Hrvatski Fokus
Feljtoni

Hrvatski jezik i politika (3)

Progurani Pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

 
 
U Statutu IHJJ-a piše da je Institut 1948. osnovala Hrvatska akademija (tada Jugoslavenska akademija), no da prava i dužnosti osnivača ima Mi­nistarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Stoga je IHJJ kao važan subjekt jezične politike podčinjen Ministarstvu, a ne Hrvatskoj akademiji kao svo­jemstvarnom osnivaču. U drugim zemljama slični su instituti uglavnom podčinjeni akademijama. Ministarstvo znanosti delegiralo je u Upravno vijeće IHJJ-a trojicu poznatih i utjecajnih kroatista: Ivu Pranjkovića s Fi­lozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Josipa Silića s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Alemka Gluhaka iz Zavoda za lingvi­stička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. J. Silić bio je od 2007. voditelj projekta Hrvatskoga pravopisno-pravogovornoga priručnika (009-0000000-3384) MZOŠ-a, a M. Matešić i I. Pranjković bili su suradni­ci na tom projektu. Taj je projekt prvotno bio odbijen, pa zatim odobren.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/06/Hrv_pravopis_IHJJ.png
Pravopis IHJJ-a je podmetnut!
 
Upravno vijeće IHJJ-a na sjednici održanoj 15. svibnja 2012. usvaja Od­luku o imenovanju dr. sc. Ž. Jozića na položaj ravnatelja Instituta. Člano­vi Upravnoga vijeća Instituta bili su Ivo Pranjković, Josip Silić, Alemko Gluhak te Lana Hudeček i Ivana Kurtović-Budja kao predstavnice Znanstvenoga vijeća i zaposlenih u IHJJ-u. U lipnju 2012. u Odjelu za hrvatski standardni jezik IHJJ-a pokrenut je projekt, kako je pisalo na institutskim službenim mrežnim stranicama, izradbe Hrvatskoga pravopisa s »ciljem rje­šavanja temeljnih pravopisnih prijepora u hrvatskome jeziku« (http://ihjj. hr/#). Međutim, projekt novoga pravopisa nije predstavljen na institut­skim mrežnim stranicama Projekti Instituta (http://ihjj.hr/projekti/),a ni na stranici Odjela za hrvatski standardni jezik. Tamo je predstavljen samo projekt Hrvatski normativni jednosvezačni rječnik, a o pravopisnom projek­tu ništa ne piše ni u Strategiji Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2010. — 2015. U Strategiji… pravopis se spominje samo utoliko što se kao traj­na zadaća određuje »proučavanje gramatičkoga ustroja hrvatskoga stan­dardnog jezika kao podloge za izradbu normativnoga rječnika, pravopi­sa« (IHJJ 2010:10).
 
Dana 15. travnja 2013. u Hrvatskom državnom arhivu predstavljena je u nazočnosti ministra znanosti Željka Jovanovića i ministrice kulture An- dreje Zlatar Violić radna inačica teksta Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a. Pravo­pisna pravila mogla su se preuzeti na mrežnim institutskim stranicama www.pravopis.hr.Radna inačica Hrvatskoga pravopisa objavljena je u tiska­nom izdanju Večernjega lista i u izdanju Jutarnjega lista uz knjižicu novinara Tomislava Čadeža Bitka za pravopis (Čadež 2013). Predstavljanjem rad­ne inačice teksta otvoreno je razdoblje u kojem je IHJJ prikupljao mišljenja zainteresirane javnosti (jednomjesečna tzv. »javna rasprava« koja je trajala od 15. travnja do 15. svibnja).
 
Većina istraživačkih, strukovnih i kulturnih ustanova odazvala se je šutnjom na institutski poziv da sudjeluju u »javnoj raspravi«, a one ma­lobrojne ustanove i udruge koje su izrekle svoje mišljenje kao što su Raz­red za filološke znanosti HAZU, Predsjedništvo Matice hrvatske, Društvo profesora hrvatskoga jezika, Hrvatsko kulturno vijeće, dale su radnoj ina­čici novoga pravopisa negativne ocjene ili vrlo ozbiljne primjedbe. Primje­rice, u Mišljenju Društva profesora hrvatskoga jezika od 27. 4. 2013. kaže se u uvodnom dijelu da je 1) Društvo zahtjev za jednim službenim pravo­pisom uputilo tri puta nadležnomu ministarstvu (MZOŠ-u), no da nad­ležno ministarstvo nije odgovorilo, 2) da je Društvo podržalo odluke Vi­jeća za normu hrvatskoga standardnoga (književnoga) jezika, 3) da su svi do­kumenti IHJJ-a bili objavljivani pravopisom prema zaključcima Vijeća za normu i da je IHJJ zaključke Vijeća objavio na svojim mrežnim stranica­ma, 4) da hrvatski tiskani mediji i javna televizija pišu većim dijelom pre­ma Pravopisnom priručniku hrvatskog ili srpskog jezika [J. Silića i V. Anića] i da na cjelokupno stanovništvo vrše snažniji utjecaj nego što to mogu oba­viti škole, 5) da Društvo odbacuje nisku razinu komunikacije i neuljudne članke koji se o IHJJ-u objavljuju u nekim medijima ili internetskim fo­rumima.
 
U zaključnoj 6. točki kaže se ovako: »Neobično je što je najavom ministra znanosti, obrazovanja i sporta Hrvatski pravopis Instituta za hr­vatski jezik i jezikoslovlje unaprijed proglašen službenim. Ljudima to sli­či na narudžbu i nametanje rješenja koja su dogovorena izvan jezikoslov­nih krugova. Time je Pravopis Instituta dobio težak uteg, a Društvo profe­sora hrvatskoga jezika bi željelo da se taj uteg skine. Mogućnost vidimo u poštivanju zaključaka Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika.« (Društvo… 2013). Međutim, nakon što je ministar Jovanović ukinuo Vijeće za normu, s mrežnih stranica IHJJ-a uklonjeni su njegovi zaključci. Vraće­ni su tek nakon mnogih javnih kritika.
 
Radna inačica Pravopisa izazvala je oštru kritiku Razreda za filološke znanosti HAZU-a i Matice hrvatske. Prema izjavi Razreda za filološke zna­nosti HAZU od 23. travnja 2013. radna inačica pravopisa unosi »novi ne­mir i nestabilnost u jezična pitanja«, a prema izjavi Predsjedništva Matice hrvatske od 7. svibnja 2013. inačica je Pravopisa za javnu raspravu IHJJ-a »po svojem opsegu, po iscrpnosti opisane i propisane pravopisne građe, po objašnjenjima temeljnih pravopisnih pojmova, po sadržanim primjeri­ma znatno ispod razine bilo kojeg od postojećih pravopisnih priručnika.«
 
Pod točkom 3 spominju se izvanjezični poticaji nastanka novoga pravopi­sa: »Sve do 2012. godine Institut podupire odluke Vijeća za normu hrvat­skoga jezika te provodi pravopisnu politiku tako što se jasno odlučuje za jedan pravopisni priručnik. Nakon ministrova ukidanja Vijeća za normu hrvatskoga jezika i izbora novoga ravnatelja Instituta odlučuje napraviti svoj pravopis, a u nizu medijskih istupa ravnatelj Instituta najavljuje da će taj pravopis biti konačan, jedinstven, obvezujući. U svemu tome ne može­mo prepoznati drugo doli taktiziranje znanstvenika koji svoje znanstvene stavove oblikuju u skladu sa željama trenutne vlasti u državi ili u ustano­vi. Nijednom pravom filologu neće na pamet pasti tvrditi da njegovo dje­lo mora biti konačno i obvezujuće, takve formulacije priliče nekim drugim disciplinama.« (Izjava Matice hrvatske 2013).
 
Uredničko vijeće i autori Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a reagirali su protu- izjavama na svojim mrežnim stranicama na negativne ocjene Razreda za filološke znanosti HAZU-a i Matice hrvatske (usp. Izjava Uredničkoga vi­jeća IHJJ-a; Uredništvo IHJJ-a). Pokušaj da se pronađe kompromis i dobi­je pozitivno mišljenje Razreda za filološke znanosti o institutskom pravo­pisu rezultirao je organizacijom dolaska predstavnika Uredničkoga vijeća Hrvatskoga pravopisa na sjednicu Razreda za filološke znanosti održanu 20. svibnja 2013. Razred za filološke znanosti iznio je na sjednici pisani prijed­log u osam točaka te zatražio od Instituta da ga prihvati. Međutim, Znanstveno vijeće IHJJ-a na tematskim sjednicama o Pravopisu u svibnju 2013. prihvatilo je opaske Razreda samo djelomično, a do konačnoga i potpuno­ga suglasja nije došlo (Bagdasarov 2013:141). Znanstveno vijeće IHJJ-a na izvanrednoj sjednici 4. lipnja 2013. usvoji­lo je pravopisna pravila te ih objavilo na mrežnoj stranici 27. lipnja 2013.
 
(Nastavak slijedi)
 

Artur Bagdasarov, (Filologija br. 64.)

Povezani članci

Čija je INA doista bila? (2)

HF

Dubrovački list ‘Gušterica’ iz 1882. i 1883. (1)

HF

Maske na licu su nedjelotvorne, štetne i beskorisne (6)

hrvatski-fokus

Rječnik pojmova Miroslava Krleže (3)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...