Prijedlog Zakona o kulturama kratkih ophodnji zadržava monopol Hrvatskih šuma
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u restriktivnom prijedlogu Zakona o drvenastvim kulturama kratkih ophodnji nastoji ograničiti poljoprivrednike u sadnji nasada koji mogu osigurati sirovinu za brojne energetske projekte u biomasi, za koje nema dovoljno sječke. Stoji li iza toga pokušaj konačnog 'obračuna' s kontroverznom stranom vrstom paulovnijom, za kojom vlada sve veći interes, ili je riječ jednostavno o – neznanju?
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva upravo je završilo javnu raspravu o prijedlogu Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji (KKO). Riječ je o zakonu koji je vrlo bitan za energetski sektor jer propisuje uvjete za sadnju kultura koje imaju visoke prinose u kratkom vremenu i mogu služiti kao sirovina u bioenerganama, a to su vrba, topola, bagrem, javor, paulovnija i druge. U veljači ove godine 54 elektrane na biomasu imale su potpisan ugovor s HROTE-om o isporuci električne energije iz biomase, a zaprimljen je još 41 zahtjev. Za sve te elektrane jednostavno nema dovoljno biomase u državi, a kulture kratkih ophodnji mogle bi bar jednim dijelom olakšati rješavanje tog problema. U Hrvatskoj ne postoji cjelovit zakonodavni okvir koji regulira to područje. Tehnički potencijal brzorastućih nasada 2011. procijenjen je na 3,26 milijuna tona suhe tvari godišnje, odnosno 60 PJ, što se temelji na aktivaciji tiše od 46 tisuća hektara šumskog i više od 235 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta na srednje prikladnim i neprikladnim tlima. «Do današnjeg dana taj identificirani potencijal u potpunosti ostaje neiskorišten», stoji u prijedlogu zakona.
Više od 60 PJ potencijala u kulturama kratkih ophodnji
Prema podacima Agencije za poljoprivredno zemljište država raspolaže s 738.125 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, a neiskorišteno je gotovo 60 % , ne računajući neiskorišteno privatno poljoprivredno zemljište. 2011. Prof. Davorin Kajba sa Šumarskog fakulteta (član stručne skupine za izradu Zakona o KKO), dr. sc. Julije Domac i mr. sc. Velimir Šegon iz REGEA-e napravili su teoretsku i tehničku procjenu potencijala brzorastućih nasada u državi na osnovu Pedološke karte Hrvatske. Procijenili su da tehnički potencijal brzorastućih nasada u Hrvatskoj u šumi i na šumskom zemljišta iznosi 46 850 ha, s ukupnom proizvodnjom 430 000 t suhe tvari godišnje, odnosno 7,9 PJ, dok površina poljoprivrednog zemljišta sa srednje prikladnim i neprikladnim tlom iznosi 235 650 ha, na kojima je moguća ukupna proizvodnja 2 827 800 t suhe tvari godišnje, odnosno 52,1 PJ. “Unatoč značajnom potencijalu brzorastućih nasada, trenutno se koristi vrlo mali iznos raspoložive površine. Problemi i prepreke koje je potrebno ukloniti kako bi se iskorištavanje brzorastućih nasada povećalo uključuje promjene u cjelokupnoj politici, posebice prema malim zemljoposjednicima, uvođenje financijskih poticaja, nedostatak znanja i iskustva u uzgoju brzorastućih nasada te općenito nedostatak suradnje između relevantnih dionika”, zaključili su u svom radu objavljenom u Šumarskom listu.
No, bude li zakon donesen u onoj formi u kojoj je i predložen, masovnije sadnje drvenastih kultura kratkih ophodnji neće biti, jer je prijedlog zakona iznimno restriktivan kad je riječ o zemljištu za njihov uzgoj. Naime, u prijedlogu zakona stoji da se kulture kratkih ophodnji koje definira ministar pravilnikom smiju uzgajati na šumskom zemljištu koje nije privedeno namjeni, šumskom zemljištu ako je to predviđeno šumskogospodarskim planom te poljoprivrednom zemljištu koje je vrednovano kao ostalo poljoprivredno zemljište ali samo veličine jedan do pet hektara! Kako nam je pojasnio jedan dobar poznavatelj stanja, malo je vjerojatno da će Hrvatske šume pokazati interes za uzgoj kultura kratkih ophodnji, a vlasnicima zemljišta koji pokažu interes za njihovim uzgojem to će biti ekonomski potpuno neisplativo. To potvrđuje i mišljenje o prijedlogu zakona koje je prema ministru Davoru Romiću otišlo iz Udruženja drvno-prerađivačke industrije u HGK u kojem stoji da šumska zemljišta čine zanemarive površine i praktično su sva u vlasništvu države i pod upravom Hrvatskih šuma. «Time se sadnja KKO za potrebe biomase ograničava na Hrvatske šume, odnosno stavlja ih se u položaj apsolutnog monopolista, a onemogućava se ikakva privatna poduzetnička inicijativa koja bi trebala biti nositelj razvoja hrvatskog gospodarstva», stoji u mišljenju Udruženja. Udruženje naglašava da bi takav zakon nanio veliku štetu drvoprerađivačima koji koriste biomasu u svom poslovanju (elektrane na biomasu, peletari) i onemogućilo razvoj i povećanje proizvodnje i izvoza.
Da stvar bude zanimljivija – završni prijedlog zakona koji je upućen u javnu raspravu uopće nije ono što je predlagala stručna skupina ministarstva, a članovi stručne skupine koji su na prijedlogu radili odriču se takvoga teksta. Iz nacrta zakona koje je napravilo stručno povjerenstvo, koji smo dobili na uvid, vidi se da je povjerenstvo predlagalo da se omogući sadnja KKO i na poljoprivrednom zemljištu koje nije privedeno namjeni. Na taj način kulture kratkih ophodnji mogle bi se saditi na brojnim hektarima danas neiskorištene poljoprivredne zemlje. “Prijedlog zakona koji se našao u javnoj raspravi nije prijedlog stručnog povjerenstva. Mi smo svoj posao dovršili u listopadu 2015., a poslije je došlo do izmjena od kojih se ograđujem. Naša inicijalna ideja je bila omogućiti sadnju kultura kratkih ophodnji i regulirati to područje, međutim ovakvim prijedlogom onemogućuje se bilo kakve investicije u tom sektoru jer za to nema ekonomske računice”, rekao nam je mr. sc. Miljenko Županić iz Šumarskog instituta, jedan od članova povjerenstva. On kaže da nije namjera sjeći šumu kako bi se sadile brzorastuće kulture, jer one nikada neće biti bolje od prirodnih šuma. Toga je svjesno i Udruženje drvoprerađivača, koje razmišlja na tragu stručnog povjerenstva i od ministra Romića traži da se ukinu ograničenja u veličini poljoprivrednog zemljišta te ograničenja u kategoriji odnosno kvaliteti zemljišta na kojem se smiju saditi kulture kratkih ophodnji. Od resornog ministarstva nismo primili odgovor na upit zašto se na javnoj raspravi nije našao prijedlog stručne skupine te zašto se ne dopušta sadnja ne poljoprivrivrednom zemljištu koje nije privedeno namjeni.
Kulture kratkih ophodnji revitaliziraju zagađeno tlo
Šumarski stručnjak mr. sc. Miljenko Županić kaže da ne razumije negativan stav prema uzgoju kultura kratkih ophodnji. One se u Zapadnoj Europi sade za revitalizaciju zemljišta zagađenog dušičnim spojevima, jer drveće iskorištava dušik i pomaže tlu. Također, ne stoji teza da te kulture na bilo koji način degradiraju poljoprivredno zemljište jer panjevi se mogu iščupati i tlo je opet spremno za korištenje. KKO imaju minimalne zahtjeve za mineralnim gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja i imaju nizak rizik od negativnih učinaka općenito, dapače, čak su bogatije biljnim vrstama u usporedbi s poljoprivrednim zemljištem. U nekim je slučajevima dokazano da su bogatije i od šuma četinjača i miješanih šuma. Ipak, savjetuje se izbjegavati KKO na područjima velike biološke raznolikosti.
U izradi zakonskog prijedloga nije konzultirana Uprava za energetiku Ministarstva gospodarstva. Neslužbeno se može čuti razmišljanje da je završni tekst nastao pod utjecajem poljoprivrednog lobija koji je nesklon KKO, dok drugi pak smatraju da su tome kumovali šumarski lobiji u resornom ministarstvu koji strahuju od konkurencije Hrvatskim šumama, koju navodno vide u potencijalnoj masovnoj sadnji paulovnije za energetske svrhe. Paulovnija je brzorastuće “feniks” drvo čiji uzgoj može poljoprivrednicima donijeti velike prihode na zemljištu u njihovu vlasništvu, uvjeravaju proizvođači sadnica. Prosječni godišnji prirast po inozemnim iskustvima je 40 do 60 t/ha, a energetska vrijednost mu je dvostruko veća od bukve i hrasta. Ministarstvo zaštite okoliša redovito izdaje dozvole za sadnju (kao strana vrste) uz objašnjenje da ne predstavlja ekološku opasnost te opasnost za bioraznolikost i za zdravlje ljudi i životinja. Nema preciznih podataka, ali procjenjuje se da je njime zasijano nekoliko desetaka hektara u Hrvatskoj. Ipak, iz nekog razloga paulovnija se baš ne dopada ministarstvu u čijem je resoru šumarstvo. To je ministarstvo u veljači uputilo je dopis Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, u kojem su dali mišljenje da bi trebalo ograničiti uvođenje u prirodu stranih vrsta iz roda paulovnija ssp. U dopisu kojeg posjedujemo se ističe da se vrste iz roda paulovnija nalaze na popisu dozvoljenih poljoprivrednih proizvoda za koje zemlje članice mogu dati potporu kroz izravna plaćanja. Ipak, Uprava šumarstva, lovstva i industrije propisala je da će poticati samo plantaže domaćih vrsta kao što su crna joha, breza, grab, kesten, jasen, topola, bagrem i vrba. “Smatramo kako introdukcija strane vrste za invazivnu proizvodnju predstavlja rizik koji trenutno nije moguće procijeniti. Sukladno tome smatramo da je potrebno upozoriti tražitelje dozvola za sadnju KKO iz roda paulovnija na Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim je propisana zaštita poljoprivrednog zemljišta od oštećivanja (degradacija u intenzivnoj proizvodnji, odnosno narušavanje fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki te onečišćenje štetnim tvarima i patogenim organizmima)”, stoji u dopisu u kojem se navodi i da je promjena poljoprivrednog zemljišta u šumu protupravna i neprihvatljiva, jer je poljoprivredno zemljište određeno kao dobro od interesa za državu pa zato paulovniju nije moguće podizati kao nasade na poljoprivrednom zemljištu.
Petar Tadić, suvlasnik tvrtke Mirtalis koja prodaje sadnice paulovnije kaže da to drvo nije konkurencija bukvi, hrastu i grabu, komercijalnim kulturama kojima trguju Hrvatske šume, a neraspoloženje resornog ministarstva tumači neznanjem i nevoljkošću za preuzimanje novih obaveza koje proizlaze iz novog zakona. “Čini mi se da se preko zakona o kulturama kratkih ophodnji ide direktno protiv sadnje paulovnije, jer ekonomski se ne isplati saditi paulovniju na manje od 100 hektara površine. Ovako restriktivan prijedlog zakona suprotan je dobroj praksi u EU koja u kulturama kratkih ophodnji vidi gospodarsku priliku. Ne razumijem zašto se pokušava u korijenu sasjeći ova potencijalno dobra priča”, kaže Tadić i apelira na državu da kvalitetno uredi to područje u interesu svih koji ozbiljno i legalno žele raditi posao s kulturama kratkih ophodnji.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više