Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Tone uporište Amerike na Pacifiku

Od Južnog kineskog mora do međunarodnog trgovačkog sporazuma, američka politika u problemima je

 
 
Predsjednik  Filipina Rodrigo Duterte izazvao je šok i smijuljenje po cijelom svijetu kad je Baracka Obamu nazvao „kurvinim sinom“. Ali Duterteova rečenica koja će stvarno zaboljeti Bijelu kuću došla je nekoliko dana kasnije. Najavljujući završetak zajedničkog pomorskog patroliranja s SAD-om u Južnom kineskom moru, filipinski predsjednik je rekao: „Kina je sada na vlasti i oni su vojno nadmoćni u regiji.“
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/09/ohtorch.com_wp-content_uploads_2016_05_duterte-art.jpg
Ta je izjava sigurno zapekla one u Washingtonu. Sve godine otkako je Obama  na vlasti SAD pokušava uvjeriti svoje azijske saveznike da Amerika ima i sredstava i volje da ostane dominantna vojna sila u regiji Azija-Pacifik. Predsjednik Obama odredio je ton u svom govoru 2011. kada je  izjavio da je „SAD pacifička sila i mi ćemo to ostati“. Otada je Amerika u tu regiju poslala još mornarice, a Obama je redovito odlazio na dugo putovanje iz Washingtona u istočnu Aziju.
  
Ali Duterte je sada direktno posumnjao u to da je Amerika još uvijek hegemeon na Pacifiku. Počnu li i drugi tako misliti i priklanjati se Pekingu, moć Washingtona mogla bi početi kopnjeti. Procjena vojne ravnoteže između SAD-a i Kine koju je dao filipinski predsjednik upitna je. Amerikanci trenutačno imaju 11 nosača aviona, a Kina ima jedan – drugi je na putu. Ali kineska vojna potrošnja raste desetljećima. I Peking investira u onu vrstu opreme, uključujući rakete i podmornice, koja bi američke nosače  aviona mogle učiniti vrlo ranjivima.
 
Prošle se godine nova samouvjerenost Kine odrazila u programu „izgradnje otoka“ u Južnom kineskom moru, zamišljenog kao pojačanje kontroverznoj tvrdnji da oko 90 posto toga mora spada u kineske teritorijalne vode. Amerikanci nisu mogli zaustaviti taj jasan izraz kineske moći i ograničili su se na plovidbu pored prijepornih i sve više militariziranih „otoka“ kako bi dali do znanja da ne prihvaćaju tvrdnje Kine.
 
Važnost koju SAD pridaje Južnom kineskom moru Obamina je administracija naglasila više puta. U članku „Pacifičko stoljeće Amerike“ objavljenom 2011. Hillary Clinton istaknula je da „polovina svjetske trgovačke tonaže prolazi tim morem“. SAD strahuje da Peking te važne vode namjerava pretvoriti u „kinesko jezero“. Amerikanci već dugo tvrde da je njihov stav o Južnom kineskom moru obrana međunarodnog prava, a ne borba s Kinom za premoć. Filipini su u toj strategiji koja se temelji na pravu jako važni. Manila je pobijedila u međunarodnoj parnici koja se vodila zbog kineskog svojatanja Južnog kineskog mora, a to je bila presuda koju je većina smatrala udarcem kineskim ambicijama. Međutim, sada je Americi prilično teško braniti prava Filipina kad Duterte javno psuje Obamu, a zatim prekida zajedničko patroliranje morem.
 
SAD ima i druge partnere u toj regiji. Prošli je tjedan Japan najavio da će sa SAD-om ići u zajedničko patroliranje u Južnom kineskom moru. Ali partnerstvo s Tokijom, koji je ogorčeni takmac Pekinga, taj pomorski problem čini više nalik borbi s Kinom nego pitanjem međunarodnog prava, osobito s obzirom na to da su Rusi i Kinezi upravo završili zajedničke vježbe u Južnom kineskom moru. U takvim okolnostima mnoge zemlje u jugoistočnoj Aziji radije će stati na nečiju stranu nego se zaplesti u sukob regionalnih titana.
 
Osjećaj da je američko „uporište“ u Aziji u problemima povećavaju i sve veće sumnje u sudbinu Transpacifičkog partnerstva (TPP), trgovačkog sporazuma koji potiču Amerikanci. TPP združuje 12 država, Japan i SAD su među njima, ali isključuje Kinu. Smatra ga se savezom protiv sve veće ekonomske dominacije Kine u regiji Azija-Pacifik. Iznoseći argumente za TPP u američkom Kongresu, premijer Japana Shinzo Abe kazao je: „Dugoročno gledano, njegova je strateška vrijednost strahovita.“
 
Ali Abeova i Obamina preklinjanja vjerojatno ne će spasiti TPP. Dva glavna kandidata za mjesto predsjednika, Trump i Clinton, protive se tom sporazumu. Obama bi mogao pokušati progurati ga kroz Kongres prije nego ode s dužnosti, ali malene su šanse da bi TPP preživio sadašnju protekcionističku klimu u Americi.
 
Ne prođe li TPP u SAD-u, američki saveznici u Aziji bit će ostavljeni na cjedilu. Priključujući se inicijativi pod vodstvom SAD-a, oni su riskirali neprijateljstvo s Kinom. A Washington bi ih sada mogao ostaviti u zadnjem trenutku. Prigodom nedavnog posjeta glavnom gradu SAD-a singapurski premijer Lee Hsien Loong nazvao je TPP „testom (američke) vjerodostojnosti i ozbiljnosti“ u Aziji. Istaknuo je da posljedice daleko nadmašuju trgovinu i da se šire na vjerodostojnost američkih sigurnosnih jamstava azijskim saveznicima. Nažalost, dugoročno strateško razmišljanje u sadašnjem vrtlogu američke politike skoro je nemoguće. Stoga su pred Obamom možda žalosni izgledi da će otići s dužnosti, a njegova vanjskopolitička inicijativa – uporište u Aziji – potonuti u pacifičkim valovima.
 

Gideon Rachman, Financial Times, London

Povezani članci

Muslimani bi trebali sebe preispitati

HF

Čovjek koji vraća izgubljeni sjaj

HF

Donald Trump ima velike šanse

HF

Bi li Rusi zauzeli Baltik za šezdeset sati?

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...