Duga ruka Jugoslavena

Suđenje Perkoviću i Mustaču u Hrvatskoj još nije moguće

„Hrvatski socijalisti htjeli su spriječiti suđenje u Münchenu“, tvrdi se u članku lista Süddeutsche Zeitung. „Duga ruka Jugoslavena“ – tako je naslovljen članak u današnjem izdanju njemačkog lista Süddeutsche Zeitung u kojem se suđenje Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču naziva „do sada najvećim sudskim postupkom protiv pripadnika stranih tajnih službi u Njemačkoj“. Autor izvješćuje o obratu koji je uslijedio u utorak (5. 7. 2016.) nakon svjedočenja Vinka Sindičića o navodnim ubojicama hrvatskog disidenta Stjepana Đurekovića, koji je ustrijeljen u Wolfratshausenu pored Münchena 1983. godine.

Novinar münchenskog lista piše da su optuženici Perković i Mustač najavili prekid šutnje kojom su se branili tijekom suđenja, te predviđa da zato presuda ne će biti donesena krajem srpnja ili početkom kolovoza, kako je planirano, nego tek u rujnu: „S pogledom na politički kalendar, iznenadni je obrat u utorak dakle mala ali učinkovita odgoda: presuda ne će biti donesena prije izbora (izvanredni parlamentarni izbori u Hrvatskoj, op.a.).“

„Hrvatski socijalisti u defenzivi“

Autor napominje da u Njemačkoj znatno jenjava zanimanje za to suđenje, ali da se ono u Hrvatskoj i dalje pomno prati: „Što više detalja o zločinima socijalističkog jugoslavenskog režima izlaze na vidjelo, to više dospijevaju u defenzivu zagrebački stari i novi socijalisti koji politički igraju važnu ulogu.“ U članku se nadalje podsjeća: „Hrvatski socijalisti bili su ti koji bi najradije bili spriječili münchensko suđenje. Zakonom donesenim specijalno za tu priliku, podrugljivo nazvanim Lex Perković, pokušali su 2013. spriječiti izručenje oba optuženika Njemačkoj. Nasuprot tome, desno konzervativni HDZ  u tom je suđenju vidio šansu za konačno rasvjetljavanje prošlosti. A njemačko državno odvjetništvo tako je dugo inzistiralo dok u Hrvatskoj nisu  prevladali pristaše izručenja. Za kazneno gonjenje u Hrvatskoj očito još uvijek nisu ispunjene pretpostavke.“

Autor piše i o neslavnoj ulozi njemačke politike koja je očito svjesno zatvarala oči pred ubojstvima iseljenih Hrvata. Od kraja 60-ih do kraja 80-ih u Njemačkoj je ubijeno oko 30 hrvatskih iseljenika. Nijedan slučaj nije do kraja razjašnjen. „Vladama Willyja Brandta, Helmuta Schmidta, a na početku i Helmuta Kohla bio je važan dobar odnos s državom Jugoslavijom. Jugoslavenski režim smatrao se prijateljskim posrednikom prema Istoku“, zaključuje novinar münchenskog lista Süddeutsche Zeitung.

Andrea Jung-Grimm, Deutsche Welle, Bonn