Magla svuda, magla oko nas. U toj magli ono što se koliko-toliko nazire jest nered. Nered ne od jučer, krš… A taj nered zasad i samo donekle, prilično slabašno, „osvjetljava” tek potreba kurikulne reforme. Ona se sada ipak čini dovoljnom da nas poveže porukom: kurikulna reforma – da, ali ne bilo kakva. I to je poruka koje bi – držimo – morali biti svjesni svi što zagovarajući kurikulnu reformu predmnijevaju ili traže zapravo korjenite promjene kako u obrazovanju tako i u odnosu vlasti (koja god ona bila) prema obrazovanju, odgojno-obrazovnom sustavu sagledanom u cjelini, kao skupu njegovih bitnih sastavnica i odrednica.
Ivan Vavra
No gle „čuda”: prošlog je tjedna Predsjednica Republike u obraćanju javnosti izrazila nekritičku potporu tzv. Cjelovitoj kurikulnoj reformi i voditelju ERS-a. Savjetnika kao da nema i kao da ne zna za više tisuća primjedaba znanstvenika, stručnjaka, učitelja… Da je upoznata sa sadržajem i značenjem tih primjedaba zacijelo ih ne bi ignorirala. A možda je tu posrijedi nešto sasvim treće, što ću pokušati naznačiti u nastavku. Naime, na prošlogodišnjoj sjednici Glavne skupštine Ujedinjenih naroda gospođa je Predsjednica zagovarala globalno državljanstvo, potrebu gradnje globalne učionice i globalnog obrazovanja ističući da je Hrvatska šampion u tome te da mora biti važno pripremiti lekcije prema zajedničkim standardima globalnoga državljanstva koje mora postati obveza za svu djecu u njihovim godinama odrastanja. Nije li pritom, predmnijevamo, gospođa Predsjednica bila na tragu naputaka voditelja CKR-a koji – pokazalo se – u nacrtima prijedloga kurikulnih dokumenata zastupa također globalističku koncepciju i platformu. I to unatoč činjenici da Europa u svojoj temeljnoj paradigmi afirmira prava na posebnost kultura i identiteta, a i sama je gospođa Predsjednica – u svojoj predizbornoj kampanji – isticala ta prava političkoga naroda.
A u globalizacijskom smislu bila je u znatnoj mjeri intonirana CUC2015, CARNetova korisnička konferencija, održana u Dubrovniku pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike i MZOŠ-a, kada se brojnim sudionicima video vezom obratio i Changhyun Ahn, predstavnik multinacionalne kompanije Samsung, što se moglo shvatiti primjerom globalne učionice, dijamantno sponzorirane od te iste kompanije. I nije li ondje prisutni bivši ministar g. Mornar s CARNetom i njegovim ravnateljem namjeravao od Hrvatske napraviti globalnu učionicu?
Možda je i zbog toga g. Mornar, uz svog prethodnika g. Jovanovića, bio među najglasnijim zagovornicima nastavka predložene kurikulne reforme? No stanje stvari se mijenja: nakon ultimatuma da sadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta odbaci prijedlog saborskog Odbora za proširenje ERS-a nizom stručnjaka iz raznih područja, javio se g. ministar Šustar izjavom da je upravo on, kao ministar, odgovoran za kurikulnu reformu te da cijela stvar vraća kući, u Ministarstvo koje nadasve mora biti odgovorno za funkcioniranje hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava; i da će se stoga pod okriljem Ministarstva rad na kurikulnoj reformi nastaviti, sa sadašnjim članovima ERS-a ili bez njih. Time se zapravo dalo do znanja da se dokida monopol, neka vrsta licence za određivanje valjanosti koncepta i sadržaja kurikulne reforme, a ističe se potreba za uključivanje što više stručnjaka da bi se procesi demokratizirali i struka dala što veći prinos reformi. Tako je jedino moguće osmisliti i provesti doista cjelovitu kurikulnu reformu u hrvatskom obrazovnom sustavu. Kakvi god pak bili dojmovi/stajališta podupiratelja predložene kurikulne reforme i razlozi onih što javno prosvjeduju protiv… (čega? – nije baš jasno), razboritim i uputnim se čini prihvatiti zajednički nazivnik, po prilici sljedeći:
– Ako je potrebno, revidirati/dopuniti Strategiju, posebice glede zaduženja, mjera i rokova (ne zapostavljajući novčane i ljudske resurse) te s razine vlasti osigurati trajnu, neupitnu, usklađenu provedbu njenih mjera i ostvarivanje njenih ciljeva.
– Postupak pripreme prijedloga kurikulnih dokumenata nastaviti osobito vodeći računa da budu uvažene/prihvaćene razložne primjedbe i prijedlozi struke (u prvom redu znanstvenika i nastavnika praktičara).
– Razotkri(va)ti i imenovati sve partikularne interese i zagovornike isključivosti, posebice one politikantske, bez obzira otkud oni dolazili.
– Koristiti se u što većoj mjeri pravom da se u javnoj raspravi artikulira sve ono što zbilja može pridonijeti kvaliteti reformskih zamisli, njihovoj širokoj prihvatljivosti te stvaranju uvjeta za provedbu valjane kurikulne reforme.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više