Brexit gura Europsku uniju prema stvaranju više unija
Kako EU ulazi u razdoblje razmišljanja nakon referenduma u Velikoj Britaniji, izgleda kao da se neke zemlje članice okreću prema geometriji s više varijabli, u okviru koje se nastoje uskladiti prema regionalnom afinitetu. Uoči samita u Bratislavi koji se održava 16. rujna, kada se okupljaju šefovi država i vlada kako bi razgovarali o Uniji nakon brexita, pojavljuje se više skupina ili neke skupine jačaju u kući Europske unije.
Grčki premijer Alexis Tsipras pozvao je čelnike Italije, Španjolske, Francuske, Portugala, Cipra i Malte na sastanak u Atenu, u petak (9. rujna), kako bi oformili strateški savez čelnika-istomišljenika. Na sastanku socijalističkih čelnika održanom 25. kolovoza francuski predsjednik François Hollande izjasnio se protiv uspona populizma. Također je najavio svoje sudjelovanje na samitu južnih zemalja Europske unije u Ateni 9. rujna. Očekuje se da će se na sastanku u glavnom gradu Grčke zagovarati rast i investicije, te da će se sudionici izjasniti protiv štednje koju propovijeda sjeverna Europa na čelu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
Nakon brexita, očito je da se južna Europa osjeća ojačanom, premda politička situacija u tim zemljama sprječava Uniju da ostvari utjecaj koji nastoji imati. Grčka, Italija i Francuska nalaze se u ogromnim dugovima i mnogo ovise o sjevernim državama članicama Europske unije. Na Španjolsku, koja već više od šest mjeseci ne uspijeva formirati vladu, unija južnih članica Europske unije još uvijek nije mogla ostvariti svoj utjecaj. Kako bi iskoristila prednost izlaska Britanije iz EU-a, Flandrija je tijekom ljeta, nametljivo pokušala oživjeti ideju o stvaranju nove Sjevernomorske unije kako bi intenzivirala suradnju i gospodarski razvoj.
Slične inicijative poduzete u posljednjih nekoliko godina za jačanje suradnje između Velike Britanije, Belgije, Nizozemske, Njemačke, Danske, Švedske i Norveške nisu uspjele. Geert Bourgeois, premijer autonomne pokrajine, rekao je da je to dijelom i zbog toga što su sve zemlje, osim Norveške već imale status u EU-u. Dok Britanija napušta Europsku uniju, njezini susjedi i povijesni partneri u Flandriji smatraju da je vrijeme za oživljavanje napora za stvaranje nove Sjevernomorske unije, kako bi se ojačala povezanost oko zajedničkog mora.
Na istoku, zemlje Višegradska skupine (Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska) već su najavile da će postati sve glasnije u oblikovanju procesa reforme Europske unije nakon brexita. Četiri države srednje Europe pozvale su na provođenje "dramatičnih reformi“ Europske unije i njezinih institucija na svom prvom sastanku nakon brexita, održanom 29. lipnja. Isti poziv ponovile su 22. srpnja u Varšavi. Poljska premijerka Beata Szydło rekla je 6. rujna da će četiri zemlje članice objaviti zajednička stajališta glede budućnosti Europske unije nakon brexita, sljedećeg tjedna na samitu u Bratislavi.
Europskoj uniji potrebne su reforme "kako bi se približila svojim građanima", rekla je Szydło, bez navođenja pojedinosti. "Glasovanje o brexitu uzdrmalo je temelje Europske unije i uzrokovalo da zemlje članice moraju ponovno procijeniti svoje pozicije unutar bloka – a zemlje članice Višegradske skupine nisu iznimka", rekao je jedan analitičar. "EU bi, po njihovu mišljenju, trebala biti kanal za političku, gospodarsku i sigurnosnu suradnju, ali ona ne smije kršiti suverenitet nacionalnih vlada. Dakle, sve četiri zemlje članice Višegradske skupine podržavaju pozive bivšeg britanskog premijer Davida Camerona da se ovlasti prepuštene Europskoj uniji vrate nacionalnim vladama, te da se nacionalnim parlamentima omoguće veće ovlasti za stavljanje veta na odluke Europske unije", rekao je analitičar agencije Stratfor Eugene Chausovsky.
Obraćajući se novinarima u Bruxellesu prije povratka u Bratislavu, slovački premijer i njegov ministar vanjskih poslova, razotkrili su svoje ambicije za usmjeravanje Unije tijekom sljedećih šest mjeseci, te za postavljanje temelja za preispitivanje Europske unije, nakon šoka izazvanog referendumom u Velikoj Britaniji. "Sada kada će Velika Britanija napustiti Uniju, zemlje članice Višegradske skupine vjerojatno će preuzeti od Camerona slične zahtjeve." Na isti način Yves Bertoncini s Instituta Jacques Delors rekao je za EurActiv.com da bi se EU mogla naći u opasnosti od nestajanja, ako dođe do formaliziranja tih unutarnjih unija u bloku.
Osvrnuvši se uoči održavanja sastanka Europskog vijeća na Benelux i Nordijsku uniju, kao formalizirane skupine, ali koje ne koordiniraju svoje aktivnosti, Bertoncini izgleda smatra da je Mediteranski savez moguć savez. "Možete tome dodati neke svijetle primjere poput Merkel, Hollandea, Renzija, a prije Merkel, Sarkozyja i Montija. Možete dodati i šest članica osnivača, koje se sve češće sastaju pred predstojeću proslavu šezdesetog obljetnice Rimskih ugovora", dodao je Bertoncini. Međutim, ono što je opasno ne nalazi se u tim slobodnim savezima, nego u više „zabrinjavajućoj“ Višegradskoj skupini.
"Zemlje Višegradske skupine imaju logiku desperadosa u utvrdi Alamo. One također mogu ići i tražiti novac u Kini ili Rusiji. One mogu ući u logiku slijepih putnika, koji će blokirati sustav", dodao je Bertoncini. Uzmimo kao primjer direktivu o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga. Francuska, kao i druge zemlje istomišljenice, pokušavaju je revidirati. Međutim, zemlje Višegradske skupine, koje za sobom povlače srednjoeuropske zemlje, pokušaju se dogovoriti sa zemljama koje su manjina u Uniji. "To može spriječiti da EU funkcionira ispravno."
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više