Probna proizvodnja dva plinska polja

INA je pustila u proizvodnju nova plinska polja u Međimurju

Nova proizvodnja plina povećat će ukupnu Ininu proizvodnju ugljikovodika u drugoj polovici 2016. na prosječnoj razini od 2 Mboe/d (tisuću barela ekvivalenata nafte na dan), što je oko 5 posto porasta u odnosu na sadašnju razinu ukupne proizvodnje ugljikovodika kompanije.

INA je započela s probnom proizvodnjom plina na dva eksploatacijska plinska polja u Međimurju, pod imenom Vučkovec i Zebanec, a početkom 2017. očekuje se pokretanje proizvodnje i na eksploatacijskom polju Vukanovec. Nova proizvodnja plina povećat će ukupnu Ininu proizvodnju ugljikovodika u drugoj polovici 2016. na prosječnoj razini od 2 Mboe/d (tisuću barela ekvivalenata nafte na dan), što je oko 5% porasta u odnosu na sadašnju razinu ukupne proizvodnje ugljikovodika kompanije. Dodatni porast očekuje se u 2017. Preduvjeti za novu proizvodnju stvoreni su nakon uspješne realizacije projekta Međimurje u okviru kojeg su u posljednje dvije godine završeni radovi na izgradnji potrebnih rudarskih i pratećih objekata.

Planirane komercijalno pridobive količine plina kreću se na razini od oko milijardu kubičnih metara, a proizvest će se do 2024. godine. Ovo povećanje ukupne Inine domaće proizvodnje plina značajno je, kako za Inu, tako i za Hrvatsku. Dnevno će INA na međimurskim eksploatacijskim poljima proizvoditi oko 900 000 m³ prirodnog plina s CO_₂, odnosno više od 300 milijuna m^³ godišnje. Slikovito govoreći, kada bi se dnevna proizvodnja s eksploatacijskih polja u Međimurju stlačila (CNG) napunila bi oko 180 tisuća standardnih plinskih boca za kućanstvo od 10 l, ili primjerice oko 45 tisuća plinskih spremnika automobila koji voze na stlačeni prirodni plin (CNG). Izgradnjom sabirno-transportnog sustava omogućena je otprema plina vlastitom energijom, odnosno tlakom sabirnog sustava, prema CPS Molve na daljnju obradu i čišćenje. Prirodni plin odvojen od CO₂ide u transportni sustav dok se odvojeni CO₂ne ispušta u zrak već se komprimira i cjevovodom transportira prema naftnim ležištima Žutici i Ivanić. Ondje se on utiskuje u ležišta te na taj način koristi u pridobivanju dodatnih količina nafte u sklopu drugog važnog Ininog projekta iz segmenta istraživanja i proizvodnje nafte i plina, EOR (enhanced oil recovery) projekt. Inina proizvodnja plina u Međimurju u sinergiji je tako s proizvodnjom nafte koju kompanija ima u Moslavini. Cijeli postupak izvodi se u tzv. „zatvorenom sustavu proizvodnje“ što značajno doprinosi očuvanju okoliša. Od samog početka gradnje postrojenja skrbilo se o sustavima zaštite zdravlja, okoliša te sigurnosti sukladno svim nacionalnim i međunarodnim normama i propisima koji se koriste u naftnoj industriji. Sve bušotine opremljene su sigurnosno-blokadnim sustavima koji podrazumijevaju ugradnju dubinskih sigurnosnih ventila te ostalih elemenata koji se automatski zatvaraju u slučaju bilo kakvih poremećaja. Svi objekti povezani su međusobno optičkim kabelom, koji je položen i duž svih 73 kilometra otpremnog plinovoda.

To omogućuje nadzor i daljinsko upravljanje sustavima s kontrolnog mjesta. Cilj projekta je proizvesti 2,65 milijardi m³ prirodnog plina s udjelom CO₂od 60%, odnosno oko milijardu m³ prirodnog plina bez CO₂. To će stvoriti dodatnu vrijednost za Inu, Republiku Hrvatsku te će utjecati i na kvalitetu života regionalnih i lokalnih zajednica s ovog područja s obzirom da će INA plaćati naknadu za eksploataciju. Procjena je da će ona godišnje iznositi oko 25 milijuna kuna koje će biti uplaćene u državni i lokalne proračune. Infrastruktura izgrađena u okviru projekta Međimurje otvara mogućnost daljnjih istraživanja i otkrivanja novih zaliha ugljikovodika na prostoru poznatih perspektivnih istraživačkih prospekata u Međimurju kao što su Nedelišće, Strmec Podravski, Peklenica.

Karakteristike otpremnog plinovoda

Dužina:73 km (CPS Mihovljan – CPS Molve)
Kapacitet: 1,1 milijun m³ na dan
Promjer cijevi: 300 mm
Radni tlak: 75 bara
Nadzemni objekti: 12
Ø Sustav optičkog nadzora duž cijelog plinovoda
ØPlinovod se proteže kroz 2 županije, 3 grada, 19 općina, 35 katastarskih općina te na 3362 parcela
ØPlinovod prolazi ispod otprilike 200 općinskih, županijskih i državnih cesta, autoceste Zagreb-Goričan, 60 vodotoka, a kod Donje Dubrave plinovod je položen po konstrukciji mosta preko rijeke Drave

E. M., www.energetika-net.com