Jovanoviću se jako žurilo pa je Pravopis proglasio obvezujućim još za vrijeme trajanja »javne rasprave«
MZOŠ usvojio je 26. srpnja 2013. na temelju Javnoga poziva za financijsku potporu znanstveno-izdavačkoj djelatnosti za znanstvene knjige i visokoškolske udžbenike u tiskanom i elektroničkom obliku u 2013. godini i Kriterija o novčanom podupiranju znanstvene izdavačke djelatnosti odluku o sufinanciranju tiskanja Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a (MZOS 2013). Ministar Jovanović poslao je ravnatelju IHJJ-a dopis s nadnevkom 31. srpnja 2013. kojim na temelju zahtjeva IHJJ-a od 10. srpnja 2013. izriče preporuku za uporabu Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. U preporuci se, uz ostalo, navodi: »Donošenjem ove preporuke prestaje važiti preporuka Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za uporabu Hrvatskoga školskog pravopisa u osnovnim i srednjim školama (…) od 16. veljače 2005. godine.« (IHJJ). (2) Citiranom ministrovom preporukom Hrvatski pravopis IHJJ-a zamijenio je Babić- Ham-Mogušev Hrvatski školski pravopis. Konačno, tiskano izdanje Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a javnosti je prvi put predstavljeno na V. simpoziju učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika koji se je održavao od 14. do 16. studenoga 2013. u Vodicama u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.
Ministru Jovanoviću jako se žurilo pa je Pravopis IHJJ-a za školske udžbenike proglasio obvezujućim već 26. travnja 2013., još za vrijeme trajanja »javne rasprave« (Piteša 2013.; Školske novine, 7. 5. 2013.). Pokušaj da nepostojeći pravopis nametne nakladnicima kao obvezujući, zaustavilo je hrvatsko sudstvo. Predmet je došao i do Ustavnoga suda Republike Hrvatske. Petar Radelj piše o tom: »Zbog traženja da se na udžbenike primjenjuju pravila koja će tek biti utvrđena, a ne ona koja su na snazi, zbog uspostavljanja pravno obvezujućeg postupka pozivanjem na buduće norme, zbog neostavljanja razumnoga roka nakladnicima za prilagodbu novonastalim uvjetima poslovanja, zbog dovođenja autora, lektora, grafičara, tiskara i nakladnika u stanje posvemašne pravne nesigurnosti, zbog stavljanja nekih nakladnika u povoljniji položaj, te zbog pokušaja oduzimanja pravne zaštite proglašavanjem toga dokumenta običnom >obaviješću<, Ustavni je sud rješenjem U-IIIB-2560/2013 od 20. svibnja 2013. odgodio izvršenje akta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa nazvanog Obavijest o roku za podnošenje zahtjeva za uvrštavanje udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava na Popis od 26. travnja 2013., naložio Upravnome sudu u Zagrebu da u roku od tri mjeseca odluči o zakonitosti cijele te "obavijesti", i odredio da se izvršenje Ministrova akta odgađa do daljnjega ("do okončanja ustavnosudskog postupka"). Tako je sigurno da novi udžbenici do daljnjega ne će biti lektorirani prema Pravopisu dr. Željka Jovanovića i dr. Željka Jozića.« (Radelj 2013).
Upravni sud u Zagrebu donio je 11. srpnja 2013. presudu (broj Usl- 1935/13-9) kojom je djelovanje MZOS-a u svezi s propisivanjem pravopisa IHJJ-a proglasio »u cijelosti ništavnim«: »[…] tuženik je aktom od 26. travnja 2013. tužitelju kao nakladniku udžbenika za osnovnu i srednju školu nametnuo obvezu da do 3. lipnja 2013. udžbenike uskladi sa nepostojećim pravopisom te nepostojećim Udžbeničkim standardima i pravilnicima. Kako po mišljenju Suda nije moguće usklađivati sadržaj teksta sa nepostojećim i nepoznatim standardima odnosno pravopisom i bez obzira na postojanje mogućnosti naknadnog nastanka uvjeta za to usklađenje, tuže- -0- nik je osporenim aktom tužitelju na izvršenje dao nemoguć uvjet, iz kojeg razloga se osporeni akt ukazuje u cijelosti ništavim.« (Upravni sud 2013).
Ignorirajući presude Ustavnoga suda i Upravnoga suda, ministar Jovanović odredio je u rujnu 2013. preko Agencije za odgoj i obrazovanje da se u školskom XIX. natjecanju iz hrvatskoga jezika treba služiti samo Hrvatskim pravopisom IHJJ-a, iako se u nastavi taj pravopis nikada nije rabio, a učenici ga nisu ni teoretski mogli držati u rukama jer je prvo predstavljanje njegova knjižnoga izdanja održano tek u studenom 2013. godine (Grčević 2015). Članovi Državnoga povjerenstva za organizaciju XIX. natjecanja iz hrvatskoga jezika bili su i djelatnici IHJJ-a, među njima suautori Hrvatskoga pravopisa.
Hrvatsko sudstvo moralo se je Pravopisom IHJJ-a baviti još i u povodu privatne tužbe ravnatelja Željka Jozića u ime IHJJ-a protiv Nataše Ba- šić kao autorice prikaza Pravopisa IHJJ-a u časopisu Jezik (61) 2014. Sudska tužba protiv N. Bašić odbijena je 2015. kao neutemeljena. Županijski sud u Zagrebu donio je 31. ožujka 2015. presudu kojom ju je pravomoćno oslobodio optužbe za kazneno djelo protiv ugleda i časti klevetom, čime je u cijelosti potvrdio prvostupanjsku presudu Općinskoga kaznenoga suda u Zagrebu od 29. siječnja 2015.
U razgovoru koji je tim povodom objavio Glas Koncila 12. srpnja 2015., N. Bašić razloge tužbe sagledava ovako: »Iako su tijekom tzv. javne rasprave o radnoj inačici Hrvatskoga pravopisa izrečene mnogo oštrije kritike od moje, i to nimalo biranim riječima — pa tako ugledni zagrebački sveučilišni profesor naziva podjeljak o pisanju mjernih jedinica u radnoj inačici institutskoga pravopisa brljanjem — tužena sam samo ja da se spriječi objava sljedećih nastavaka mojega prikaza i da se zastraše drugi koji bi pokušali osporavati taj pravopis.« Mišljenje o pravopisu zbog kojega je tužena, autorica nakon tužbe nije promijenila: »Činjenica da je politika preporučila pravopis prije nego ga je imala u ruci, dokazuje da se radilo o političkoj narudžbi. Vrijeme pokazuje da je s takvom bjanko vjerodajnicom Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje imao prigodu napraviti dobar stručni posao i pomoći da se neki politički nametnuti problemi razriješe. Namjesto toga autori su ipak vodili računa što će reći naručitelji i medijski pokrovitelji pa su odstupili od norma i preporuka koje je taj isti Institut ranije bio izdao drugim pravopisima (primjerice Hrvatskomu školskomu pravopisu), odnosno sam on tiskao vlastita izdanja u nedavnoj prošlosti na drugim pravopisnim načelima i za to dobivao nagrade (Veliki školski rječnik hrvatskog jezika, 2012.). To je ono što ruši njegovu znanstvenu vjerodostojnost.« (Glas Koncila 2015).
Iako je tužba protiv N. Bašić odbačena, ona ipak predstavlja ozbiljan je- zičnopolitički presedan. Naime, u povijesti kroatistike vjerojatno je prvi put državna ustanova protiv autora kritike izrečene u strukovnom časopisu pokrenula sudski postupak.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više