Hrvatska do 2030. mora za sedam posto smanjiti emisiju stakleničkih plinova
Europska komisija predstavila je paket mjera za ubrzanje prelaska na niske emisije ugljika u svim sektorima gospodarstva. Još prije dvije godine šefovi država i vlada EU-a utvrdili su obvezujući cilj je da se do 2030. godine emisija stakleničkih plinova u s: gospodarstvu smanji za najmanje 40 posto u odnosu na 1990. godinu.
Ključni elementi strategije za ubrzanje smanjenja emisije stakleničkih plinova su, primjerice, povećanje učinkovitosti prometnog sektora, brže uvođenje alternativnih izvora energije u prometu s niskim razinama emisija poput naprednih biogoriva, obnovljivih izvora energije i obnovljivih sintetičkih goriva, uklanjanje prepreka za elektrifikaciju u prometnom sektoru. No, mjere se odnose na sve gospodarske sektore, a fondovi EU-a bit će važan izvor sredstava za borbu protiv klimatskih promjena. Tako je plan da se preko Europskog fonda za strateška ulaganja mobilizira najmanje 315 milijardi dodatnih ulaganja u gospodarstvo do 2018. godine. Ističe se i kako je najmanje 20 posto sredstava iz proračuna EU-a izričito namijenjeno mjerama povezanim s klimatskim promjenama.
Kako bi se planirano smanjenje štetnih emisija postiglo na ekonomičan način, sektori industrije i električne energije obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama trebaju u idućih 14 godina smanjiti emisije za 43 posto u usporedbi s 2005. godinom. U prometu, poljoprivredi, zbrinjavanju otpada, korištenju zemlje i šuma, štetne emisije do 2030. godine valja smanjiti za 30 posto u odnosu na 2005. godinu. Hrvatska bi, prema prijedlogu, emisiju stakleničkih plinova u razdoblju od 14 godina trebala smanjiti za sedam posto u odnosu na 2005. godinu.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. PrihvatiPogledaj više...