Nakon poraza Milanović se povlači. Na redu je Beljak
• Izbori su iza nas. Većina je mišljenja kako ne će i drugi put biti „ponavljani“. Bez obzira na činjenicu kako još nismo načisto tko i što je Most, nekako ispada da ljudi ipak žele vjerovati u skoro bezbolnije slaganje Hrvatske vlade s HDZ-om. Dogodi li se to, tada HDZ i Most imaju 74 zastupnika, dva manje od potrebnih 76. Dodamo li tom broju od 74 generala HV-a Željka Glasnovića i dvoje zastupnika iz Bandićeve kvote, nova vladajuća koalicija HDZ-a i Mosta ima potrebnih 77 saborskih zastupnika. Očekuje se da će novu Vladu podržati i Branimir Glavaš iz HDSSB-a i nekoliko manjinaca, pa će tako biti preko 80 zastupnika. Nije isključeno da će netko od saveznika Živoga zida, koji je u raspadanju, podržati novu Vladu. To znači kako budući predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković ne će morati trpjeti ucjene i vrijeđanja Milorada Pupovca. Ako pak Plenković pristane na Pupovčeve ucjene, koji otvoreno poručuje tko smije a tko ne smije biti u novoj Vladi(!), tada Plenković postaje nevjerodostojan a i time se potvrđuje ona jaka izjava Vladimira Šeksa tijekom izborne noći, kako i u Hrvatskoj političke konce vuku neke skrivene mračne sile a ne sami birači na izborima.
Andrej Plenković
• Nakon što je zaredom izgubio šest izbora Zoran Milanović je najavio povlačenje sa čela Partije. Hoće li se stvarno i povući, uskoro ćemo vidjeti. Zašto kažem: uskoro ćemo vidjeti? Zato što njegovo eventualno povlačenje sa čela SDP-a, nasljednika bivšega zloglasnog protuhrvatskog Saveza komunista Hrvatske (SKH), otvara i aktivira brojne sudske progone samoga Milanovića i neke članove njegove šire obitelji. Kako u Hrvatskoj još uvijek ima jako malo demokracije – na vlasti su i dalje oni koji su despotski vladali do 1990. – onoga trenutka kada se padne s vlasti gube se povlastice kako u javnom i političkom, tako i u privatnom životu. Zoran Milanović je za svoje četverogodišnje vladavine (od 2011.-2015.) učinio više zla po Hrvatsku nego njegov partijski jugokomunistički prethodnik, ideolog i uzor Ivica Račan (2000.-2004.) na političkom i gospodarskom planu. Tu svakako moramo dodati nepotizam i zapošljavanje nekoliko stotina tisuća mladih skojevaca u državne ustanove, a posebno u javnosti predobro poznate radnje njegova brata Kreše s državnim tvrtkama, ustanovama i ministarstvima. Dakako ne treba smetnuti s uma ni dobivanje jako povoljnoga kredita od Ljubljanske banke koja je još davne 1991. godine prevarila stotine tisuća hrvatskih štediša. Kredit je dobio Zoranov brat Krešimir Milanović, a jamci su bili Zoranovi roditelji Stipica i Đurđica. Ako kod te poslovne „transakcije“ i nema jako puno kriminala, ima ga dakako na moralnom planu. A sada se vratimo Zoranovoj najavi povlačenja. Kako ne može samo Zoran snositi krivnju javno se očitovao ponekad i razboriti potpredsjednik SDP-a i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, koji je rekao: „Naravno da je Milanović najodgovorniji, a uz njega su odgovorni i članovi najužeg tima. Odgovornost dijeli cijelo vodstvo SDP-a, razmjerno poziciji u stranci, a najviše njih zbog nečinjenja.“ Zasad ostali šute.
• Krešo Beljak je s trideset godina bio momak koji je provaljivao u automobile za što je sudski proglašen krivim. Nakon toga se s obitelji tri godine povukao u Njemačku i čekao na zaborav. Poslije se uključio u politiku i čak stigao na čelo Hrvatske seljačke stranke. Po dolasku na čelo HSS-a krivo je procijenio da će doći i na vlast i sada se nalazi u problemima. Nakon poraza umjesto da podnese ostavku – kao i njegov donedavni mentor Zoran Milanović – on pokušava raditi kao da se ništa nije dogodilo 11. rujna 2016. Moguće konkurente izbacuje iz stranke i očekuje pljesak javnosti.
• Predsjednik HSS-a Šibensko-kninske županije Zoran Smolić jedan je od onih koji Kreši Beljaku smeta. Beljakovo tjeranje iz HSS-a Marijane Petir i drugih poznatijih haesesovaca, da se pokaju kako ne bi bilo kažnjeni, Smolića je navelo da izjavi: „To smo dosad jedino viđali u boljševičkim procesima kroz koje je, nažalost, hrvatsko društvo svojedobno prolazilo.“ Što se tiče najpoznatije haesesovke Marijane Petir nema se puno za reći. Ona mu je dopustila dolazak na čelo Radićeve stranke i sada bere ono što je sama sadila.
Krešo Beljak
• Osim Pupovčevih etnobiznismena, Srba, u Sabor je ušlo još pet manjinaca. Svi su oni sramno dobili jako malo glasova. Vladimir Bilek je dobio 1329 glasova, Ermina Lekaj Përleskaj 1354, Furio Radin 1676, Veljko Kajtazi 2010 i Robert Jankovics 2731 glas. Dakle, tek 9100 glasova donijelo je 5 mandata. I sada Milorad Pupovac ponovno pokušava utjecati na sastav Hrvatske vlade. E, ne ne ćeš, razbojniče!
• Bečki Die Presse tuguje nakon pobjede HDZ-a na izborima. Za poraz njima milijih komunista Thomas Roser optužuje Zorana Milanovića zbog počinjenih brojnih pogriješaka prije i tijekom izborne kampanje. I za drugi austrijski list, Der Standard, pobjeda HDZ-a je „iznenađenje“. Njegova dopisnica iz Zagreba, Adelheid Wölfl, kaže da je razlog pobjede Andreja Plenkovića „nacionalistički kurs šefa socijaldemokrata Zorana Milanovića, koji je njime očito otjerao vlastite birače“. „Plenković s tim glasačima postupa pažljivo. Tako u svom pobjedničkom govoru nije govorio o 'Hrvatima' u smislu nacionalnosti, nego o hrvatskim državljanima“, piše Wölfl. I njemački Deutsche Welle ima jako loš odnos prema Hrvatima, pun stereotipa i predrasuda. Novinarka Andrea Jung-Grimm govori o „oživljavanju ustaštva u Hrvatskoj proteklih mjeseci“ i da se „Plenković oslobodio desničarskog utega“. Francuska novinska agencija AFP piše o „tijesnoj pobjedi nacionalista“. Njemačka državna agencija, DPA, ne razumije političko stanje u Hrvatskoj i piše o „političkom patu na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj“. Engleski Reuters je također protiv HDZ-a i dodaje kako „nema jasne većine“ nakon prijevremenih izbora, te predviđa „mučne koalicijske pregovore“. I austrijska državna televizija, ÖRF, nije zadovoljna rezultatima izbora i pod zanimljivim naslovom „Most do većine“ piše vrijeđalački kako je „nacional-konzervativni HDZ na prvom mjestu završio s iznenađujuće jasnom prednošću“. Za Karla-Petera Schwarza iz Frankfurter Allgemaine Zeitunga rezultat izbora „sve je iznenadio“. Iako je vrsni poznavatelj političke situacije u Hrvatskoj Schwarz nije mogao odoliti da ne docira Hrvatima, pa je napisao da „konzervativni birači, koji su na parlamentarnim izborima glasovali za Most jer se nisu slagali s nacionalističkim smjerom tadašnjeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, ovaj su put glasovali za HDZ“, što nema logike. Berliner Zeitung vrijeđa Hrvate i u svojoj „analizi“ lukavo žali Andreja Plenkovića da će imati problema s „desnim krilom svoje stranke“ zbog „vjere u hrvatstvo i katolički, do granica reakcionarnog izražen konzervativizam, koji su u Hrvatskoj jako rašireni, pogotovo među HDZ-ovim biračima“. „Toj činjenici ne može se otrgnuti ni poliglot Plenković“, dodaje Berliner Zeitung. Švicarski Neue Zürcher Zeitung objavio je članak pod naslovom „Jedan gubitnik, no bez pobjednika“, zaključuje kako novi predsjednik HDZ-a može „biti zadovoljan… unatoč sramotnom nastupu njegove stranke u prošloj vladi, nacionalni konzervativci zadržali su otprilike isti broj glasača“. Berlinski dnevnik Tageszeitung Hrvatsku i dalje gleda crvenim naočalima i piše kako je još uvijek moguća vlada u kombinaciji SDP i Mosta!
• Stevo Culej je Veljku Kajtaziju poručio: "Poštovani Romi, ne vjerujte bivšem oficiru JNA, laže kao srpski ciganin i nije dio vas hrvatskih Roma u Hrvatskom saboru, iznosi laži i radi po nalogu mrzitelja Hrvata, što nije vaš program suživota." Zbog toga je bio napadnut. Sami znate je li Culej lagao. Inače, Veljko Kajtazi je prijatelj jednoga suradnika Hrvatskoga fokusa iz Zadra koji se s njime prošle godine posvadio zbog neutemeljenih izjava protiv Hrvata u Saboru.
• Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je nakon izbora izjavila „Ne ću dopustiti odugovlačenje i ultimatume koji iritiraju hrvatsku javnost!“ i doživjela napade iz redova protivnika svakoga oblika hrvatske državnosti.
• Analitičari smatraju da je loš rezultat SDP-a posljedica negativne kampanje i nacionalističkih ispada čelnika SDP-a Zorana Milanovića koji je otjerao i neke birače SPD-a. HDZ je u lipnju podupiralo svega 20 posto građana, ali SDP je vodio potpuno pogrješnu kampanju. Golemu prednost pred HDZ-om, koju su stvorili nakon pada vlade, nisu uspjeli pretvoriti u mjesta u Saboru. Pregovori s Mostom HDZ-u vjerojatno ne će biti laka zadaća. Tu je sve moguće, otvoreno. Teško je prosuditi koliko će daleko Most ići sa svojim ucjenama. Uspjeh Živog zida vjerojatno ima veze i s time što je šef socijaldemokrata Zoran Milanović svojim nacionalističkim izjavama u predizbornoj borbi odbio lijeve glasače. Milanović nije napao samo susjedne države Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, i tako uznemirio predstavnike srpske manjine u Hrvatskoj, nego je vrijeđao i šefa konzervativaca Andreja Plenkovića. Zbog svega toga nagađanja kako će zastupnici Hrvatske seljačke stranke iz jata prošle Narodne koalicije prijeći u HDZ-ov tabor i nisu samo nagađanja. Uz neke članove HSS-a u HDZ-u očekuju i dva zastupnika koja su došla u kvoti Milana Bandića, čovjeka koji je javnim novcem vodio do sada neviđenu populističku kampanju zasnovanu na novim socijalnim pomoćima starim i siromašnim Zagrepčanima. Pa i Petrinjcima.
• SDP-ova gradonačelnica Siska Kristina Ikić-Bariček, neformalno šefica AFŽ-a Sisak, rekla je da ministar kulture zaslužuje smrt, a snimka toga puštena je u TV emisiji Bujica. Time je potvrđeno kako su napadi na Hrvata islamske vjeroispovijesti, Zlatka Hasanbegovića, indirektno financirani od strane Hrvoja Hribara, te preko određenih novinara kojima plaća izrade raznoraznih scenarija. Stoga je neophodna i žurna revizija HAVC-a, kako ne bi i dalje radila na štetu Hrvatske. Poput onoga filma s Dancima na štetu Hrvatske. Zato u nalazima državne revizije i piše kako se traži razrješenje HAVC-a.
Kristina Ikić-Bariček
• Neki mediji pišu da Most financira Ivica Todorić. Drugi za financijaše skupine iz Poneretlja spominju Branka Roglića, Franju Gregorića, Nikicu Valentića, Emila Tedeschija… Tko god ih financira, dobro ih financira.
• Neki pak kažu da iza Meteor grupe koja preuzima Badel 1862 stoji Emil Tedeschi.
• „Položaj Bošnjaka u hrvatskoj politici odnosno u hrvatskom društvu može i mora biti bolje zastupljen, a njihovi interesi intenzivnije artikulirani. Ono na čemu ću inzistirati svakako će biti zagovaranje ideje posebnog zastupnika za Bošnjake u Hrvatskom saboru, unutar 12. izborne jedinice, u skladu sa zastupljenosti i povijesnim zaslugama Bošnjaka, posebice u sudjelovanju Bošnjaka u Domovinskom ratu i obrani Republike Hrvatske. Ne da očekujem veliku potporu Bošnjaka koji žive u BiH i diljem svijeta – ja je već imam“, kazao je Mirza Mešić, imam Islamske zajednice u Hrvatskoj te nezavisni bošnjački kandidat za izbor zastupnika u Hrvatski sabor pripadnika bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine. Srećom da Mirza nije ušao u Sabor.
• Savkin HNS, kojim sada vladaju Ivan Vrdoljak i Vesna Pusić, ovako je koncipirao promotivni spot za protekle izbore: https://www.youtube.com/watch?v=mGxxG-PGQBM I dobili su SDP-ovih devet zastupničkih mjesta. I zato je Milanović najavio ostavku.
• O hrvatskom Srbinu kao hrvatskom špijunu u Srbiji dobro je rekao Miro Kovač, ministar vanjskih poslova: „Očito je namjera stvarati napetosti s Hrvatskom. To se uklapa u strategiju Srbije da se Hrvatsku prikaže kao nevjerodostojnu i neprijateljsku državu. U biti se želi skrenuti pozornost s obveza koje Srbija ima u pregovorima s Europskom unijom. Ova epizoda s navodnim špijunom djeluje kao jedan jugoslavenski propagandni film loše kvalitete. Nas u Hrvatskoj takvi filmovi ne zanimaju. Nema od toga ništa, to je osuđeno na neuspjeh. To je loš uradak jugoslavenskog propagandnog filma poslije Drugog svjetskog rata.“
• Sporazumom potpisanim još 1996. godine u Firenci precizno je propisano koliko koja država u jugoistočnoj Europi smije imati tenkova i topova, borbenih zrakoplova i vojnika. Time je značajno reduciran broj vojnika u susjedstvu i spriječena nova utrka u naoružanju.
• Najprije su Mađarska, Poljska, Slovačka i Češka zatražili od čelništva Europske unije da formira vojsku EU-a. U Bruxellesu i Berlinu nisu naišli na odobravanje, dok su najžešći napadi stigli iz Londona! Nakon toga sredozemne članice Unije, Portugal, Španjolska, Francuska, Malta, Italija, Grčka i Cipar (Hrvatska šuti!!!), isto su ponovile, nakon čega se oglasio Berlin i poručio kako Njemačka i Francuska traže jaču vojnu suradnju. I sad tko tu može biti pametan?
• Najglasniji u Višegradskoj skupini, i to vrlo kritični prema Bruxellesu su mađarski premijer Viktor Orbán i predsjednik vladajuće stranke u Poljskoj Jarosław Kaczynski, koji su zajedno najavili svojevrsnu „kulturnu kontrarevoluciju“ u EU-u. Obojica već dugo dijele slične stavove o tome kako migracija ugrožava kulturni i povijesni identitet Europe, što su ponovili i na njihovu posljednjem sastanku. Orbán smatra kako je brexit dobra prilika da se krene s tom kontrarevolucijom. „Sada je povijesni trenutak. Postoji mogućnost za kulturnu kontrarevoluciju“, rekao je Orbán. Kaczynski je, vjerojatno misleći na Njemačku, izjavio kako trebaju djelovati zajedno, a ne čekati da djeluju najjači jer postoji samo jedan koji je najjači. Obojica su pozvali da se unutar EU-a pokrenu promjene kojima bi se više ovlasti vratilo državama članicama.
• U Hrvatskoj 12,5 posto zaposlenih radi u državnim poduzećima, što je dvostruko više od prosjeka EU-a.
• SAD i Izrael su postigli konačni dogovor i potpisali ga o novom paketu američke pomoći Izrealu u iznosu od najmanje 38 milijardi dolara. Radi se o desetogodišnjem sporazumu pomoći nakon nekoliko godina lutanja Obamine vladavine.
• Na nekoliko mjesta u Mostaru postavljeni su plakatis porukom protiv burke. Jedan komentator na portalu www.klix.ba napisao je: "On hoda u šorcu i japankama a ona zamotana ko joint na +40 u Mostaru. Ako ja ne smijem s fantomkom na glavi hodati gradom ili ući u banku onda isti zakon ima da vazi i za ove nakarade pod krpetinom. Ne trebaju nam takvi turisti, samo rasplaču malu djecu kad ih ugledaju."
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više