitičke partitokracije (”Mi ili Oni!”), gotovo je riječ o prešutnoj ”igri bez granica”.

 

8. Zbog svega toga, onkraj izgledne kumrovačko-mimarijanske (anti)antifašističke estradizacije i folklorizacije, duboko smo zaufani u HNES-ov ZAHTJEV nacionalnoj Akademiji glede bezodvlačna „brisanja Josipa Broza Tita iz njezina počasnog članstva“. Bila bi to središnja (udarna) medijska vijest.

 

STOP PARTITOKRACIJI – SLOBODA HRVATSKOJ NACIJI!

 

SVJEDOK	(J)HAZU IDENTITET
IVO SUPEK (1981.)	IMMER WIEDER – JAZU (1945.): "…predana je u ruke jugomasonima sa starim šefom Štamparom i kojemu će članovi Partije s Krležom samo sekundirati".
MIKO TRIPALO (1960-ih)	PARTIJSKO-(S)UDBONOSNI KRITERIJI – JAZU (1960-ih): "…predsjednik JAZU došao mi je s molbom da odobrim popis novih akademika i da zatražim mišljenje drugova iz Savske (sjedište Udbe za Hrvatsku)".
HODIMIR SIROTKOVIĆ (1971.)	IMMER WIEDER PANSLAVISMUS – JAZU (1971.): Na Drugom zasjedanju ZAVNOH-a: „udareni su temelji velike slavenske zajednice od VladIvostoka do Jadranskog mora”
DUŠAN BILANDŽIĆ (1990.)	SALDO SC. KOMUNIZMA – (J)HAZU (1990.): "…preko noći su obezvrijeđeni milijuni pseudoznanstvenih radova, koji su postali pravo smeće".
JAKOV SIROTKOVIĆ (1996.)	IMMER WIEDER SANU/TALAC – (J)HAZU (1996.): "…još nemamo posve zaokruženi I cjelovit, povijesni i politički, a ne samo ekonomski odgovor na srbijanski Memorandum" (1986.).
DALIBOR BROZOVIĆ (1999.)	IMMER WIEDER BALKAN – (J)HAZU (1999.): "Ne bi bilo loše kada bismo radi potpunosti svoje prirode i bitka obnovili svijest da smo ipak dio (južno)slavenskog svijeta".
IVAN JURIĆ (2003.)	IMMER BALKAN-RASSISMUS – (J)HAZU  (2005.): ekipa na čelu s Pavlom Rudanom, „koji je (potom) izabran za akademika“,  manipulirajući  s geno-uzorcima,   potvrdila je „dotadašnju teoriju o etnogenezi  Slavena” i,  s tim u svezi, Hrvatima „balkanski  identitet“.

 

hrv. akad. DRAGAN HAZLER, predsjednik HAZUD-a

hrv. akad. IVAN BIONDIĆ, predsjednik ZV Kraljevske Akademije–Zagreb