Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Slijedi povratak migranata kućama

Muslimanski imigranti nemaju unutarnju motivaciju za integracijom

 
 
Sve više migranata razmišlja o povratku doma iz Europe, a ako bi Europska unija mogla pomoći u uređenom povratku migranata u njihove matične zemlje, broj povratnika bi mogao čak i znatno porasti. Muslimanski imigranti nemaju unutarnju motivaciju za integracijom, a u pravnom sustavu zapadnih zemalja u prvom redu vide slobodu i mogućnosti. Frustracija osjetljivo rate među onima koji su pristigli u sadašnjemu valu, te da su u pojedinim odredišnim zemljama još uvijek izvanredno velik zaostatak u njihovu registriranju i odlučivanju o njima – u slučaju Njemačke se npr. govori o četiristo tisuća neriješenih predmeta – broj potencijalnih kandidata će ubuduće vjerojatno još dalje rasti. sve veći broj onih koji traže priliku za povratak u Tursku.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/06/al-nusra.jpg
Od terorista do migranta
 
I u slučaju povrataka možemo govoriti o dvije vrste kretanja: o regularnom i iregularnom povratku. Iregularni povratak bi u praksi pretpostavljalo isto „krijumčarenje“ u suprotnom smjeru koje se događalo i tijekom njihova dolaska. A to u masovnim razmjerima nije u interesu niti jedne države. Međutim, resursi namijenjeni operacijama tzv. dragovoljnog povratka doma regularnim putem dosada su bili prilično ograničeni, zapinje i suradnja između državama koje bi slale i koje bi trebale primiti ljude, a i regulatorno okruženje i nedovoljna informiranost dotičnih ljudi djeluje protiv toga. Ako bi na tim područjima EU-a mogao postići napredak, broj onih koji se žele dragovoljno vratiti u bliskoj budućnosti bi mogao i značajnije porasti. Njihov problem je što su se našli u potpuno drukčijemu svijetu, kulturi, vrijednosnomu sustavu.
 
Integracija muslimanskih imigranata vrlo je složeno pitanje. Oni ne osjećaju unutarnju motivaciju za to, oni u pravnom sustavu zapadnih zemalja u prvom redu vide slobodu i mogućnosti. Ta osnovna razlika u pogledima posebno može postati teškom u slučaju velike mase migranata koji dolaze s irealnim očekivanjima. Pitanje nije nužno žele li se oni integrirati nego koliko je Europa sposobna kulturno, ali dosljedno nastupiti u pogledu očekivane prilagodbe i koliko je sposobna dosljedno sankcionirati. U svakom slučaju trebamo očekivati proces koji će obuhvatiti nekoliko generacija, a za to je i u Europi potrebna promjena stava, jasno formuliranje očekivanja i uspostavljanje puno učinkovitijih sustava pomoći od današnjih.
 
Sirijci su obično nešto školovaniji i dobili su i „pozivnicu“, stoga teško podnose teže okolnosti od očekivanog. Sveukupno, bliskoistočna školska sprema nije kompatibilna „jedan naprema jedan“ sa zapadnim standardima, ali u njihovu je slučaju omjer analfabeta ipak najniža. Prema najnovijem istraživanju njemačkog Ureda za azil osamnaest posto izbjeglica koji su zatražili azil ima ili je završilo visoku školu što je u rangu mađarskih srednjih stručnih škola, dok je u slučaju Sirijaca to 27 % a u slučaju Iranaca 35 %. Ljudi došli s afričkog prostora imaju manja očekivanja, a što se njihove obrazovanosti tiče, situacija je još puno gora nego u slučaju Iranca i Sirijaca.
 

Darko Kovačić

Povezani članci

Nikad riješeno kurdsko pitanje

HF

Njegoš nije vjerovao Srbijancima

HF

Udaljavanje gruzijskih susjeda

HF

Iza moćnih država stoje moćnije korporacije

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...