Novi jaki argumenti protiv TTIP-a

»TTIP treba umrijeti kako bi Zapad mogao živjeti«

Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP)  moglo bi sukobiti Europljane i Amerikance, a osim toga isključio bi cijeli niz važnih zemalja kao što su npr. Brazil i Kina – tvrdi stručni komentator uglednog lista Foreign Policy. Sve je više argumenata protiv planiranog udruženja. Strah od ugovora o slobodnoj trgovini, bio on utemeljen ili ne, na europskom kontinentu već sada potiče protuameričko raspoloženje – naglašava u svom članku Hans Kundnani, koji je svome tekstu dao rječiti naslov: „TTIP treba umrijeti kako bi Zapad mogao živjeti“. Posebno je naglasio kako u najjačem gospodarstvu Europske unije, Njemačkoj, omjer onih koji se protive ugovoru danas već iznosi sedamdeset posto. Podsjećamo kako su i za vrijeme posjeta Njemačkoj američkog predsjednika Baracka Obame održani masovni prosvjedi protiv TTIP-a.

Ranije smo obavijestili: iako su ranije studije o utjecaju općenito naglašavale očekivane prednosti ugovora, iste je ili naručila Europska komisija koja svesrdno podržava TTIP, ili su izrađene nepoznatom metodologijom. Autor prve neovisne studije Jeronim Capaldo je, istovremeno, našem novinaru već narisao mračniju sliku: smatra kako TTIP ne bi riješio probleme rasta i stvaranja novih radnih mjesta na našem kontinentu, nego bi ih još više povećao. Tijekom svojih istraživanja došao je do zaključka kako bi se u roku od jednog desetljeća od sklapanja ugovora europski izvoz smanjio, a najveći gubitnici toga bile bi sjevernoeuropske zemlje, dok bi Amerikanci vjerojatno dobro prošli s ugovorom.

Hans Kundnani također smatra kako postoji velika opasnost da će TTIP imati kontraefekt što bi moglo potaknuti sukobe između dva kontinenta. Ako se ugovor sklopi, Europljani će Amerikance optuživati za bilo koje smanjenje potrošačkih, zdravstvenih ili pak pravila o zaštiti okoliša, dok bi s druge strane oceana napetosti mogla izazvati činjenica da će pri otvaranju tržišta europski proizvođači automobila biti konkurentniji, što bi u SAD-u moglo dovesti do otpuštanja radnika. TTIP je lako usporediti sa zajedničkom europskom valutom čiji je cilj bio približiti jedne drugima države koje koriste euro (isto kao TTIP Europu), no umjesto toga samo je rezultiralo zahlađenjem odnosa – ista opasnost prema Kundnaniju postoji i u slučaju transatlantskoga ugovora.

Autor je mišljenja da, iako Europa i Sjedinjene Države trebaju produbljivati svoje odnose, slični trgovinski ugovor nije odgovarajuća metoda za to. Naime, u razdoblju kada se u svijetu pojavljuju novi centri moći, Amerikanci i Europljani trebali bi sve više surađivati sa zemljama kao što su Kina ili Brazil. U tom slučaju, međutim, Zapad ne može tražiti sredstva samo i isključivo vlastita materijalna prosperiteta. Mnogi od podupiratelja TTIP-a naglašavaju stratešku ulogu ugovora, oni smatraju kako će zahvaljujući tom partnerstvu Zapad moći određivati pravila igre u 21. stoljeću, kao npr. širenje demokratskih vrijednosti. Međutim, upitno je žele li gospodarstva u rastu uopće priključiti se tim pravilima.

Prema ranije objavljenim dokumentima, inače, američka pregovaračka strana vrši pritisak na Europljane kako bi oni na svom kontinentu smanjili ograničenja uvedena protiv GMO hrane, a zauzvrat Amerikanci obećavaju povlastice za europsku autoindustriju. Prema Kundnaniju, to može biti alarm za one koji se protive puštanju GMO proizvoda na tržište. Kako je poznato, prema sažetku Europske komisije od prije dva tjedna, pregovori o TTIP-u su negdje na pola puta. Od planiranih 25 poglavlja koji se bave različitim područjima, trenutno u slučaju sedamnaest postoji tekst koji sadrži što želi EU i što u TTIP-u želi vidjeti SAD. Povjerenica za trgovinsku politiku Cecilia Malström u utorak je izjavila kako bi se unatoč poteškoćama ugovor o slobodnoj trgovini mogao završiti još prije završetka ove godine.

R. Z., Magyar Nemzet