Hrvatski Fokus
Znanost

Vruć vjetar donosi rat

Utjecaj klimatskih promjena na društvo

 
 
Vremenske prilike imat će subverzivni utjecaj na društva. Ekstremni klimatski događaji, npr. ekstremne suše ili toplinski valovi povećavaju šansu za ratove u zemljama mješovitog etničkog sastava – stoji u njemačkom istraživanju. Istraživači Potsdam-Institut für Klimafolgenforschung (PIK), koji se bave posljedicama klimatskih događaja, klimatskim promjenama i mogućnostima održivog razvoja, došli su do zaključka da uslijed ekstremnih klimatskih događaja postoji veća šansa za razvoj oružanih konflikata u državama mješovitog etničkog sastava.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/08/06_PIK_new.png
U tekstu objavljen u PNAS-u, časopisu Akademije znanosti Sjedinjenih Američkih Država, obraća se pozornost da će zbog globalnog zatopljenja do kojeg dolazi uslijed emisije stakleničkih plinova koji potječu iz djelatnosti ljudi, klimatske katastrofe u budućnosti biti još češće, stoga svjetski čelnici trebaju s povećanom budnošću bdjeti nad mirom tih višestruko ugroženih područja svijeta. „Čini se kako se subverzivni utjecaj klimatskih katastrofa na društvo posebno tragičnom snagom izražava u etnički raskomadanim zemljama“ – rekapitulira autor članka Carl Schelussner, koji uz PIK radi i za berlinski trust mozgova Climate Analytics. Analizom podataka došlo se do zaključka kako je u etnički podijeljenim zemljama skoro četvrtina oružanih konflikata povezana s razornim klimatskim događajima – a u to još nisu uračunat dugoročni utjecaj klimatskih promjena.
 
„Klimatske katastrofe, naravno, ne izazivaju neposredno sukobe, no povećavaju šansu da će apriori postojeće specifične lokalne napetosti izbiti na površinu u obliku oružanog sukoba – objašnjava Schleussner. – Taj kontekst koji je intuitivno već ranije otkriven sada već možemo smatrati dokazanom i znanstvenom metodom.“
 
Kao osnova istraživanja uzeta tri desetljeća
 
Ranija istraživanja na tom području ili su se fokusirala na klimatske varijable kao rastuća temperatura koje nisu imale izravno dokaziv društveni utjecaj, ili su detaljnije obradili samo pojedine odabrane slučajeve. Studija PIK-a izlazi iz toga okvira i fokusira se izravno na ekonomsku štetu koju uzrokuju klimatske katastrofe: podaci za to pribavljeni su od osiguratelja Munich RE koji je vodeći na međunarodnom tržištu reosiguranja. Pokazatelji ekonomske štete uspoređeni su s izvještajima sigurnosnopolitičkih istraživanja o oružanim konfliktima. Za otkrivanje konteksta korištena je matematička metoda analize slučajnih događaja. Na kraju je svakom konfliktu dodijeljen indeks etničke fragmentiranosti. Analiza se odnosi na razdoblje između 198. i 2010. godine.
 
„I nas je iznenadilo koliko se istaknutim faktorom rizika pokazala etnička fragmentiranost kako značajka pojedine države, suprotno drugim pokazateljima na razini države kao što je povijest ranijih internih oružanih konflikata, siromaštvo ili društvena nejednakost“ – naglašavao je Jonathan Donges koji je sudjelovao u pisanju članka. „Prema svemu sudeći, crte etničke podjele funkcioniraju kao unaprijed definirana prijelomna crta u slučajevima kada društvo opterećuje daljnji stresni faktor – u ovom slučaju prirodna katastrofa.
 
Sigurnosna politika i klimatske promjene
 
Studija pokušava kvantificirati procijenjeni rizik po pojedinim zemljama. Budući da su na sreću kako oružani konflikti tako i prirodne katastrofe rijetki događaji, ni iz jedne konkretne države nema dovoljno podataka za statističku analizu. „Oružani konflikt je jedna od najvećih prijetnji za čovjeka: neke ubija, druge prisiljava na napuštanje domova i na traženje utočišta u dalekoj zemlji.“ Stoga prepoznavanje činjenice da su etnička podijeljenost i prirodne katastrofe faktori destabilizacije koje pojačavaju jedan drugog, potencijalno je od vrlo velikog sigurnosnopolitičkog značaja“ – naglašavao je Hans Joachim Schellnhuber, ravnatelj PIK-a. „Jasno je da će se na tragu klimatskih promjena koje uzrokuje čovjek povećati broj toplinskih valova i lokalnih suša. Rezimirajući s onim što već znamo o utjecajima rastućih klimatskih promjena, naša opažanja mogu pomoći da sigurnosna politika obrati istaknutu pozornost na potencijalne zone opasnosti.“
 
Neke od regija najranjivije s aspekta oružanog konflikta – tako Sjeverna i Srednja Afrika, te Srednja Azija – istovremeno spadaju među zemlje koje su najviše pogođene klimatskim promjenama a ujedno su i etnički najpodjeljenije. Rezimirajući saznanja, Schellnhuber je rekao: „Ovaj rezultat daje novi dokaz da je stabilizacija klimatskih uvjeta zadaća dalekosežnoga značaja, jer je naziv njena poželjnog nusprodukta: mir.“
 

Péter Tátrai, www.origo.hr

Povezani članci

Nema obrazovnoga sustava bez odgoja

HF

HAZU i u Velikoj Gorici

HF

Klimatski sustav cijele regije oscilira sve snažnije

HF

Vitamini u trgovačkim centrima

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...