Moramo osvježiti Inino vodstvo

Za inovativne proizvode državni poticaji veći od 100 milijuna kuna

 

 

Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat u intervjuu govori o povoljnijem i jednostavnijem kreditiranju poduzetnika, uvođenju dualnog obrazovanja i promijenjenoj ulozi HBOR-a. "Kada smo radili rekonstrukciju zajedničkih nacionalnih pravila za natječaje nismo to radili sami već smo na terenu pitali poduzetnike što su im najveći problemi. Uvjeren sam da će ih ova nova priča koju smo pokrenuli potaknuti da čitaju natječaje i prijavljuju se, a na nama je da se pobrinemo da se zbog sitnih administrativne problema prijave a priori ne odbacuju", poručuje Horvat.

• Do dolaska u MINPO radili ste u privatnom sektoru, u tvrtki Energy Plus d.o.o. S kakvim preprekama ste se konkretno susreli i što vam je najviše smetalo u poslovanju?

– Godine 2011. sam postao član Uprave u Energy Plusu d.o.o. gdje sam odgovarao za razvoj novih proizvoda, proizvodnju i certificiranje proizvoda LED rasvjete, proizvod našeg klastera koji čine Energy Plus d.o.o., Metalprodukt d.o.o. i Data link d.o.o. Hrvatska gospodarska komora 2012. nagradila nas je Zlatnom kunom za najinovativniji proizvod. Tada smo preskočili iz faze razvoja u fazu komercijalne proizvodnje i tu su počeli pravi strukturni hrvatski problemi: neprihvaćanje domaćeg proizvoda na domaćem tržištu, nelojalna konkurencija proizvoda od kojih neki pri uvozu nisu podlijegali inspekcijskom nadzoru i jako visoke kamate koje smo imali na kredite za obrtna sredstva za repromaterijal i uvođenje novih tehnologija, do visoke cijene energenata koji su u našem proizvodu imali veliki udjel. Da bi riješili probleme napravili smo iskorak prema tržištu Njemačke, zatim Austrije, Finske i Švedske i tada smo zahvaljujući urednom plaćanju mogli raditi bez kredita. Kada sam otišao iz tvrtke imali smo više od 20 mil. kn prihoda samo u segmentu LED rasvjete. Energy Plus d.o.o. ima partnere za strana tržišta i surađuje s dva instituta iz Austrije i Njemačke gdje se zajedničkim snagama i investicijama osmišljavaju novi proizvodi koji se već primjenjuju u visokogradnji. To učiniti u samo četiri godine uistinu smatram uspješnim.

 

• Spomenuli ste nelojalnu konkurenciju, skupe kredite i težak plasman na domaćem tržištu. Mnoge naše tvrtke imaju slične probleme. Sad ste u poziciji da pomognete inovativnim tvrtkama na domaćem tržištu. Što ćete učiniti?

– U stotinu dana ove Vlade mi smo s današnjim danom pokrenuli neke stvari po čemu smo drugačiji u odnosu na ono što se događalo zadnje četiri godine u segmentu poduzetništva. U zadnjih mjesec dana tvrdim da bi kreditna sredstva za obrtnike i poduzetnike trebala biti ispod tri postotna poena. Prije nekoliko dana kroz HAMAG smo pokrenuli prvu kreditnu liniju za malo poduzetništvo vrijednu 5 mil. kn. s kamatom od 1,09%, što je četiri-pet postotnih poena bolje nego do sada. Poduzetnici su mi sugerirali tri stvari, a prva su bili jeftini krediti, krediti koji neće ubiti poduzetnika već mu osigurati likvidnost da preživi iz mjeseca u mjesec. Sada imamo kamatne stope ispod onih koje nudi svaka komercijalna banka u Hrvatskoj i zemljama u okruženju. Osim toga, HAMAG će garantirati za 50% do čak 80% za plasmane u mikro, male i srednje investicije na području države, hrvatskim tvrtkama ili stranim tvrtkama kroz povezana društva u Hrvatskoj. Prvi korak je pet milijuna kuna, a za mjesec dana osigurat ćemo za tu namjenu i zajam od 25 milijuna eura za mikrokreditiranje po još povoljnijim uvjetima.

 

• Raspisali ste nove natječaje za EU sredstva za poduzetnike, a uvjeti bi trebali biti jednostavniji. Što ćete pojednostavniti?

– Već smo otvorili natječaj kojim pratimo inovativne ideje, uskoro ide natječaj da pomognemo poduzetnicima da inovativne ideje komercijaliziraju u proizvod, a zatim ćemo raspisati natječaj kojim ćemo te inovativne proizvode pratiti da dobiju potrebne certifikate da se mogu pojaviti na tržištu. Za inovacije će biti osigurano više od 100 milijuna kuna. Ukupno ćemo kroz nove javne natječaje u ovoj godine plasirati oko 544 milijuna kuna. Na pripremi tih natječaja konzultirao sam se s konzultantima, poduzetnicima i potpornim institucijama a natječaje smo raspisali tek nakon što smo razjasnili sve prijepore. U ovom trenu ne bi se trebalo dogoditi da nam ciljane skupine budu revoltirane uvjetima koje oni ne mogu ispuniti. Za dva tjedna dobit ćemo zeleno svjetlo za raspisivanje poduzetničkog impulsa, koji ćemo preimenovati u E-impuls, jer sredstva dolaze iz EU fondova. Od 276 milijuna kuna, samo 3,5 milijuna naslonjeno je na državni proračun. Od iduće godine prijave na natječaje zaprimat ćemo elektroničkim putem. Raspisali smo natječaj za sufinanciranje izgradnje novih poslovnih prostora i njihovo opremanje novim tehnologijama. Nakon toga slijedi natječaj za poduzetničku infrastrukturu u poslovnim zonama, razvoj poduzetničkih poslovnih vještina, poticanje internacionalizacije hrvatskih proizvoda (individualno i grupno pojavljivanje na sajmovima). Investirat ćemo u poduzetničke inkubatore i inovacijske centre. Kada smo radili rekonstrukciju zajedničkih nacionalnih pravila za natječaje nismo to radili sami, nego smo na terenu pitali poduzetnike što su im najveći problemi. Uvjeren sam da će ih ova nova priča koju smo pokrenuli potaknuti da čitaju natječaje i prijavljuju se, a na nama je da se pobrinemo da se zbog sitnih administrativne problema prijave a priori ne odbacuju. Rok za evaluaciju ponuda znatno je skraćen – od trenutka podnošenja prijave do potpisa ugovora ne smije proći više od 90 dana. Poduzetnicima ne želimo stvarati financijske probleme u trenutku podnošenja prijave već po novome, financijski instrument kojim investiciju osigurava, poduzetnik treba donijeti na dan potpisa ugovora. Imamo i odličan projekt koji razvijamo sa Sveučilištem u Splitu. Sada smo pred dobivanjem 25 milijuna kuna iz strukturnih fondova za projekt kojim ćemo ove godine umjesto trgovačkog društva financirati naknadu studentu na praksi, ali i naknadu njegovom mentoru. Studente koji uđu u taj projekt financijski ćemo pratiti pet godina. To će se smatrati svojevrsnim studentskim kreditom, koji će student vraćati, ali ne novcem već uvjetom da deset godina mora raditi u Hrvatskoj.

 

• Što kažu komercijalne banke na vaše najave povoljnih kredita i jednostavnijih uvjeta kreditiranja?

– Pozivam komercijalne banke da nam u svemu ovome budu partneri. Kroz razne spinove me se pokušava diskreditirati kada govorim o ulozi Hrvatske poštanske banke i HBOR-a. HPB je nacionalna komercijalna banka koja mora postati prijatelj poduzetniku jer joj nije primat dobit. HBOR nije komercijalna već razvojna banka i treba pratiti kreditne aranžmane koji joj dolaze na stol. Pronašli smo iznimno povoljan izvor financiranja u iznosu od 250 milijuna eura s kamatom od samo jedan posto, namijenjen HBOR-u i HAMAG-u, koji će direktnim kreditiranjem pratiti naše poduzetništvo. A, kao ministar i član Nadzornog odbora banke založit ću se da se 460 milijuna kuna dobiti koje banka ima, iskoristi u poslovnicama koje će banka osnovati po cijeloj državi od Osijeka do Dubrovnika. Siguran sam da će nova Uprava HBOR-a promijeniti filozofiju poslovanja te banke. Prema riječima poduzetnika prvenstveno onih koji su izvozno orijentirani, očekuju da se u svojim izvoznim programima HBOR pojavi kao državna razvojna banka koja će moći bankovnim garancijama, a kojima će garantirati kvalitetnu realizaciju ugovora našim poduzetnicima olakšati i ugovaranje i realizaciju projekata na potencijalnim izvoznim tržištima. O privatizaciji HPB-a, i spajanju HPB-a i HBOR-a nikada nisam govorio i smatram kako je to u ovome trenutku nemoguće.

 

• Nije u vašem resoru, ali kao ministra u Vladi zanima me kako će Vlada odgovoriti na veliki problem s naplatom potraživanja koje tvrtke imaju i pravne nesigurnosti…

– Nije bitno je li poduzetniku partner država, javno poduzeće ili drugi pravni subjekt – rizik poslovanja uvijek postoji. Hrvatska ima Zakonom o obveznim odnosima riješene te obaveze, a pitanje je zašto se predmetni zakon ne provodi, odnosno zašto je naše pravosuđe toliko sporo u rješavanju trgovačkih sporova. Koristeći sporost naših sudova neki poduzetnici koriste mogućnost da ne plaćaju ili plaćaju izvan rokova od 60 dana. Dakle, učinkovitost državnog aparata u provedbi, nadzoru i kontroli zakonodavnog okvira je na vrlo niskoj razini. Ima poduzetnika koji posluju odlično, a ima i onih u problemima. Ne možete izvrgnuti ruglu zakonodavni okvir uvođenjem nekakvog Zakona o predstečajnim nagodbama i postaviti poslovni odnos naglavačke. To što smo dozvolili je spin koji Europa ne poznaje i nije ga prihvatila. Ne može se nikakva odluka donijeti preko noći, bez simulacije učinaka njezine provedbe – da smo simulirali Zakon o predstečajnim nagodbama na terenu, u trajanju od šest mjeseci, nikada ga ne bi donijeli. Sada radimo sporije ali imat će efekta. Do kraja godine promijenit ćemo tri zakona u resoru poduzetništva i obrta.

 

• U javnosti se dugo govori da nam nedostaje strukovnih zanimanja i da je cijeli sustav školstva u tom segmentu zastario jer nedostaje sinergije škola i poduzetnika, odnosno da učenici iz škola izlaze neosposobljeni za rad. Slično je i s visokim školstvom. S druge strane, Hrvatska mora uvoziti radnike. Planira li vaše ministarstvo u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta kakve pomake u tom smislu?

– Nema smisla školovati ljude za zanimanja koja nisu tražena i zatim im plaćati prekvalifikaciju. Znam za konkretne tvornice koje sada trebaju radnike u kožarskoj industriji i metalce, ali ih ne mogu naći. U lipnju s premijerom, predsjednicom države i ministrom gospodarstva idem u Muenchen. Dvije komore u Hrvatskoj i Bavarskoj i Ministarstvo poduzetništva i obrta potpisat će memorandum o razumijevanju vezano za uvođenje sustava dualnog obrazovanja u Hrvatskoj. Kroz Socijalni fond osigurat ćemo plaćanje njemačkih konzultanata koji će kroz dva pilot projekta napraviti ono što se već radi u Bavarskoj i tu će imati punu potporu Vlade. Dualno obrazovanje kako mu i naziv sugerira sastoji se s jedne strane od klasičnog učenje u prostoru obrazovne ustanove, a s druge strane ima sustav programa strukovnog naukovanja kod poslodavca. Tako učenici imaju oboje – teoretsko učenje i rad uz rješavanje praktičnih problema. Učenici tako imaju velike prilike zapošljavanja kod poslodavca gdje su se obrazovali, kao i dobru preporuku za drugoga. Istodobno poslodavcima je strukovno naukovanje dobra investicija kako bi dobili kvalitetne ljude. Komore već anketiraju poduzetnike i za dva tjedna očekujemo dobiti realne podatke za radnom snagom u nekoliko županija. Nakon toga će se u nekim školama mijenjati programi, a moguće su i promjene u mreži srednjoškolskih institucija. Potreba za radnom snagom je dinamična. Uvjeren sam da će biti otpora iz škola koje će se trebati prekvalificirati da ne proizvode profile koji Hrvatskoj ne trebaju, no tome trebamo stati na kraj. Nećemo gasiti neke srednje škole, ali nastavnici u njima ne mogu raditi onako kako su radili prije 20 ili 30 godina.

 

• Kritičari kažu da je sustav previše centraliziran i da pojedine županije bolje razumiju svoje potrebe nego što država na njih uspijeva odgovoriti…

– Nije stvar u tome hoće li se neke stvari događati na nivou županije ili na nivou države. Ako u srednjom strukovnom obrazovanju nema koordinacije između gospodarstva i školstva na nivou države, neće biti pragmatičnih rješenja ni kod osnivača srednjih škola, a to su županije. Godine 2009. smo promijenili pravilnik koji nalaže osnivačima škola da osiguraju praksu za učenike, dakle, ako postoji saznanje da se praksa može osigurati za samo 100 učenika, onda ih ne treba upisivati 200. U kurikularnoj reformi guramo priču oko dualnog obrazovanja i mi kao ministarstvo toj ćemo reformi dati punu potporu.

 

• Kritiziraju Vas da se kao ministar poduzetništva izjašnjavate oko resora energetike koji nije u vašem ministarstvu. Što kažete na to?

– Tri i pol godine vodim HDZ-ov Odbor za energetiku, sa osamdesetak ljudi sam radio program u svim segmentima energetike. Pitam javnost i medije zašto mi spore komentiranje energetskih tema? U ime Domoljubne koalicije pripremao sam strateške dokumente i osmišljavao strateške projekte. Zašto o tome ne smijem govoriti? Kao ministru poduzetništva i obrta energetika mi je prioritetna zbog osiguranja konkurentnog energenta za poduzetnike. Mi u HDZ-u smo mišljenja da se investicije u energetski sektor moraju dogoditi. U inozemstvu su u toku pripreme za brojne energetske objekte, a treba znati da onečišćenje zraka ne poznaje državnu granicu. Hoćemo li usprkos toga ostati uvoznik energije? Imamo pripremljenih 14 investicija, u velikoj većini za njih pronađene i strateške partnere i smatramo da kretati sada u neke nove studije izvodljivosti je gubitak vremena.

 

• O kojim se investicijama radi?

– Prioriteti su HE Kosinj, HE Dubrovnik 2, završetak rekonstrukcije HE Zakučac, LNG terminal s rekonstrukcijom transportnog sustava i izgradnjom fleksibilnog skladišta plina. U koaliciji i HDZ-u smatramo da Hrvatskoj treba treći blok termoelektrane u Plominu, izgrađen financijskim i poslovnim modelom koji će biti najpovoljniji za državu. Trebaju nam i investicije u rafinerije u Sisku i Rijeci. Izgubili smo u INA-i segment istraživanja i razvoja, a ako dozvolimo da izgubimo i proizvodni segment, u jednom ćemo trenutku od strateške energetske kompanije dobiti trgovačku kuću za naftne derivate. To treba promijeniti – s arbitražama, bez njih, paralelnim kolosijekom mora teći komunikacija među strateških partnera u interesu razvoja INA-e kao nacionalne energetske kompanije ali i INA-e kao ključne regionalne energetske kompanije.

 

• S obzirom na ovo što se dogodilo zadnjih par mjeseci i tjedana, što napraviti s INA-om?

– Zašto danas ne napraviti dodatni pritisak da krene komunikacija između hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a u smislu razvoja INA-e? Zanima me strateški dokument razvoja INA-e u idućih deset godina. Onog trena kad se dogodi konsenzus između dva strateška partnera oko tog strateškog dokumenta pred Upravu INA-e postavit će se jasan zadatak da taj strateški dokument sprovede u djelo. Danas tog strateškog dokumenta nema, a ne znam što rade članovi Uprave INA-e i Nadzornog odbora INA-e. Ključne podatka dobio sam ili iz javnosti ili od sindikata, ili od ljudi koji su tamo zaposleni i boje se što će se s INA-om događati u idućim godinama. Danas nitko ne zna dati konkretni odgovor što je to strateški interes INA-e i koji su konkretni projekti u koje će INA investirati u sljedećih nekoliko godina.

 

• Je li HDZ kao stranka ima idejnu platformu što želi s Inom?

– Znamo što želimo. Kao stranka na vlasti želimo potaknuti ono što je stalo – dijalog dva strateška partnera oko izrade strateškog dokumenta za razvoj kompanije za pet i deset godina. Želimo konsenzus strateških partnera oko novih investicija u INA-u te konsenzus oko pozicije INA-e na domaćem energetskom tržištu i energetskom tržištu regije. Ja nemam komunikaciju s MOL-om. U ugovorima između dva strateška partnera dva sam se puta u ulozi ravnatelja Uprave za energetiku u tadašnjem Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva pojavio kao osoba koja komunicira s predsjednikom Uprave MOL-a. I u to vrijeme kao i danas tražio sam izradu 10-godišnje strategije razvoja INA-e i konsenzus strateških partnera oko tog dokumenta. Ta ingerencija danas je na pomoćniku ministra gospodarstva i ministru gospodarstva Tomislavu Paneniću koji u svom resoru ima energetiku. Ni u onom trenutku mi nije uspijevalo sve što sam si zamislio. Sada nemam ingerencije od nekoga nešto tražiti. Nije normalno da dva strateška partnera šest mjeseci ne razgovaraju. Naša je obveza da kao strateški partneri sjedimo za istim stolom i donosimo odluke.

 

• Hoće li se mijenjati Nadzorni odbor INA-e ?

– O tome ne donosim odluku, ali želja mi je da se menadžment i Nadzorni odbor kadrovski osvježe i da sa novim ljudima i novim idejama pokrenemo nešto što bi trebalo donijeti novu komunikaciju među strateškim partnerima.

 

• Kanadski investitori kažu da polažu pravo na zemljište na kojem bi se trebao graditi LNG-terminal na Krku i da ih država, u slučaju da nastavi samostalno razvijati projekt, zakonski neće moći razvlastiti bez da prekrši EU pravila o slobodi tržišnog natjecanja. Njihov projekt poprilično se razlikuje od onog koji sada forsira Vlada. Što učiniti?

– Svaki investitor u RH je dobrodošao, ali nije problem samo kredibiliteta već poslovnog modela investicije. TE Plomin 2 nikada se ne bi dogodio bez profitabilnog poslovnog modela. Tako treba pristupiti svakoj investiciji. Zašto to ne bi bili investitori iz nekih drugih zemalja,iz Kine, Kuvajta, SAD-a itd… Svakog investitora pitam za poslovni model.

 

• Je li Hrvatska pogriješila što već nije osigurala zemljište za svoju stratešku investiciju?

– Ako želi LNG-terminal Hrvatska će se morati na ovaj ili onaj način pozabaviti pitanjem zemljišta i taj problem mora riješiti.

 

Nina Domazet i Antonia Hohnjec, www.energetika-net.com