Otvoreno pismo „Hrvatskoj riječi“ (uredništvo i naklada), Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, DSHV-u, HNV-u, svim udrugama u Srijemu, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i Hrvatskoj matici iseljenika, a povodom priopćenja g. Mirka Bajića i g. Tomislava Žigmanova objavljenih u 688. broju „Hrvatske riječi“ od 24. lipnja 2016. godine.
Mirko Bajić
U „jedinom hrvatskom informativno-političkom tjedniku“ „Hrvatska riječ“ br. 688. od 24. lipnja 2016. godine obavješteni smo o prepucavanju g. Mirka Bajića i g. Tomislava Žigmanova.
G. Bajić kaže: Ukazujemo na licemjeran stav Tomislava Žigmanova, predsjednika DSHV, koji je stao iza leđa Aleksandra Vučića, a na izborima je išao protiv politike koju vodi Srpska napredna stranka, napadajući tu politiku na najvulgarniji način…
G. Žigmanov odgovara: Poslovično neinformiran, jedan od najopskurnijih likova subotičke političke scene, bez znanja o onome o čemu je sve bilo riječi na sastanku srbijanskog mandatara Aleksandra Vučića i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u Donjem Tavankutu, Mirko Bajić je našao za sukladnim da u, jezičkom smislu uveliko nepismenom, priopćenju za javnost Saveza bačkih Bunjevaca provokativno prokomentira obećanje Aleksandra Vučića…
A g. Bajić će na to: Na osobne uvrjede koje iznosi Tomislav Žigmanov odgovarati ne ću, a ako gospodin Žigmanov nije dobro razumio priopćenje pisano na srpskom jeziku, osjećam obvezu da ga pojasnim…, i očekujem da se Tomislav Žigmanov i njemu slični prestanu baviti Bunjevcima i da Bunjevce više ne svrstavaju u Hrvate…, te da ustanove i udruge hrvatske manjine u Republici Srbiji brišu iz svojih naziva odrednicu „bunjevački“…
I tako njih dvojica do „vrha antologije političke gluposti“, kako kaže i sam g. Žigmanov.
Predpostavljam da hrvatska dijaspora u nijednoj državi svijeta ne stoji sjajno, ali hrvatska dijaspora u Republici Srbiji stoji katastrofalno, a posebice zato što, uz opterećene odnose između dviju država i dvaju naroda onim što je iza nas, unutar nje postoji i rak rana koja se zove Bunjevci. Bunjevci su nesumnjivi dio hrvatskog naroda i u Republici Hrvatskoj ne postoji problem Bunjevaca, kao što ne postoji ni u jednoj hrvatskoj dijaspori na svijetu osim u Republici Srbiji. To je rezultat svega onoga što su Hrvati na ovim prostorima preživjeli, bolje reći straha od gole egzistencije, počev od stvaranja zajedničke države s ostalim narodima. Da bi opstali Bunjevci su se (samo na ovim prostorima) sjetili mimikrije: nisu oni ti Hrvati koji su u nekakvom stalnom konfliktu s većinskim narodom. Pa je počelo s Velikom skupštinom 1918. godine u Novom Sadu u kojoj su Bunjevci „predstavljali slavenske narode u Vojvodini“, što im je donijelo povoljniji status u odnosu na, recimo, srijemske Hrvate. Svidjelo se to ovdašnjim Bunjevcima, jer su od toga imali samo benefite, pa su, većim dijelom svog korpusa, postajali sve manje Hrvati, da bi danas potpuno negirali bilo kakvu vezu s Hrvatima. Svidjelo se to i politici većinskog naroda ovdje pa su takve Bunjevce proglasili narodom, nacijom. Takvi Bunjevci su dobili svoje Nacionalno vijeće, svoj jezik i svoje političko mjesto u državi, a g. Mirko Bajić je jedan od njihovih političkih lidera. Ušao je ove godine i u vlast u Subotici, koju su, također ove godine, poslije 26 godina izgubili „bunjevački Hrvati“, čiji je lider g. Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i predsjednik „jedine relevantne hrvatske političke stranke“ u Republici Srbiji..
Već iz ovoga se vidi da u Subotici, koja slovi kao grad s najviše Hrvata u Republici Srbiji (što nije istina) imamo tri vrste Hrvata: Bunjevce koji to više nisu, mislim nisu više Hrvati, „bunjevačke Hrvate“ kojima nije zgodno da budu samo „obični“ (i omraženi) Hrvati, pa su „bunjevački Hrvati“, što je varijanta Hrvata prema kojima je sredina daleko tolerantnija nego prema, recimo, sijemskim Hrvatima. A najviše „običnih“ Hrvata ima u Srijemu i Beogradu. Međutim, budući je sva infrastruktura, sav novac i sva moć vezana za 57.000 Hrvata u Republici Srbiji (prema službenom popisu!!!) u rukama „bunjevačkih Hrvata“, a koji su svi iz Subotice ili Donjeg Tavankuta, svi „obični“ Hrvati su u cijeloj Republici Srbiji u zapećku u svakom pogledu.
Sukob Bunjevaca i „bunjevačkih Hrvata“ odgovara i politici ovdašnje države, ali je nevjerojatno da na nju desetljećima nasjeda i politika Republike Hrvatske, počevši od svoje neovisnosti. U Subotici i Donjem Tavankutu, i praktično nigdje više, „u posjetu Hrvatima u Srbiji“ bili su svi hrvatski predstavnici vlasti do nedavna posjeta predsjednice Republike Hrvatske gđe Kolinde Grabar Kitarović! I sve ide u Suboticu i Donji Tavankut!!! Posebno su materijalno za ova dva mjesta izdašni g. Bandić i g. Komadina, a da zagrebački i riječki poreski obveznici nemaju pojma da im novac završava u kutu na „bunjevačkom“ tavanu, i da „obični“ Hrvati u svim drugim krajevima Republike Srbije od toga nemaju ama baš ništa. To je rak rana hrvatske dijaspore u Republici Srbiji, koju je ovdje stvorilo takozvano „bunjevačko pitanje“, koje bi sličilo na kvadraturu kruga da u suštini nije perfidna politička igra pogubna za hrvatsku naciju ovdje.
Nama „običnim“ Hrvatima ovdje, danas bismo se mogli prozvati „Zbunjevcima“, ostaje jedino da iz zapećka sa strahom promatramo kako se stvari odvijaju čekajući da nestanemo, jer će od Hrvata ovdje ostati samo Bunjevci i „bunjevački Hrvati“ i to samo u Subotici i Donjem Tavankutu. Donji Tavankut je inače jedino mjesto s hrvatskim predznakom koje u Srbiji ima perspektivu. Čuli smo osobno od premijera Vučića da će on uskoro asfaltirati prilaz „Etno salašu Balažević“ u Donjem Tavankutu da gđa Kolinda Grabar-Kitarović u sljedećem posjetu Hrvatima u Srbiji ne hoda po blatu! U odnosima Srbije i Hrvatske to je veliki uspjeh i mi Srimci ne znamo samo kome da zahvalimo na tome, Mirku ili Tomi.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više