Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Složeno stanje hrvatskoga gospodarstva

Poslovati kao dobar gospodarstvenik tajna je uspjeha

 
 
Potrošnja plina u Hrvatskoj ipak raste za što je djelomično zaslužan oporavak jednog dijela gospodarstva, ali i ponovni povratak kućanstava prirodnom plinu kao energentu. Uz to, i dalje se priključuju novi potrošači. S druge strane, konkurencija na tržištu plina i dalje je netransparentna i nelojalna jer ne postoje pravila koja bi sve to regulirala, što je samo jedan od preduvjeta da najavljena potpuna liberalizacija tržišta u cijelosti zaživi. To su samo neki od pogleda na plinsko gospodarstvo u Hrvatskoj koje je izdvojio Ivan Topolnjak, ing., direktor Termoplina, jedne od najvećih, a po financijskim pokazateljima i najuspješnijih hrvatskih energetskih tvrtki.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/07/ivan_topolnjak-1.jpg
• Za početak, čestitke na nedavnoj, petoj za redom osvojenoj 'Zlatnoj bilanci'. Čemu možete zahvaliti tako dobre poslovne rezultate već pet godina za redom i to uz uvjete na tržištu koji su sve osim idealni?
– 'Zlatnu bilancu' Financijske agencije dobivaju najuspješniji poduzetnici u pojedinoj djelatnosti prema ukupnom rangu dobivenom temeljem 11 financijskih pokazatelja u pet kategorija (profitabilnost, likvidnost, zaduženost, aktivnost i ekonomičnost). U izbor za 2015. godinu, od 106 569 poduzetnika obveznika poreza na dobit ušlo ih je 3326 (malih, srednjih i velikih), koji su ostvarili izvrsne poslovne rezultate. Termoplin je u iznimno jakoj konkurenciji ove godine za financijske izvještaje iz 2015. godine proglašen najuspješnijim poduzećem u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom. Točno je da su današnji uvjeti na tržištu plina vrlo teški i konkurencija vrlo velika, a mogao bih reći i netransparentna, no to možemo nazvati izazovom ili nedostatkom otvorenog tržišta s kojim se moramo nositi. Termoplin nastoji zadržati korektan odnos prema svakom kupcu i vjerujem kako se to prepoznaje i odražava na naše poslovanje. Nismo najveći opskrbljivač u plinom u Hrvatskoj, ali u sklopu svojeg opskrbnog i distributivnog područja vodimo računa o ekonomičnosti i produktivnosti poslovanja te o zadovoljstvu kupaca uslugom i sigurnošću opskrbe. Posebno nas veseli kada nagrada za naš rad dolazi od nezavisne agencije na temelju stvarnih ekonomskih pokazatelja. Imamo viziju te kvalitetan i stručan tim koji izazove plinskog gospodarstva prvodi u djelo. Znamo u kojem pravcu želimo ići, a ovogodišnja 'Zlatna bilanca' potvrda je iznimnih rezultata takve politike.
 
U svakom slučaju, tajna našeg uspjeha je racionalno gospodarenje, vođenje računa o rashodima, tj. troškovima, ali i o prihodima. Ponašamo se s pažnjom dobrog gospodarstvenika. S druge strane, imamo viziju koju smo već ranije započeli otkupljivanjem određenih distributera, čime smo se dodatno proširili. I konačno, tu su i uslužne djelatnosti u plinskom gospodarstvu, gdje također bilježimo uspjehe.
 
• U skladu s time, kako biste ukratko ocijenili stanje u hrvatskom plinskom gospodarstvu?
– Trenutačno stanje u plinskom gospodarstvu vrlo je složeno, a tome doprinosi i regulativa koja konceptualno nije pristupačna krajnjem korisniku – kućanstvima. Imamo prevelik broj malih i financijski nelikvidnih opskrbljivača i distributera koji za koju godinu više neće moći nositi dinamičnost plinskog tržišta i oscilacija u cijeni plina. U godinama koje slijede pred nama će biti izazovi okrupnjavanja i potpunog otvaranja tržišta. No danas, teško da smo spremni udovoljiti tim izazovima na kvalitetan način i uz punu informiranost krajnjih kupaca.
 
Iako je za 31. ožujka sljedeće godine najavljeno potpuno otvaranje tržišta plina, to je neizvjesno i opskrbljivači zbog nesigurnosti na nacionalnoj razini nemaju nikakve čvrste informacije o tome, kako bi shodno tome, pravovremeno informirali kupce i pripremili se za novu tržišnu utakmicu. S obzirom na dosadašnja iskustva otvorenog tržišta, prije nove faze otvaranja treba uskladiti regulativu i uvesti osnovna pravila ponašanja opskrbljivača i krajnjih korisnika. Primjerice, danas krajnji korisnici imaju netransparentne ponude od različitih opskrbljivača pa su i sami u neizvjesnosti. Jako sam skeptičan kako će se na kraju sve to provesti.
 
• Svi kažu da potrošnja plina nakon nekoliko godina pada ponovno raste. Je li to točno i kako se to odražava na Termoplin?
– To je točno, a glavni razlozi porasta potrošnje su što se dio gospodarstva malo oporavio, a onaj dio široke potrošnje vratio na potrošnju plina, no ima i nešto novih potrošača. To sve vrijedi za sve hrvatske distributere pa i za nas. Dakle, Termoplin je u 2015. godini ostvario porast distribucije plina za oko 10 %, ali to još nije ni približno relacijama u potrošnji plina od prije 5 – 10 godina. Tako da o nekakvom značajnije rastu još ne možemo govoriti, što potvrđuje i potrošnja plina u 2016, koja je na razini protekle godine. Globalno zatopljenje, recesija našeg gospodarstva, štednja i energetska učinkovitost utjecali su i još utječu na ukupnu potrošnju plina.
 
• Što bi mogli izdvojiti kao najveće probleme i u Vašem i u poslovanju drugih operatora distribucijskih sustava i opskrbljivača? Kako ih riješiti?
– S kuta operatora, to je svakako složena regulativa koja se donosi ishitreno, bez kvalitetne rasprave i bez uključenosti svih poslovnih subjekata, a pod okriljem usklađenja s regulativom Europske unije. Pri tome se ne sagledavaju specifičnosti nacionalnog gospodarstva, a nacionalna strategija okrupnjavanja distributera se ne potiče. S aspekta opskrbljivača, to je svakako (pre)velik broj opskrbljivača, čime se ruše stvarne cijene plina te se posluje na teret drugih djelatnosti ili rezervi poslovanja, a samo u cilju da se uđe u pojedini segment tržišta. Tržište plina smo otvorili, a da pri tome nismo postavili zdrave temelje, već prepuštamo opskrbljivače tržišnoj utakmici da izbore svoje mjesto na korektan ili nekorektan način. Stoga postavljam opravdano pitanje što će se dogoditi s opskrbom u kritičnim trenucima hladnije zime s obzirom da pojedini opskrbljivači ugovaraju plin na dnevnoj ili mjesečnoj osnovi?
 
• Tržište plina bi se u cijelosti trebalo liberalizirati na proljeće sljedeće godine. Je li je za to sazrijelo vrijeme i hoćete li moći odgovoriti na te izazove?
– Liberalizacija široke potrošnje je dobrodošla, sigurno! No, sigurno je i da treba donijeti zakonske okvire na koji i kakav način će opskrbljivači garantirati isporuke plina krajnjem kupcu. To bi trebalo riješiti Ministarstvo gospodarstva, odnosno Hrvatska energetska regulatorna agencija bi trebala donijeti prijedlog, a Ministarstvo prihvatiti i dati na Vladu. No, sada je stanje takvo da u cijeli taj proces opskrbljivači kao ključni nositelji opskrbe plinom nisu uključeni i nemaju kvalitetnu razmjenu informaciju ni s Ministarstvom ni s Vladom ni s HERA-om kao regulatorom. Dakle, o svemu tome ne znamo ništa više nego što znaju naši kupci. Uz to, posljednji primjeri potvrđuju kako je konkurencija vrlo netransparentna, kako se kupcima ne daju potpune i cijelovite informacije pa se oni ciljano dovode zabludu oko toga što ugovaraju, što će još više doći do izražaja kod kućanstva, gdje je niža razina informiranosti i dostupnosti informacija o otvorenom tržištu. Imam informacije kako su pojedini opskrbljivači već krenuli u tom smjeru na teret vlastitog poslovanja, nudeći razne oblike popusta, što kod potrošača nije naišlo na pozitivan odjek, već naprotiv, neki od njih uključili su i institut zaštite potrošača.
 
U svakom slučaju, Termoplin je spreman uključiti se u te izazove, ali mislim kako to svi ne možemo odraditi doslovno 'preko noći' i kako opskrbljivači moraju raspolagati pravovremenom informacijom kako bi se organizacijski pripremili i rezervirali količine plina i transportne kapacitete jer se tu radi o velikom broju malih potrošača s godišnjom potrošnjom oko 1000 – 2000 m3. Zato smatram kako bi datum otvaranja tržišta plina za kućanstva trebao biti povezan s početkom plinske godine (tj. 1. listopadom), ali i da o točnom datumu otvaranja tržišta opskrbljivači moraju biti obaviješteni nekoliko mjeseci unaprijed kako bi prilagodili svoje poslovanje tim promjenama. Dosadašnja promjena opskrbljivača nije ograničena nikakvim vremenskim okvirom, već je teoretski gledano, moguća svakih 15 radnih dana. Zbog toga će se ulaskom kućanstva na otvoreno tržište morati jasnije precizirati kada se može promijeniti opskrbljivač. Dakle, s obzirom na potrošnju takvih kupaca, njihovu brojnost i potrebu rezerviranja kapaciteta i ugovaranja količina, naš prijedlog će svakako ići u smjeru da to bude jednom godišnje i da se veže uz početak plinske godine.
 
• Najavljuju se i izmjene i dopune Zakona o tržištu plina (NN 28/2013 i 14/2014). Kakva su Vaša očekivanja od toga? Mislite li da će to donijeti kvalitetne promjene?
– Kao i svaki put do sada, očekivanja su velika jer se radi o temeljnom zakonu koji regulira djelatnost plina. Iza nas je iskustvo od nekoliko godina primjene i otvorenog tržišta, stoga smatram kako imamo iskustvo kojim možemo doprinijeti promjenama u ključnim elementima. Naravno, pod pretpostavkom kako će biti sluha za subjekte iz prakse i realnog sektora te kako će se htjeti prihvatiti naši prijedlozi u cilju kvalitetnijeg i transparentnijeg otvorenog tržišta. Jer, na žalost, čini mi se da oni koji donose zakone uopće nisu svjesni stvarne situacije na tržištu.
 
• Što biste mogli reći o najavljenim obvezama za operatore distribucijskih sustava u vezi s energetskom učinkovitošću?Ako sve bude tako kao što je zamišljeno, kako ćete ispuniti ambiciozne i troškovno vrlo intenzivne ciljeve koji bi trebali biti propisani?
– Ova obveza, kao i mnoge druge, uvedena je kao posljedica uskađenja s regulativom EU-a. Smatram kako realizacija u predloženom obliku bez značajnijih promjena nije održiva te kako ne može biti teret operatora distribucijskih sustava. Sufinanciranjem i poticanjem energetske učinkovitosti do sada su se bavile druge, mjerodavnije institucije poput, primjerice, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Stoga, to nikako ne mogu biti ODS-ovi jer poslovi koji se podrazumijevaju pod sufinanciranjem energetske učinkovitosti kao što su zamjena toplinske izolacije, krova, prozora, plinskih uređaja i sl. nisu u njihovoj domeni i oni se time ne bave.
 
U tom segmentu zalagat ćemo se za krucijalnu promjenu ovog koncepta koji nije prihvatljiv ni s kuta obveznika ni s kuta financijskog iznosa niti je pravedan prema svim potrošačima plina. Pored navedenog, još jednom naglašavam kako distributer obavlja regulirano područje po reguliranim tarifama koje odobrava regulator (HERA), što znači da za svako dodatno terećenje treba pristupiti izradi nove Metodologije i odobravanju novih tarifa. Ako do toga dođe, taj trošak platit će krajnji korisnik, tj. cijena plina postat će još viša, a plin naspram ostalih energenata nekonkurentan.
 
• Do prije nekoliko godina Termoplin se bavio i toplinarstvom, preko svoje kćerinske tvrtke Grijanje Varaždin. Kakvo je sada stanje s distribucijom i opskrbom toplinskom energijom u Varaždinu?
– Djelatnošću toplinarstva više se ne bavimo. U Varaždinu to danas obavlja tvrtka koju je prije nekoliko godina osnovao Grad i koja nije u nikakvoj vezi s Termoplinom. Na žalost, u sektoru toplinske energije su još prije nekoliko godina u proceduru odobravanja cijena bile uključene i jedinice lokalne samouprave koje, zbog percepcije te djelatnosti kao 'socijalne kategorije', nisu pravovremeno reagirale i povisile cijenu toplinske energije, a troškovi su realno rasli što je i dovelo do stečaja Grijanja Varaždin. Kao rješenje takve problematike pribjeglo se uvođenju etažnog grijanja, što se ipak ne potvrđuje kao najsretnije rješenje s obzirom na proceduru koja se komplicira velikim brojem stambenih jedinica.
 
• Poznati ste i po tome što ste među prvima u Hrvatskoj instalirali plinsko kogeneracijsko postrojenje.
– Ta kogeneracija danas radi dobro. Uz to, svojevremeno smo imali inicijativu da se takvi projekti osobito izvode u ustanovama koje trebaju grijanje, hlađenje, toplu vodu i proizvodnju električne energije, no s tim ustanovama nije došlo do razumijevanja. Zbog toga je ovo naše postrojenje za sada jedinstveno na našem području.
 
• I za kraj, planovi za naredno razdoblje. Hoćete li se širiti na druga distribucijska područja, odnosno nastaviti preuzimati neke postojeće operatore (jer ste zapravo prvi koji ste s time krenuli)? Razmišljate li i o širenju poslovanja u inozemstvu (npr. na susjednu Sloveniju) ili na neka druga područja energetike (npr. na električnu energiju)?
– U svakom slučaju, želja mi je da nastavimo s vizijom širenja distributivnog i opskrbnog područja. No, iako bi se moglo pomisliti suprotno, uvjeti za provođenje takve inicijative postaju sve teži jer ne postoji regulativa koja bi to omogućavala i poticala, a veliki su problem i vlasnički odnosi u kojem prevladavaju jedinice lokalne samouprave koje djelatnost plina i dalje neopravdano smatraju 'socijalnom kategorijom'. Do sada smo realizirali okrupnjavanje na području Novog Marofa, što je tamošnjim potrošačima donijelo prednost u obliku niže tarife za distribuciju i većeg ulaganja u održavanje plinskog sustava, a time i veće sigurnosti opskrbe plinom. Radimo na povezivanju distributivnog područja tvrtke Plin Konjščina iz Krapinsko-zagorske županije, što je u znatnoj mjeri već i odrađeno, ali ograničenja koja sam spomenuo usporavaju završetak ovog procesa. Uz to, problem je i u tome što nam energetski regulator kao distribucijsku razliku za područje Konjšćine nameće onu koja vrijedi u Varaždinu, dok uvjeti nipošto nisu isti, a o troškovima održavanja da i ne govorim. No, želimo nastaviti u tom smjeru, a fokus naše aktivnosti prvenstveno će biti sjeverozapadna Hrvatska.
 
Za sada je naša primarna djelatnost plin, ali ne isključujemo i druga područja energetike. Blizina Slovenije i relativno jednostavna povezanost cjevovoda svakako je naša strateška prednost i u tom smjeru također vidim naš razvoj. U ovom trenutku fokusirani smo na hrvatsko gospodarstvo, gdje postoji visoka razina netransparentnosti te iznošenja poslovnih i povjerljivih informacija kao posljedica različitih vlasničkih struktura, ali i zakona koji nisu prepoznali specifičnost plina koji se i dalje, u pojedinim tumačenjima smatra 'komunalom', što traje već nekoliko godina.
 

Antonia Hohnjec, www.energetika-net-com

Povezane objave

Tvrtka Strix

HF

Otpad moramo riješiti zajedno

HF

Razloga za optimizam baš i nema

HF

Voda je pokretač prirode

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više