Dolazi desetljeće električnih vozila

Desetljeće iza 2020. bit će desetljeće električnih automobila

Cijene baterija za električna i hibridna vozila toliko padaju da bi u narednih šest godina nesubvencionirana električna vozila mogla biti cjenovno jednako prihvatljiva kao njihovi rivali na fosilna goriva. Optimistične procjene kažu da bi do 2040. električna vozila, koja su u stanju voziti na velike udaljenosti, mogla koštati manje od 22.000 današnjih američkih dolara, a 35 % novih automobila globalno imat će utičnicu.

S nizom kvalitetnih novih tehnologija na tržištu dolazi vrijeme kada postaje besmisleno kupiti nešto tradicionalno, zastarijelo. U ovom desetljeću to su smartphonei, osamdesetih godina prošlog stoljeća to su bili televizori u boji, a dvadesetih godina ranog prošlog stoljeća bili su to auti na benzin, koji su relativno brzo zamijenili konja i kočiju. Prorokovati vrijeme zamjene tehnologija nije lako, ali kada se to dogodi, vrlo brzo i cijeli svijet se mijenja. Sada se čini da će desetljeće iza 2020. biti desetljeće električnih automobila. Na to ukazuju brojni pokazatelji. Cijene baterija, najskupljeg dijela u tim vozilima, na koji otpada trećina ukupnog troška, lani su pale za 35 % i prema Bloombergovim analitičarima na putu su da u narednih šest godina dovedu do toga da će nesubvencionirana električna vozila biti cjenovno jednako prihvatljiva kao njihovi rivali na fosilna goriva. To će biti početak stvarnog uzleta tržišta električnih vozila. Računa se da bi do 2040. električna vozila koja su u stanju voziti na velike udaljenosti mogla koštati manje od 22.000 današnjih američkih dolara, a 35% novih automobila globalno imat će utičnicu. Naftno tržište ne očekuje takav razvoj situacije jer trenutno tek 0,1% globalnog tržišta automobila otpada na električna vozila. Ta su vozila rijetkost na ulicama glavnine zemalja a cijena im je značajno viša od konkurentskih vozila na fosilna goriva. Naftaši poriču potencijalni problem za njihovu branšu. Naftni kartel OPEC računa da će električna vozila 2040. činiti tek 1% voznog parka, a prvi čovjek Conoco Phillipsa Ryan Lance izjavio je da električna vozila neće imati ikakav značajan utjecaj narednih 50 godina.

No, neke činjenice govore drugačije. U narednih nekoliko godina Tesla Motors, Chevy i Nissan planiraju početi prodavati električna vozila na 'duge pruge' za cijenu od oko 30.000 USD po automobilu, a druge automobilske i tehnološke kompanije ulažu milijarde u desetke novih modela električnih vozila. Ingo Speich, portfolio menadžer u kompaniji Union Investment, rekao je da su tržišta kapitala zabrinuta da bi se „godine velike zarade“ uskoro mogle završiti kada su u pitanju prestižni njemački proizvođači automobila. On je upozorio da se automobilska industrija suočava s „radikalnim preokretom, čiji su uzrok napadi iz Silicijske doline“, misleći pritom na Tesla Motors koji je s jeftinim Modelom 3 izazvao ogroman interes, na neviđeno prikupivši značajan novac za razvoj. I koliko su god financijaši skeptični prema Tesla Motorsu, ipak mu i dalje daju šansu. Nije trebalo dugo čekati na odgovor auto-industrije. Američki Ford do 2020. godine želi 40% svoje globalne ponude vozila elektrificirati ili bar ponuditi u hibridnoj inačici. Kako bi promijenili gorivo za ogroman broj vozila, u Fordu namjeravaju uložiti 4,5 milijarde dolara i dodati 13 'zelenih' modela u ponudu, što nazivaju svojim najvećim ulaganjem u električna vozila ikad u razdoblju od pet godina. Zato ni Daimler ne namjerava zaostati za konkurencijom. 2017. Mercedes će u prodaji imati deset hibridnih vozila a menadžment obećava da će, prije kraja desetljeća predstaviti električni automobil koji može prijeći 500 km uz samo jedno punjenje. Za usporedbu, Tesla tvrdi da „Model 3“ može uz jedno punjenje prijeći 346 km.

Bloomberg je nastojao izračunati koliko brzo može rasti prodaja električnih vozila. Prošle godine taj segment globalno je narastao za 60%. To je, kažu, zanimljiva brojka, jer je u skladu s prognozama iz Tesla Motorsa za prodaju do 2020. Ujedno 60 % predstavlja jednaku stopu rasta koja je u prošlom stoljeću 1910. pomogla Fordovom čuvenom Modelu T da svijet prevaziđe konje i kočiju. Za usporedbu, sličnu krivulju rasta s 50 % imaju fotonaponski paneli dok LED rasvjeta raste po stopi od čak 140 % godišnje. Priča ide dalje. Bloomberg je kalkuliravši sa 60-postotnim rastom godišnje izračunao da bi električna vozila između 2023. i 2028. mogla umanjiti potražnju za naftom na razini 2 milijuna barela dnevno. Upravo 2 milijuna barela dnevno prezasićenog globalnog tržišta dovela su 2014. Do značajnog pada cijena nafte koji je potrajao do danas! U ovim ranim danima razvoja sektora za široko prihvaćanje takvih vozila potrebna su četiri preduvjeta, a ni jedan nije lagan – države moraju poticati EV kako bi se umanjili troškovi, proizvođači automobila trebali bi se pomiriti s ekstremno malim profitnim marginama, kupci moraju biti spremni platiti više, a cijena baterija trebaju pasti. Tri prva preduvjeta mogu se i ne moraju dogoditi, ali bar cijene baterija idu u pravom smjeru. Ako se ostvare optimistična predviđanja, do 2040. električna će vozila za pogon trebati 1.900 TWh, što čini čak 10 % prošlogodišnje proizvodnje globalno. No, dobra je vijest da je električna energija danas sve čišća. Svijet trenutno globalno na mrežu dodaje više novih kapaciteta u vjetru i Suncu nego iz ugljena, prirodnog plina ili nafte zajedno. Električna vozila će umanjiti trošak pohrane električne energije i pomoći će uskladištiti struju iz nestabilnih izvora kao što su Sunce i vjetar. To znači pomak prema čišćoj mreži, e EV I struja iz OIE odlično se nadopunjuju.

No, što je s tržištem rijetkih metala za baterije? Dobra vijest je da tu nema bitnih prepreka. Bloomberg procjenjuje da će do 2030. za izradu baterija biti utrošeno manje od 1 % poznatih svjetskih rezervi litija, nikla, mangana i bakra, te 4 % svjetskih rezervi kobalta. Nakon 2030. kemija baterija vjerojatno će napraviti zaokret prema novim materijalima pa će baterije postati jeftinije, lakše i manje. Usprkos svemu, tržište nafte još ima razloga biti skeptično prema električnim vozilima. Proizvođači vozila trebaju nastaviti spuštati cijenu, a nema ni dovoljno punionica za udobno putovanje na veće udaljenosti. Mnogi vozači u Indiji i Kini mogli bi i dalje pokazivati više interesa za konvencionalna vozila. Rastuća potražnja za naftom u zemljama u razvoju mogla bi nadvladati utjecaj električnih vozila, posebno ako cijena nafte ostane niska. Druga nepoznanica je utjecaj koji će na tržište imati samovozeći auti i servisi poput Ubera, koji bi na ceste mogli staviti velik broj vozila koji prelaze velike udaljenosti tijekom godine. Jer, što je više prijeđenih kilometara to je i baterija ekonomičnija. Ako takvi novi servisi budu uspješni, mogli bi dati vjetar u leđa tržištu električnih vozila koje bi moglo porasti još više. Jedno je sigurno, kada god započne kraj ere nafte, bit će to tek početak. Svake godine koja je pred nama bit će još više električnih vozila na cestama, a potražnja za naftom će padati.

Nina Domazet, www.energetika-net.hr