Hrvatski Fokus
Feljtoni

Hrvatski jezik i politika (7)

Širokim dogovaranjem do rješenja

 
 
Jezična se politika u Hrvatskoj polako mijenja. Svjedoci smo pokuša­ja prelaska necentralizirane jezične politike u centraliziranu. Razvidno je da su vladajući i utjecajni subjekti jezične politike uoči ulaska u Europ­sku uniju i nove 2013./2014. školske godine težili za tim da se ubrza tem­po stvaranja "vlastita" pravopisa. Na tom putu smetalo im je Vijeće za nor­mu koje je na svojim sjednicama već bilo usvojilo osnovne zaključke o po­jedinim prijepornim pravopisnim pravilima prema načelima Babić-Finka-Moguševa Hrvatskoga pravopisa i Babić-Ham-Moguševa Hrvatskoga škols koga pravopisa koji su tada u školstvu bili na snazi. Nakon prvoga Vi­jeća za normu na tržište je stigao Anić-Silićev pravopis (2001.), u među­vremenu Matičin pravopis (2007.), a nakon drugoga Vijeća – Hrvatski pra­vopis IHJJ-a (2013.). U svim trima pravopisnim pothvatima izravno ili ne­izravno sudjelovali su isti sudionici jezične politike.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/07/hrvatski_jezik.png
Vjerojatno jedino moguće i najprimjerenije rješenje hrvatske pravopi­sne problematike opisao je akademik August Kovačec 2012. godine: »Svat­ko od nas o jeziku i pravopisu ima, ili može imati, različito mišljenje, a pri­tom biti uvjeren kako je upravo on u pravu. Zato je najbolje do rješenja doći širokim dogovaranjem, prije odluke suprotstaviti oprečna mišljenja, a neslaganja premostiti argumentima. Zbog toga nije najbolje da rješenja donosi jedna ustanova ili jedna skupina pojedinaca, pogotovo ne skupina istomišljenika. Nema lakše stvari nego da se slože izabrani istomišljenici! Sve relevantne zainteresirane strukovne ustanove i udruge morale bi se moći izjasniti o svim predloženim rješenjima. Dugoročno je štetno i opasno rješenja donositi na temelju mehaničke i prividne demokracije (npr. nastav­nički referendum) pa odluke nametnuti s visoka. Upravo sustav vijeća s delegiranim neistomišljenicima iz različitih ustanova i strukovnih skupi­na može dovesti do općeprihvatljivih rješenja, koja nikoga ne će ni poni- žavati ni podcjenjivati ishitrenim oktroiranim odlukama po savjetima di­letanata. To ne bi bila demokracija — a nje su vlastodršcima puna usta …« (Kovačec 2012:109 — 110).
 
Institutski pravopis, ako izuzmemo izvanjezične čimbenike njegova po­stanka, možemo sagledavati kao još jedan prijedlog i korak prema stvara­nju jedinstvenoga hrvatskoga pravopisa, najprije školskoga, a zatim mož­da i onoga općega. Da bi se jedinstveni hrvatski pravopis ostvario, Hrvat­skoj će biti potrebno državno vijeće za hrvatski jezik, koje druga državna tijela ne će potkopavati, ili obnova ukinutoga Vijeća za normu hrvatsko­ga standardnoga jezika sukladno s prijedlogom Upravnoga odbora Hrvat­skoga kulturnoga vijeća od 18. veljače 2016. U okviru Vijeća mogao bi biti razrađen zakon o službenom (hrvatskom) jeziku Republike Hrvatske. U okviru toga Vijeća moglo bi djelovati i pravopisno povjerenstvo za izrad­bu zajedničkoga pravopisa.
 
Jezik, kultura, povijest, duhovne vrjednote i nacionalne tradicije jesu alfa i omega razvoja društva. Temelj jedinstva hrvatske države svakako je i jezik, upravo hrvatski, a ne bilo koji drugi. On oblikuje opće građansko, kulturno i obrazovno prostranstvo. I služiti se njime treba svatko u Hrvat­skoj. Hrvatskomu jeziku valja posvećivati što više pozornosti i voditi skrb o njem na svim razinama javnoga općenja, od škole do državnih ustano­va. Standardni hrvatski jezik nije zrak koji postoji sam po sebi, njega stal­no moramo svjesno njegovati, pomnjivo proučavati, brižno čuvati i razvi­jati. Skrb države i društva u provedbi jezične politike mora biti stalna i sta­bilna.
 
Bilješke:
 
(1) Valja napomenuti da je početkom 2007. Ivana Kalogjera-Brkić objavila članak pod naslovom Od ulaska u EU pisat ćemo ne ću, grješka i zadatci u kojem kaže: »Na pri­jedlog Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika, Ministarstvo znanosti i obra­zovanja raspisat će krajem veljače javni natječaj za izradu novoga pravopisa hrvat­skog jezika! Novi bi pravopis trebao biti potpuno usklađen s jezičnim rješenjima koja je u protekle dvije godine izglasalo Vijeće kojem predsjeda akademik Radoslav Kati- čić. Točnije, očekuje se da će donošenjem novog pravopisa s rješenjima ne ću, grješka, zadatci iz hrvatskog jezika biti istisnuti neću, greška i zadaci« (Jutarnji list, 31. 1. 2007.).
(2) Uporaba glagola važiti u citiranom tekstu u proturječju je s pravopisnim rječni­kom Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a, koji kaže: »važeći  – koji vrijedi, koji je na snazi« (Hr­vatski pravopis 2013:459). Autorice Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a u svojoj knjizi Jezični sa­vjeti pišu: »… uporaba glagola važiti i njegovih izvedenica ne preporučuje se u hrvat­skome jeziku. U RHLZ-u te u HJS-u taj se glagol upućuje na prihvatljivije istoznačni­ce.« (Hudeček i dr. 2010:142).
(3) http://www.dphj.hr/upload_data/site_files/peticija_pravopis_2009.doc.
(4) public.mzos.hr/fgs.axd?id=21204.
(5) Npr., »Prema podacima« (Jutarnji list, 28. 1. 2015.), »Značajni zadaci čekaju« (Večer­nji list, 3. 4. 2015.). Dakako, susrećemo i dvojnosti u jednom te istom listu: »Prema po­dacima Ministarstva unutarnjih poslova« (Zadarski list, 20. 1. 2015.) i »osobni podatci« (Zadarski list, 12. 5. 2015.). I sada se, primjerice, Jezik, Glas Koncila (uz pojedine iznim­ke), Hrvatski tjednik, Hrvatsko slovo, pa uglavnom i hrvatska Wikipedija ravnaju prema Babić—Finka—Moguševu Hrvatskom pravopisu i zaključcima Vijeća za normu; Hrvat­ska revija, Kolo, Vijenac i druga izdanja Matice hrvatske prednost daju Matičinu pravopi­su; Rasprave… i Hrvatski jezik rabe Institutov pravopis, a Hrvatski jezični portal Anić—Silićev pravopis, dok mnoga druga javna općila usvajaju lektorovu i uredničku volju i naviku, osim ako autori ne ustrajavaju na nečem drugom. Mnogi jezikoslovni časo­pisi, primjerice Filologija ili Lahor, objavljuju znanstvene radove pravopisno uglavnom onako kako ih napišu autori.
 
Literatura
 
Babić, Stjepan 2000. Kritični trenutci hrvatske jezične kulture. Jezik 5, 166 — 179.
Bagdasarov, Artur R. 2013. Novi Hrvatski pravopis. Kolo 6, 135 — 151. Bagdasarov, Artur R. 2014. Kuloarnost jezične politike. Hrvatsko slovo, 18. travnja.
Bagdasarov, Artur R. 2014. Pravopisu treba sloga, a ne prepirka. Kolo 3, 211—220.
Bašić, Nataša. 2000. Sa svakom vlasti novi pravopis? Vijenac 160, 20. trav­nja.
Bašić, Nataša. 2005. Hrvatski jezik je nacionalna vrijednost s kojom se ne smije trgovati. Glas Koncila 1 (15930) 2. siječnja.
Bašić, Nataša. 2013. Kako je propala operacija »Pravopis«.
Bašić, Nataša. 2014. U povodu objave Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Politika ili struka?. Jezik 61: 1-2, 3, 4-5.
Bežen, Ante. Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Pravopisni rječnik (HP IHJJ). Recenzija.
Čadež, Tomislav. 2012. Povijesni projekt Instituta za hrvatski jezik: Poči­njemo raditi novi pravopis!, Jutarnji list, 28. lipnja.
Čadež, Tomislav. 2013. Hrvatski pravopis: Inačica za javnu raspravu. Bit­ka za pravopis. Zagreb : EPH Media d. o. o. 164 str.
Društvo profesora hrvatskoga jezika. 2013. Prilog Javnoj raspravi o Pravo­pisu IHJJ-a.
Glas Koncila 2015. 12. srpnja. Josip Novaković: Jezikoslovka dr. Nataša Ba­šić o nesvakidašnjoj parnici i hrvatskom pravopisu. Glas Koncila 28 (2142).
Globus. 2012. 13. ožujka. Sabor ne smije biti pokrovitelj komemoracije na Bleiburgu.
Goldstein, Slavko. 2000. Kontra arhaičnom korienskom pravopisu. Vijenac 161.
Grčević, Mario. 2012. Institucionalna jezična politika u Republici Hrvat­skoj i položaj hrvatskoga jezika danas. Kolo 5-6, 143-166.
Grčević, Mario. 2015. O jezičnoj politici puno se priča, a malo zna i slabo istražuje.
Grčević, Mario. 2015b. Trebamo li hrvatski jezični zakon?, Hrvatsko slovo, 28. VIII, 4. IX, 11. IX, 18. IX. str. 9.
Grčević, Mario, Ružica Gregurić. 2015. Razgraničenje nestandardnoga i standardnoga hrvatskoga jezika i jezično planiranje na primjeru rije­či »podhodnik«. Nestandardni hrvatski jezik prema standardnom hrvat­skom jeziku. Ur. Anđa Suvala, Jasna Pandžić. Zagreb : Agencija za odgoj i obrazovanje, IHJJ. 33-46.
Hrvatski jezik bit će 24. službeni jezik EU. 2012. 20. veljače.
Hrvatski pravopis. 2013. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 503 str.
Hudeček, Lana, Milica Mihaljević, Luka Vukojević. 2010. Jezični savjeti. Za­greb. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 148 str.
Hudeček, Lana, Milica Mihaljević. 2014. Dehidrirao sam, nisam se dovolj­no hidratizirao…, ali sam ipak kupio hidratantnu kremu i hidratizirajući losion (o nazivima hidratacija, hidratizacija, hidracija…). Hrvatski jezik 1, 4-11.
IHJJ. 2010. Strategija Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2010.— 2015. Zagreb.
IHJJ. 2013. Preporuka Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta od 31. srpnja 2013., Zagreb.
IHJJ. 2014. Otvoren natječaj za popunu slobodnoga sistematiziranog rad­nog mjesta voditelja Službe za računovodstvo i financije Instituta (od 25. srpnja 2014.).Zagreb.
Izjava Matice hrvatske o hrvatskome pravopisu. 2013. 7. svibnja, Zagreb.
Izjava Uredničkoga vijeća i autora Hrvatskoga pravopisa. 2013., Zagreb.
Jovanović, Željko. 2014. 11. lipnja. Evo na što sam ponosan. Zagreb.
Jozić, Željko, Ines Virč. 2009. Kajkavski ikavski govor Hrebine i kajkavski ekavski govor Kupljenova — Fonološke usporednice. Filologija 53, 55 — 92.
Jozić, Željko. 2014. Netočnosti i nagađanja o novome Hrvatskom pravopi­su. Kolo 2, 153 — 158.
Jozić, Željko. 2016. Intervju: Nismo savladali sve podjele među jeziko­slovcima, ali smo riješili pravopisni kaos. Jutarnji list, 3. ožujka.
Jutarnji list, 2007. 31. siječnja. Zagreb: Od ulaska u EU pisat ćemo ne ću, grješka i zadatci.
Jutarnji list. 2012. 5. siječnja. Zagreb: Ako kažemo špedicija, onda je šport, a ne sport! 'Ministarstvo zdravlja' čista je besmislica'.
Jutarnji list. 2012. 17. veljače. Zagreb: Goldstein nudi rješenje Jovanoviću: Ministre, moramo imati jedinstveni pravopis, i to onaj koji ljudi žele.
Jutarnji list. 2012. 19. lipnja. Zagreb: Željko Jovanović: Pustimo da se hrvatskim jezikom bavi struka.
Jutarnji list. 2015. 28. siječnja. Zagreb: Više od 60.000 ljudi u posljednjih godinu dana nestalo je s popisa aktivnih osoba.
Katičić, Radoslav. 2013. Hrvatski jezik. Zagreb : Školska knjiga. 283 str.
Kekez, Siniša. 2012. Dr. Željko Jozić: Do ulaska u EU bit će gotov novi pravopis.Slobodna Dalmacija. 17. lipnja.
Kovačec, August. 2012. Hrvatska danas — bez sustavne jezične politike. Kolo, 5—6, 107—111.
Mečkovskaja, Nina B. 2001. Obščeje jazykoznanije: Struktura i socialjnaja tipo­logija jazykov. Moskva: Flinta—Nauka. 312 str.
MZOS. 2013. Obavijest o odobrenim financijskim sredstvima za znanstve­ne knjige i visokoškolske udžbenike u 2013. godini. Zagreb.
Otvoreno pismo autora i urednika Hrvatskoga pravopisa Arturu Rafaeloviču Bagdasarovu u povodu teksta Kuloarnost jezične politike objavlje­noga u Hrvatskom slovu 18. travnja 2014. Hrvatsko slovo. 2014. 2. svib­nja, 9.
Piteša, Andriana. 2013. Ministrov tajni dopis izdavačima Mijenjaju se svi udžbenici: Djeca će učiti po novom pravopisu. Jutarnji list, 28. travnja.
Pravopisni priručnik. 2004. Priredila Ljiljana Jojić. 2004. Zagreb : EPH — Novi Liber. 188 str.
Radelj, Petar. 2013. Propala »udžbenička reforma« ministra Jovanovića.
Radelj, Petar. 2013b. Pravopis već imamo – sve drugo je nasilje!
Slobodna Dalmacija. 2012. 27. svibnja. Split: Akademik Katičić: Ugasili su nas jer im smeta duh hrvatskog jezika.
Slovar' sociolingvističeskih terminov. 2006. Moskva : Institut jazikoznanija RAN — Institut inostrannih jazykov. 312 str.
Školske novine. 2013. 7. svibnja. Zagreb: Udžbenici u okružju apsurda.
Školski rječnik hrvatskoga jezika. 2012., Zagreb : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje — Školska knjiga. 968 str.
Večerrnji list. 2015. 3. travnja. Zagreb: Na početku mandata najviše posla za Lasića, Miličević i Bukvarevića.
Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika. 2013. Jezik 2—4, 41 — 160.
Upravni sud 2013. Presuda Upravnoga suda Republike Hrvatske. Zagreb, 11. srpnja 2013. Sudac Vlaho Bassegli Gozze, v. r. Poslovni broj UsI-1935/ 13-9.
Uredništvo i autori Hrvatskoga pravopisa u povodu Izjave Predsjedniš­tva Matice hrvatske od 7. svibnja 2013, Zagreb.
Zadarski list. 2015. 1. siječnja, Zadar, Nije egzodus 80% onih koji su "otišli" zbog novog zakona prijavili prebivalište u BiH i Srbiji.
Zadarski list. 2015. 12. svibnja,Zadar,  Trojanski konj.
Žužul, Ante. 2016. Pravopisna diktatura. Školske novine, 9. ožujka 2016., 3.
Wikizvor. Otvoreno pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću od 3. siječnja 2012.
 
(Svršetak)
 

Artur Bagdasarov (Filologija br. 64.)

Povezani članci

DRUG JOŽA – Kako je Tovariš čistio teren?

HF

Hrvatska država i njezin opstanak (5)

HF

BOKA – Tripo pitur molim (2)

HF

Hrvatska: u susret višerasnome kaosu (2)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...