Cesta smrti Stobreč – Omiš

Prometovanje ulicom je opasni avan-TURIZAM!

Pije par dana u izravnom sudaru automobila i autobusa kod Krila Jesenica nedaleko Omiša, poginulo je troje ljudi u osobnom automobilu, a šestero ih je ozlijeđeno u gradskom autobusu od siline sudara. To je već 19. poginuli u ovoj godini na toj cesti koja bi se slobodno mogla nazvati cestom smrti nesretnih avan-TURISTA! Jadranska magistrala (također i Jadranska cesta), cesta koja duž istočne jadranske obale, od Trsta preko Pule, Rijeke, Zadra, Splita, Ploča i Dubrovnika vodi do Ulcinja, u ukupnoj duljini od 1006 km. Njezin najveći dio, dugačak 818 km, prolazi kroz Hrvatsku, a proteže se od hrvatsko-slovenskoga graničnog prijelaza Plovanija na rijeci Dragonji sve do hrvatsko-crnogorskoga graničnog prijelaza (Debeli brijeg).

Od 1945. do 1959. sagrađeni su ili rekonstruirani dijelovi od Novog Vinodolskoga do Zadra (175 km), a od 1959. do 1963. odsječci Zadar–Šibenik, Rogoznica–Trogir, Split–Omiš i Makarska–Podgora (124 km). U vrlo kratkom razdoblju, tj. tijekom 1964. i 1965., uz financijsko sudjelovanje Svjetske banke, dovršen je hrvatski dio ceste! Trasa te, takozvane 'Jadranske magistrale' od Stobreča do Omiša preblizu je obali i prolazi kroz naselja s nadprosječno gustom stambenom izgrađenošću, što uzrokuje nisku(nikakvu) propusnost i stvara prometnu nesigurnost. O puževoj/kornjačinoj brzini prometa u 'špici' turističke sezone na toj svega 19 kilometara dugoj dionici od Stobreča do Omiša ne treba ni govoriti; 'vožnja' od Splita do Omiša zna trajati satima! Na cijeloj trasi Jadranske ceste Omiš je jedini veći priobalni grad koji nema ama baš nikakvu obilaznicu niti adekvatan spoj s autocestom A1.

Kroz centar grada zvani FOŠAL (nekad lijepa šetnica) dnevno tutnji enorman promet osobnih vozila, kola hitne pomoći, policije, vatrogasaca, autobusa, kamiona, tegljača, autocisterni… U samom centru Omiša već dugo su postavljena dva semafora koji su pasivni tijekom turističke sezone a namjesto njih za regulaciju prometa 'postavljene' su zgodne djevojke koje mahom provode vrijeme u hladovini platana….ližući sladoled. Vozači se ponajviše snalaze mimikom ili sočnim psovkama a ulaz iz sporedne na magistralnu ulicu čeka se nekad i petnaestak minuta. A svemu tome razlog je davno planirana a nikad izgrađena 'Omiška obilaznica'!

Hrvatska udruga diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u ožujku 2012., održala je tribinu u na temu RAZVOJ CESTOVNE INFRASTRUKTURE U ŽUPANIJI, i između ostalog zaključila: Splitsko-dalmatinska županija, a pogotovo njezin centar Grad Split, drugi grad po veličini u Hrvatskoj, kao i njemu pripadajuća aglomeracija od Trogira do Omiša i Sinja, zaslužuje puno bolji tretman kod planiranja, izgradnje i rješavanja prometnih problema od iskazanog, u posljednjem periodu. Na to nas upućuju najnoviji podaci o automatskom brojanju prometa na svim cestama uključujući i autoceste u Republici Hrvatskoj, a koji upravo ovdje u splitskoj aglomeraciji, u proteklih nekoliko godina, bilježe najveći prosječni godišnji  dnevni promet (PGDP) i prosječni dnevni ljetni promet (PDLP). Prometno opterećenje od 59.182 i 47.259 vozila (PLDP, 2011.) bilježe brojačka mjesta broj 5422 i 5423, na državnoj cesti D8, u Stobreču i Solinu. Uspoređujući ovo prometno opterećenje s brojem vozila (sve PLDP 2011) na čvoru Lučko (55.000), velikogoričkoj obilaznici Velika Mlaka (36.590)  riječkom području Opatija (21.065), dobijemo jasnu sliku o nesrazmjeru između realizirane cestovne infrastrukture i prometnog opterećenja. 

Ovo prometno stanje je posljedica izgradnje autoceste A1: Bosiljevo – Split (Dugopolje) – Dubrovnik, koja je dovela toliko veliki, a nekima i neočekivani promet, koji jedini svake godine bilježi rast unatoč sveprisutnoj recesiji. Međutim, izgradnju autoceste A1 nije adekvatno pratila izgradnja pristupnih cesta između autoceste i državne ceste D8 (JTC)… U sklopu predmetne Splitske prometne aglomeracije nalaze se i značajne povijesne cjeline pod zaštitom UNESCO-a Trogir, Split i stara Salona, kao i značajni prirodni krajolici park prirode Biokovo i zaštićeni kanjon Cetine, kojima gravitira sve veći broj posjetitelja pogotovu za vrijeme trajanja turističke sezone…

Projekt obilaznice spada već u pluskvamperfekt praznih obećanja, datira od davne 2007. godine. Od svih tih šupljih predizbornih riječi Omiš je ipak nešto dobio, ali jednako šuplje, tunel od južne strane na lokaciji 'Vrisovci' do kanjona Cetine u centru grada. Jednom riječju tunel dugačak 2,4 km ispod naselja Borak – vrijedan 600 milijuna kunića, koji vodi 'u ništa'… postao je barem glavnim kandidatom Guiness-ove knjige notornih ljudskih gluposti! A revolucionarni 'Čuprijaneri'' uključivo i gradonačelnika prometno 'izoliranog' Omiša, puni su praznih reformskih obećanja-ludom radovanja a nisu se u stanju izboriti ni za jedan mostić duljine tričavih 135 metara kako bi se barem premostila lijepa nam Cetina i stanovnicima Omiša (ali i turistima) pružio barem tračak nade u početak radova na davno planiranoj obilaznici koja bi itekako utjecala na turistički zamah regije ali i smanjila stravični 'mortalitet' na postojećoj, avan-TURISTIČKOJ cesti smrti!

Tko zna, možda se blagoglagoljivi i samodopadni gradonačelnik Omiša direktno obrati vladama zemalja iz kojih turisti mahom dolaze u Omiš i okolicu, vladama Poljske, Slovačke, Češke, Mađarske pa izmoli povoljan zajam za 'dovršetak' obilaznice a manjak radne snage nadoknadi migrantima koje i tako očekujemo u većem broju još ove jeseni; bila bi to prava MOST-ovska reforma! Sve dotle dok politički 'isprdci' (stilska figura Ivana Kovačića) glumataju mesijanske reformiste ni Omiš ne će dobiti svoju obilaznicu!

Damir Kalafatić