Ne treba se bojati TTIP-a, ne će dovesti GMO hranu u EU, već utjecati na rast ekonomije
Početkom prošloga tjedna Predstavništvo Europske komisije i Ured za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj organizirali su konferenciju na temu nazivom „TTIP: što donosi Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijetu?“. Povod za konferenciju bio je nacrt studije učinka TTIP-a (Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i investicije) koji je Europska komisija objavila 13. svibnja, kao i objava Vladine studije o učinku TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo. Nacrt studije Europske komisije pokazuje da će se izvoz iz EU-a u SAD povećati za 27 posto, uz istovremene razne društvene pozitivne učinke s obje strane Atlantika. Studija je ujedno pokazala da će pozitivni učinci TTIP-a pridonijeti rastu BDP-a od 0,5 posto godišnje u zemljama EU-a. Cilj je Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (Transatlantic Trade and Investment Partnership – TTIP) uklanjanje prepreka u trgovini kada se radi o carinama, nepotrebnim propisima, ograničavanju ulaganja i slično, kako bi se olakšala kupovina i prodaja roba i usluga između EU-a i SAD-a. Europska komisija je fokusirana na sadržaj i kvalitetu sporazuma, a ne na datum završetka pregovora sa SAD-om, ističu pregovarači s europske strane, iako se spekuliralo o tome da bi mnogima bilo u interesu potpisati ga dok je predsjednik Barack Obama još na funkciji. Naime, nema garancije da će nasljednik ili nasljednica biti jednako zainteresirani za njegovo ostvarenje. Inače, dogovor o slobodnoj trgovini EU-a i SAD-a o kojem se vode pregovori od 2013., potencijalno je najveći takav regionalni sporazum. No unatoč svim tim studijama i obećanjima, sve više građana diljem EU-a žestoko se buni protiv potpisivanja tog sporazuma, jer smatraju da će koristiti jedino američkoj strani i velikim korporacijama, na štetu zaštite okoliša, radnih prava i europskih vrijednosti. Među tzv. umjerenim skepticima su i hrvatski europarlamentarci iz redova socijaldemokrata i zelenih. Zanimljivo je kako TTIP različito „reklamiraju“ s dviju strana Atlantika – u Europi ga predstavljaju kao projekt koji će povećati proizvodnju dobara za 120 milijardi eura i podići standard za 542 eura po kućanstvu, dok su u SAD-u puno jednostavniji i ističu da će taj „deal“ omogućiti uklanjanje svih barijera u EU-u za američki izvoz. Na konferenciji su, osim zastupnika u Europskom parlamentu, sudjelovali i predstavnici Europske komisije, Vlade i Sabora RH, civilnog i gospodarskog sektora, kao i Američke gospodarske komore. U ime pregovarača i Europske komisije na panelu je govorio Christian Burgsmüller, član kabineta povjerenice Europske komisije za trgovinu Cecilie Malmstrom, koji je tom prilikom dao intervju Nacionalu.
• Nakon konferencije pod nazivom „TTIP: što donosi Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijetu?“ kako biste najjednostavnije odgovorili na to pitanje?
– Konferencija je bila odlična prilika da se hrvatskim građanima pruži točna informacija o ciljevima, stanju pregovora i perspektivama koje donosi TTIP Europi i Hrvatskoj. Mnogi eksperti istaknuli su mogućnosti koje TTIP može otvoriti građanima i poslodavcima diljem Europe. Isto tako, mnoge recentne studije ukazuju na to da će sve ekonomije unutar EU-a rasti, upravo kao rezultat tog novog trgovinskog ugovora. Oko 31 milijun ljudi u Europi, od kojih i mnogi u Hrvatskoj, imaju poslove koji ovise o izvozu izvan Europske unije. S novim trgovinskim sporazumom, nadamo se da ćemo moći stvoriti još više poslovnih mogućnosti za hrvatske kompanije, a kao rezultat toga i više novih radnih mjesta. Osim toga, to je i mogućnost da Europa globalizira svoje standarde. Moderni trgovinski sporazumi su oruđe koje može pomoći proširiti odgovornost prema građanima i potrošačima i izvan Europske unije. Na primjer, cilj našeg trgovinskog sporazuma s Kanadom (CETA) je uključiti vrlo napredne odredbe o održivom razvoju, uključujući i radnička prava, kao i zaštitu okoliša.
• Pregovori traju od 2013., a pregovara se o 25 poglavlja. U kojoj su sada fazi i do kada bi trebali biti završeni?
– To je pitanje koje često čujem, kako ovdje, tako i u Bruxellesu, kao i na svojim putovanjima po drugim europskim zemljama. Tijekom otprilike triju godina i 13 rundi pregovora o Transatlantskoj trgovini i investicijskom partnerstvu, u nekim smo područjima daleko dogurali, dok u drugima baš i ne. Kako bismo razjasnili kako stojimo u različitim područjima, mi se danas pozivamo na izvješće Europske unije u kojem je sažeto ono što je do sada postignuto. Najkraće rečeno, u mnogim poglavljima postigli smo dobar napredak. Međutim, moramo isto tako napraviti značajne pomake u određenim područjima ako želimo imati glavne elemente dogovora završene ove godine.
• U mnogim velikim europskim zemljama, a osobito u Njemačkoj, građani su organizirali demonstracije protiv potpisivanja tog sporazuma. Među organizatorima su najčešće zeleni, ali i mnoge nevladine udruge koje smatraju da će njime biti ugrožene mnoge europske vrijednosti koje u SAD-u ne postoje. Kako komentirate takve strahove?
– Mi razumijemo da su neki građani zabrinuti, a u demokratskim društvima normalno je izražavati različite poglede o ključnim pitanjima. Europska komisija učinila je proces pregovaranja maksimalno transparentnim, omogućivši on-line pristup svojim pozicijama i tekstovima svim građanima koje to zanima. Redovito sudjelujemo u raspravama sa širokim spektrom zainteresiranih strana, kojima argumentirano dokazujemo da ćemo zaštititi postojeće standarde EU u svim sektorima – uključujući zaštitu okoliša ili javne servise. Trgovinski ugovori EU-a štite sva ta područja. Međutim, želio bih da umjesto razgovora o strahovima i zabrinutosti, govorimo više o mogućnostima. Tijekom povijesti sklapali smo trgovinske sporazume, a na konferenciji u Zagrebu mogli smo čuti i da je u prošlosti Dubrovačka Republika imala istu praksu, koja je donijela dobrobit njenoj ekonomiji i građanima.
• Nisu ni svi u SAD-u oduševljeni potpisivanjem Sporazuma. Koje su njihove fobije?
– Sjedinjene Države, naravno, imaju svoj vlastiti skup standarda, prema kojima, na primjer, naši sirevi i proizvodi od nepasteriziranog mlijeka nisu prihvatljivi, iako smo mi u Europi generacijama uživali u tim proizvodima bez ikakvog rizika, osim možda za našu težinu.
• Zdravstvo, okoliš, poljoprivreda, hrana – područja su oko kojih je bilo najviše prijepora. Jesu li već ispregovarana ta područja ili se o njima tek treba raspravljati?
– Razgovarali smo o njima, ali uglavnom kako bismo razjasnili naše pozicije. Potpuno je jasno da mi nećemo mijenjati način na koji reguliramo sigurnost hrane, što, na primjer, znači da mi ne mijenjamo ništa u odnosu na GMO hranu. Isto tako, pitanja okoliša, javnog zdravstva ili obrazovanja zaštićena su unutar ovog sporazuma. Ovaj sporazum morao bi kreirati nove prilike, ali u isto vrijeme zaštititi europske vrijednosti. O njima se ne pregovara. Kako bih vam dao konkretan primjer – mi nećemo mijenjati postojeća ograničenja na govedinu tretiranu hormonima. Ali moram spomenuti da nije točno da su europska pravila uvijek stroža od onih u SAD-u, tako da SAD također želi zadržati svoja pravila oko mikrobioloških zagađenja.
• Postoji dojam da su pregovori tajni i netransparentni i da će građani EU-a biti dovedeni pred gotov čin. Protiv takvog načina pregovaranja pobunio se i Europski parlament koji je o tome prošlog ljeta donio rezoluciju. Kako je ta rezolucija utjecala na način pregovaranja?
– Kao što sam već rekao, Europska komisija je pregovore učinila transparentnima koliko god je bilo moguće. Osim što smo naše pozicije, zakonodavne tekstove i prijedloge učinili dostupnima on-line, uključili smo u pregovore i niz zainteresiranih skupina, od sindikata do predstavnika grupa potrošača. Naravno, europske vlade, uključujući i hrvatsku, kao i zastupnici u Europskom i hrvatskom parlamentu, imaju potpun i jednostavan pristup pregovorima. Riječ je o golemom timskom naporu, koji bi na kraju trebao rezultirati najboljim mogućim dogovorom za Europu. Kako bismo dorasli 21. stoljeću, pregovori o bilo kojem trgovinskom sporazumu moraju biti maksimalno transparentni, kao i otvoreni za dijalog. Dijalog s civilnim društvom o procjeni nacrta privremenog utjecaja na održivost održat će se 30. svibnja u Bruxellesu. Stoga pozivam sve zainteresirane da se prijave za taj događaj, kako bismo mogli podastrijeti i svoje komentare na izvješće. Što je bolja kvaliteta završne studije, to ćemo bolje moći znanstveno procijeniti utjecaj ovog trgovinskog sporazuma. To, s druge strane, pomaže u usmjeravanju naših pregovarača, ističući rizike, ali i nove mogućnosti.
• Osim u Bruxellesu, postoje tajne sobe s dokumentima kojima pristup imaju zastupnici u Europskom i nacionalnim parlamentima, kao i državni dužnosnici. Ima li Hrvatska takvu sobu?
– One nisu tajne, ali postoje osigurane lokacije u Bruxellesu i europskim prijestolnicama, jer moramo poštovati i želje naših pregovaračkih partnera. Na tim mjestima možete uglavnom naći dokumente s američkim pozicijama. Europske pozicije ili su objavljene na internetskoj stranici ili ih vaša vlada vrlo dobro zna. Ali morat ćete pitati vaše hrvatske zastupnike oko detalja o takvoj sobi u Hrvatskoj.
• Iako je Ministarstvo vanjskih poslova objavilo dvije neovisne studije utjecaja TTIP-a na Hrvatsku, koje su pokazale da će biti pozitivan, neki hrvatski EU parlamentarci koji pripadaju socijalistima i zelenima prilično su skeptični oko tih procjena. Oni smatraju da bi Hrvatska, koja ne posluje previše sa SAD-om, od toga mogla imati više štete no koristi. Kako to komentirate?
– Te studije koje je naručila Europska komisija zaključuju da će TTIP imati pozitivan efekt na sve europske ekonomije, uključujući i hrvatsku. Skeptični pogledi su legitimni, naravno, ali praksa je pokazala da su koristi od takvih trgovinskih ugovora premašile početne procjene o njihovu učinku. Uzmite, na primjer, europski sporazum s Južnom Korejom. Izvoz u Južnu Koreju porastao je za više od 50 posto u prve četiri godine nakon potpisivanja. To je ogroman uspjeh.
• Prema nekim ocjenama, najviše koristi imale bi velike korporacije, dok bi mali i srednji poduzetnici propali?
– Od TTIP-a imat će koristi svi segmenti gospodarstva, uključujući mala i srednja poduzeća. Kao što znate, takva poduzeća generiraju najveći dio roba i usluga u EU. Ona zapošljavaju dvije trećine ukupnog broja radnika u privatnom sektoru. Cilj TTIP-a je eliminirati administrativne barijere, kako bi se pojednostavio svakodnevni biznis i dalo im se više prostora za rast. Očekujemo da će smanjenje carina, a u nekim slučajevima uvođenje bescarinske trgovine, kao i eliminacija administrativnih barijera, pomoći najviše upravo malim i srednjim poduzećima. TTIP će biti prvi trgovinski sporazum s poglavljem posvećenim malim tvrtkama, što dokazuje da naši pregovarači misle na mala i srednja poduzeća u svim aspektima Sporazuma.
• Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula uložio je amandman kojim osim slobodnog protoka roba, traži da se Sporazumom uspostavi i slobodan protok ljudi, odnosno da se ukinu vize za sve zemlje članice EU-a. Je li to dio pregovora i ima li šanse da se to postigne?
– Režim viza nije dio pregovora o TTIP-u.
• Koji bi sektor u EU-u trebao imati najviše koristi od Sporazuma?
– TTIP je sveobuhvatan sporazum i vjerujemo da će od njega imati koristi različiti sektori unutar gospodarstva. Ono što bih ipak posebno spomenuo je tekstilna industrija, koja će sigurno imati koristi od TTIP-a, ne samo zbog znatnog smanjenja carina ili uspostavljanja bescarinske trgovine, nego i zbog bolje suradnje regulatornih tijela obiju strana – i EU-a i SAD-a, koje bi trebale pomoći industriji na njenom putu rasta. Ali isto tako mislimo i na potrošače. U sektorima u kojima će se povećati konkurencija, potrošači će vjerojatno uživati u nižim cijenama i većem izboru proizvoda. To je vrlo važna dobrobit trgovinskih sporazuma.
• Što će biti s kulturnim izuzećem i posebnom politikom koju vodi EU u nastojanju da očuva kulturnu raznolikost i promiče europsku kulturnu baštinu i produkciju kroz svoje medije?
– Industrije poput filma, radija ili televizije nisu dio pregovora. Tako da zemlje članice mogu i dalje provoditi mjere za koje procjenjuju da su nužne u očuvanju kulturne baštine i poštovati postojeće kvote za europsku produkciju.
• Za razliku od SAD-a gdje postoje jedan Kongres i jedan Senat i na kraju jedan predsjednik, TTIP treba ratificirati 28 nacionalnih parlamenata. Jeste li optimistični oko toga?
– Europska komisija usko surađuje s Europskim parlamentom i stoga da, ja sam optimist i vjerujem da će konačni dogovor predstavljati visokokvalitetan sporazum koji će uzeti u obzir posebne interese svake zemlje članice.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više