Hrvatski Fokus

Srednja Azija – slijedeća regija koja će se raspasti

 
 
Nestabilnost u Kazahstanu tijekom posljednjih nekoliko tjedana mogla bi se proširiti na cijelu regiju. Dok je svijet  usredotočen na krize na Bliskom istoku, u Europskoj uniji, Rusiji i Kini, Srednja Azija – koja se nalazi u središtu tih regija – raspada se. Srednja Azija ne može izbjeći da bude pogođena kaosom u zemljama koje je okružuju, te je u opasnosti od destabilizacije. Najveća i najbogatija država u regiji, Kazahstan, u najvećoj je opasnosti. 
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/06/89492584_kazakhdemonstrations.jpg
U posljednjih nekoliko tjedana Kazahstan su zadesile dvije vrste sigurnosnih izazova: građanski nemiri i terorizam. U svibnju su kazahstanske agencije za provedbu zakona slomile prosvjede diljem zemlje protiv planova za privatizaciju velikih područja poljoprivrednog zemljišta. Vlada predsjednika Nursultana Nazarbajeva i njen saveznik Rusija vjeruju da su te prosvjede potpomogle Sjedinjene Države, te da su potaknuti kako bi se izazvala „obojena“ revolucija. S obzirom na veliko područje u kojem su bili organizirani prosvjedi i činjenicu da se radi o autoritarnoj državi koja ne podnosi nikakvu istinsku opoziciju, ideja da Zapad pokušava gurnuti Kazahstan u revoluciju poput one u Uzbekistanu nije nerazumna.
 
Dok se Astana još borila s prosvjedima, 5. lipnja su zemlju potresli teroristički napadi u kojima je poginulo 19 osoba. Navodno su napade izveli pripadnici islamističke militante skupine u sjeverozapadnom industrijskom gradu Aktobe. Napadi, u kojima je sudjelovalo 20 napadača, izvedeni su na tri odvojena mjesta, izgledali su kao prilično sofisticirana operacija – barem za Kazahstan, gdje su takvi incidenti vrlo rijetki. Dvije ćelije su napale dvije odvojene prodavaonice vatrenog oružja, a treća je upravljala autobusom i njime se zabila u vrata baze nacionalne straže. 
 
Nazarbajev, koji ima 76 godina, i vlada zemljom bogatom naftom već četvrt stoljeća, objavio je priopćenje upozoravajući da strane sile pokušavaju destabilizirati zemlju. I dalje je nejasno jesu li strani akteri odigrali važnu ulogu u bilo kojem od dva incidenta. Međutim, izgleda da i prodemokratske i džihadističke snage predstavljaju problem režimu. To nije iznenađujuće. Središnja Azija ulazi u krizu. Postoje prognoze da će se države središnje Azije destabilizirati jer se svijet oko njih nalazi u previranjima. Bliski istok je u kaosu zbog kraha autokratskih režima, što je omogućilo da se Islamska država pojavi kao velika međunarodna sigurnosna prijetnja. Europska unija  postala je nesuvisli entitet i suočava se s neizvjesnom budućnošću, dok se Njemačka suočava s izvoznom krizom koja je na pomolu. Na istoku, čudesan rast izvoza Kine došao je do kraja. Uz to se i Rusija, koja ima najveći utjecaj u središnjoj Aziji, nalazi u velikoj nevolji zbog pada cijena nafte.
 
Dakle, nemoguće je da  srednja Azija ostane otok stabilnosti usred oceana kaosa. Premda je raspad tek započeo, događaji u Kazahstanu pokazuju da su prognoze bile ispravne. Tijekom više od dva desetljeća, vodstvo zemlje održavalo je stabilnost u velikoj mjeri zahvaljujući prihodima od izvoza nafte. To je zemlja koja je izgrađena na naftnom bogatstvu, u kojoj su ulagači sa Zapada i iz Kine imali interese i koja je bila u snažnom savezu s Rusijom. Nakon što su cijene nafte počele vrtoglavo padati, Nazarbajev režim se bori za održavanje reda. Nazarbajev i njegovi glavni suradnici pokušavaju  obuzdati sve veću korupciju u oružanim snagama. Predstojeći prijenos vlasti (zbog Nazarbajevljeve dobi) i slabljenje autoritarnog sustava stvaraju prostor za djelovanje niza aktera koji su do sada bili  držani u šahu.
 
Proteći će neko vrijeme prije nego što  nestabilnost u Kazahstanu metastazira, a u ovoj ranoj fazi teško je znati kako će se događaji odvijati. Međutim, postoji nekoliko prepreka na ovoj putanji. Sile koje žele demokratske promjene izgledaju slabe, dok one s islamističkim programom u toj većinski muslimanskoj zemlji izgledaju snažnije –  najviše  zato što koriste oružane pobune. Dakle, zemlja se pretvara u veliki prostor bez vlasti, dok se svijet i dalje nada da će demokrati zamijeniti režim iz sovjetskog doba. To je slično Arapskom proljeću, za koje se Zapad nadao da će donijeti demokraciju u arapskom svijetu, ali je ta nada brzo nestala. Arapsko proljeće  započelo je u relativno maloj sjevernoafričkoj zemlji, u Tunisu, ali onda se brzo proširilo diljem Bliskog istoka. U srednjoj Aziji, nestabilnost je počela u najvećoj zemlje u regiji – dok su  druge srednjoazijske države  tome izložene. Kad se Kazahstan destabilizira, vjerojatno će uslijediti destabilizacija Turkmenistana, Uzbekistana, Tadžikistana, pa čak i Kirgistana (koji je već prošao kroz ustanak naroda).
 
Sve te države, zajedno s Rusijom, dugo su bile zabrinute da bi  Afganistan nakon odlaska NATO-a mogao destabilizirati srednju Aziju, pa čak i Rusiju. Međutim, nemiri su počeli u najvećoj državi na sjeveru regije, koja se nalazi daleko od Afganistana. Činjenica da Srednja Azija stoji na rubu geopolitičkog ponora – koji se dobro vidi zbog događaja u Kazahstanu – navodi na pomisao da bi posljedica ponovnog jačanja talibana u Afganistanu mogla biti samo fusnota u priči o tome kako se ova regija urušava.
 

Kamran Bokhari, Geopolitical Futures, SAD

Povezani članci

Kad fašisti marširaju, Hrvatska šuti!

HF

Erdoğan nije Turčin, potomak je Gruzijaca

HF

Nedovršen posao Helmuta Kohla

HF

Turska gubi na svim frontama

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...