Pamćenje i povijesna istina o žrtvama

Žrtvoslovlje ili viktimologija u svijetu i u Hrvatskoj

Pod visokim pokroviteljstvomvaraždinskog biskupa mons. Josipa Mrzljaka održan je Sedmi Hrvatski žrtvoslovni kongres. Suorganizatori Kongresa bili su: Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava – Varaždini Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata klub Jalševec

Proslov predsjednika Kongresa

Hrvatsko žrtvoslovno društvo (HŽD) je neprofitna, nevladina, nestranačka, nacionalna humanitarna znanstveno – stručna udruga građana, koja proučava pojave, uzroke i načine sprječavanja stradanja ljudi, promiče ljudska prava žrtava zločina i zlouporabe moći, organizira kongrese i druge javne skupove sa svrhom. Svjetski viktimološki (žrtvoslovni) pokret nastao je poslije  užasnih stradanja ljudi i naroda u Drugom svjetskom ratu i u totalitarnim sustavima fašizma, nacizma i komunizma, u XX. stoljeću –  stoljeću smrti. Svjetsko žrtvoslovno društvo (World Society of Victimology) utemeljeno je 1979. godine u Münsteru, Njemačka.

Započeli smo Prvim svjetskim simpozijem u Jeruzalemu 1973., nastavili smo u Bostonu (1976.), Münsteru (1979.), Tokiju (1982.) i za nas izvanredno značajnim Petim svjetskim simpozijem održanim u Zagrebu 1985. godine. Godinu dana ranije održali smo Prvi međunarodni  poslijediplomski studij viktimologije u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku, koji se od tada održava svake godine s prekidom od dvije godine u vrijeme rata na Hrvatsku.

Godine 1990. utemeljili smo Hrvatsko žrtvoslovno društvo. U međuvremenu dogodio se brutalan agresivni zločinački rat protiv Hrvatske. Za vrijeme rata održavali smo tribine Svjedočanstva rata. Od 1998. godine svake tri godine održavamo kongrese. Prvi kongres održan je u Zagrebu, Drugi kongres o 2001. godine u Vukovaru. Treći kongres 2004. u Zagrebu. Četvrti kongres  2007. godine u Zagrebu sa završnom sjednicom u Škabrnji, Peti Kongres 2010. u Zagrebu i u Voćinu,  Šesti 2013. u Zagrebu, Sisku i Baćinu i ovaj Sedmi hrvatski žrtvoslovni kongres održavamo 2016. godine u Zagrebu, Varaždinu i Svibovcu Topličkom.

Poslije svakog kongresa objavljujemo Zbornike radova. Do sada smo objavili više stotina referata na preko 5000 stranica. Objavljujemo zbornike radova i monografije u Biblioteci Documenta Croatica (vidjeti popis objavljenih radova).

Prvi kongres održali smo pod visokim pokroviteljstvom dr. Franje Tuđmana, prvog Predsjednika Republike Hrvatske. Od drugog do petog kongresa imali smo počasnu pokroviteljicu majku Katu Šoljić. Poslije njezine smrti pokrovitelj Šestoga kongresa bio je sisački biskup mons. Vlado Košić, a ovom Sedmom kongresu je visoki pokrovitelj varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. Sretan sam što sam sudjelovao na svim međunarodnim simpozijima, što sam bio predsjednik Inicijativnog odbora (Steering Commitee) za utemeljenje Svjetskog žrtvoslovnog društva i postao prvi potpredsjednik (1979.) i predsjednik (1985. godine), što sam inicirao utemeljenje Poslijediplomskog međunarodnog viktimološkog studija u Dubrovniku kao prvi direktor svih ovih godina i danas, posebno me veseli da sam utemeljio Hrvatsko žrtvoslovno društvo (1990.) i ostao njegovim predsjednikom do danas.

Ovaj Kongres duguje zahvalnost prije svega  mons. Josipu Mrzljaku, našem pokrovitelju, koji je omogućio da radni dio kongresa obavimo ovdje u nekad „slobodnom i kraljevskom gradu“ Varaždinu, na području Varaždinske biskupije. Došli smo u Varaždin jer su i ovdje počinjeni veliki i brojni zločini, na poznatim i nepoznatim stratištima. U njihovu otkrivanju mnogo čini Biskupija i biskup Mrzljak, naš pokrovitelj.

Značajna je uloga Franje Talana koji vrlo agilno vodi  Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin. Kongres održavamo i u suradnji sa Udrugom dragovoljaca i veterana Domovinskog rata klub Jalševec, kojem je na čelu Anđelko Horvat, predsjednik te vrijedne udruge. Grad Varaždin nam je otvorio Ivan Jaklin, član predsjedništva HŽD-a i član Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta. Kongresa ne bi bilo da nije bilo naše vrijedne glavne tajnice HŽD-a gospođe Jadranke Lučić, naše neumorne suradnice, uvijek spremne za pomoć. Hvala našoj Jadranki i svim članovima Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva.

Svoj žrtvoslovni rad posvećujem svojoj pokojnoj braći. Dušanu (1919.), kojeg su partizani živa bacili na Svetoga Roka 1943. u jamu Paklenica na Korčuli i Tomislavu (1925.), kojeg su Nijemci smrtno ranili 1943. na Pelješcu, umro je 16. studenog 1943. na rukama naše majke u svom razredu (koji je bio pretvoren u ambulantu). Dušanove posmrtne ostatke, nakon identifikacije, pokopali smo u obiteljsku grobnicu na groblju Svetog Križa, u Blatu na Korčuli, na šezdesetu obljetnicu njegove mučeničke smrti, na Svetoga Roka 2013. godine. Molitvu i svetu Misu zadušnicu predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.

Dr. Zvonimir Šeparović, predsjednik Kongresa