Hrvatski Fokus
Kultura

Izložba o maslinama i maslinovu ulju

Maslina je nazočna u duhovnom, kulturnom i gospodarskom životu Sredozemlja

 
 
U Etnografskom muzeju u Splitu u četvrtak, 6. listopada 2016. otvorena je izložba o maslinama i maslinovu ulju u Dalmaciji pod nazivom „Slatko je, med nije; grko je, pelin nije. Autorice izložbe i kataloga, kustosice Ida Jakšić i Ivana Vuković kroz izložbu nastoje prezentirati put od tradicijskih do suvremenih postupaka berbe i transporta maslina te proizvodnje ulja. Uz to, obradile su i religijske obrede uz koje su neizostavne masline, potom vjerovanja vezana uz ovu čudesnu voćku koja tisućljećima ljudima nudi hranu i svjetlo te na kraju, ljekovita svojstva masline.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/10/www.erovinj.info_stancija-collis_2986_42493838.jpg
Maslina je voćna vrsta uz koju je usko vezana povijest Mediterana i Mediteranaca. Ova veza traje više tisuća godina, a svi mediteranski narodi imaju svoje priče i legende vezane uz maslinu. Zajednička poveznica svima je maslina kao sveto drvo, slijedom čega je ona simbol mira, mudrosti, snage, pobjede, opstojnosti, napretka, vjernosti i čistoće, ali i simbol ljekovitosti i svjetlosti. Maslina je prisutna u duhovnom, kulturnom i gospodarskom životu Mediterana od samih početaka razvoja civilizacije do današnjih dana.
 
Kroz tisućljeća uzgoja maslina duž jadranske obale i na otocima smjenjivali su se periodi zamaha maslinarstva i njegova zamiranja, ovisno o danim društvenim prilikama. No, ova izdržljiva, skromna i dugovječna voćka trajno je čovjeku stajala na raspolaganju kao izvor hrane, topline i svjetlosti. Od davnina se njen plod koristio u prehrani, drvo za građu i ogrjev, list kao stočna hrana, a ulje za hranu, začin, lijek i rasvjetu. Maslinove grane i ulje važnu ulogu imaju i u običajima vezanima za pučku pobožnost i u kršćanskim vjerskim obredima.
 
U podrumima Dioklecijanove palače pronađeno je postrojenje za proizvodnju ulja datirano u 11. st. Već u ranom srednjem vijeku prvi pravilnici reguliraju ponašanje u maslinarstvu i proizvodnji maslinovog ulja, što pokazuje važnost ove grane poljoprivrede. U 'Statutu grada Splita', iz 1312. godine propisuje se da se na svaki zasađeni vrit (~850 m2) vinograda, mora zasaditi najmanje 6 maslina. Statut grada Trogira, iz 1322. godine propisuje način branja maslina i slično Splitskom statutu, da se na svaki zasađeni vrit vinograda mora zasaditi najmanje 5 maslina.
 
Maslinarstvo se stihijski razvijalo do kraja 19. stoljeća kada je 1896. u Splitu organizirano kušanje dalmatinskih, talijanskih i francuskih maslinovih ulja. Tada su dalmatinska ulja kvalitetom nadmašila talijanska i francuska ulja. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede u Beču (Hrvatska je tada bila u sklopu Austro-Ugarske) počelo ozbiljnije pomagati razvoj maslinarstva i uljarstva.
 
Potkraj 19. stoljeća broj stabala u Dalmaciji je bio oko 4 milijuna s proizvodnjom od oko 4.500 tona maslinova ulja s tendencijom pada. Taj trend su promijenile 1922. i 1929. godina, kada su podbacili urodi skoro svih kultura. Jedino je maslina dala dobar urod i spasila puk od gladi. Od tada počinje lagani uzlazni trend u broju stabala i količini proizvedenog ulja.
 
Od zadnjeg desetljeća prošlog milenija bilježi se pravi procvat maslinarstva i uljarstva. Objektivne okolnosti koje su tome pridonijele jesu: državni, županijski i lokalni poticaji; razmjerno visoka cijena ulja; razvijanje svijesti o prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti maslinovog ulja kao najvrjednijoj masnoći koju čovjek konzumira; dostatni preradbeni kapaciteti, tj. dovoljan broj uljara; uvođenje nove tehnologije proizvodnje sadnica i ulja te mogućnost dodatnog izvanturističkog prihodovanja.
 
Unatoč poplavi jeftinih stranih ulja, ulje naših maslinara sve više se prepoznaje i traži kao kvalitetan proizvod. Bez obzira na premali udio u svjetskoj proizvodnji, naša komparativna prednost nalazi se u proizvodnji jedinstvenih ekstra djevičanskih maslinovih ulja sa zaštićenim geografskim porijeklom, koja onda opravdano mogu imati i višu cijenu. Povoljni agroekološki uvjeti i višestoljetna tradicija bavljenja maslinarstvom idu nam u prilog.
Likovni postav izložbe potpisuju Volga Lopušinsky-Zoković i Lidija Labrović-Mataić, a izložba se može pogledati do Noći muzeja.
 

Nives Matijević

Povezani članci

Kazalište Komedija najavljuje rock-operu

HF

Imaginarni aktovi Mladena Žunjića

HF

Temeljna obilježja nadolazećeg vremena

HF

Svijet kiborga Nenada Opačića

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...