Hrvatsko-srpski novinar u službi velikosrpske politike
Ratko Dmitrović je hrvatski Srbin. Rođen je 1958. na Banovini, u Komogovini, selu južno od Petrinje i sjeverno od Kostajnice. Školovao se u Kostajnici, Beogradu i Zagrebu. Bio je novinar sisačkog Jedinstva, a ubrzo dopisnik beogradske Politike iz Zagreba i suradnike beogradskoga NIN-a. U kolovozu 1991. odlazi u Beograd i ostaje do danas. Postaje vrlo utjecajan u Srbiji ne samo u medijskom, nego i u političkom prostoru. Nedavno je objavio knjigu "Krst na križu", kojom vraća „dug“ svojoj hrvatskoj „otadžbini“ na način da joj prijeti novom agresijom.
Predstavljanje je održano u Skupštini grada Beograda. Na pompoznom predstavljanju svoje knjige kao poseban Dmitrovićev gost bio je predsjednik Republike srpske Milorad Dodik. Dodik je tom prigodom izjavio da je knjiga Ratka Dmitrovića „veoma intrigantna“ i da „predstavlja jedan od najsveobuhvatnijih materijala koji objašnjava srpsko-hrvatske odnose“. „Knjiga govori o temama koje sežu daleko u prošlost da bi objasnile sadašnjost, a kako bi mogli da se usmjerimo k budućnosti“, rekao je Dodik i dodao da će ova knjiga „sigurno imati značajno mjesto u opisivanju i tretiranju srpsko-hrvatskih odnosa“. Govoreći o ovim odnosima, Dodik je ocijenio „da će ispasti da su Hrvati ušli u EU, samo da bi se još jednom obračunali sa Srbima“.
Dodik kaže da se Hrvatska prema pravima Srba odnosi na način koji nije adekvatan i ne može biti primjeren zemlji koja je članica EU-a. „Kao članica EU-a, Hrvatska se na jedan potpuno negativistički način odnosi prema pravima Srba, ne samo u Srbiji i Republici srpskoj, nego i prema onima u Hrvatskoj“, rekao je Dodik. U nastavku je napomenuo da su „Srbi svim drugim narodima na ovim prostorima donijeli slobodu, pa tako i Hrvatima koji su ranije živjeli u različitim državnim uređenjima, raskomadani, a samo su u Jugoslaviji, pogotovo onoj komunističkoj, imali svoju republiku koju su kasnije pretvorili u državu.“ Dodik je i ovo dodao: „Poznato je da su Srbi bili masovno na strani antifašizma i da su se izborili za slobodu zemalja i naroda na Balkanu. Tu slobodu su podarili i drugim narodima, pa tako i hrvatskom koji je na raspadima bivše Jugoslavije sa Srbima ušao u rat i protjerao ih sa prostora Hrvatske“,
Činjenica je kako knjiga "Krst na križu" Ratka Dmitrovića, na poseban način progovara o povijesno kompliciranim odnosima Srba i Hrvata i koja baca potpuno novo svjetlo na stoljetne, nimalo skladne odnose dvaju naroda i otkriva mnogo toga što nije bilo poznato, o čemu su na predstavljanju govorili su zloglasni akademik Vasilije Krestić i književnik Milovan Vitezović. Predstavljači su naglasili kako je ova knjiga „vodič za bolje razumijevanje srpsko-hrvatskih odnosa“.
U knjizi autor pokušava ponovno pisati hrvatsku povijest, i to na vrlo suptilan i lukav način. Dmitrović u knjizi optužuje nedavno preminuloga liječnika i humanista Slobodana Langa, laže o hrvatskoj himni „Lijepa naša", govori o „pravoj historiji Bunjevaca“, negirajući njihovo hrvatsko podrijetlo. U knjizi se mogu naći i ovakve protuhrvatske kovanice: „hrvatska antisrpska ustašoidna politika“ i „nimalo kršćansko ponašanje i uloga Hrvatske rimokatoličke crkve i njenih služitelja“!
Na predstavljanju o svojoj knjizi autor Ratko Dmitrović je rekao: „Mi moramo uložiti ogroman napor da pokažemo svojoj djeci, i onima koji dolaze nakon nas, šta se događalo i da pokušamo, uz sve pretpostavke da je to iluzija, da s hrvatskom stranom razgovaramo tako što bismo ih nagovarali da prihvate istinu ili bar da je na stolu pogledaju. Smatram da ima malo Srba koji mogu mrziti. Ja ne znam što je mržnja. Ne mogu mrziti, čak ni ljude koji su mi načinili veliko zlo. U ovoj knjizi ne ćete naći nijedan trag, nijedan redak mržnje. Naprotiv. Zato bih volio da što više Hrvata pročita knjigu, pa neka ju prime i kao nešto što tek treba da provjere.“
Akademik Vasilije Krestić istakao je da je Dmitrović „svojim tekstovima mnogo doprinio boljem razumijevanju višedesetljetnih nimalo skladnih odnosa između Srba i Hrvata“ i dodao: „Dmitrović je uvijek znao odabrati događaje, ličnosti i probleme koji su zahtijevali ozbiljnu analizu i javnu pažnju. Brojnim člancima, koji nikad nisu obimni, zamorni i dosadni, opskrbljivao je čitatelje provjerenim podatcima kojima je oslikavao svu tragediju srpskog naroda u Hrvatskoj i ukazivao na bit hrvatske politike, kojoj je bio i ostao cilj da, po svaku cijenu, ne birajući sredstva, čak i genocidom stvori veliku, etnički i rimokatolički čistu hrvatsku državu.“
Krestić je ocijenio da knjiga "Krst na križu" obiluje autentičnim dokazima koji razobličavaju bolesnu mržnju hrvatskog društva prema Srbima i svemu što je srpsko. „Baš zato što je bogata dokazima, što su ti dokazi neporecivi, knjiga "Krst na križu" ima otrježnjujuću i osvješćujuću ulogu. Djelo obiluje zanimljivim portretima, prepunim nepoznatih podataka o raznim ličnostima, i onih koji su, samo zato što su Srbi, nedužno stradali, i onih koji su počinili stravične zločine za koje nisu odgovarali.“ Akademik Vasilije Krestić je ocijenio da je Dmitrović u knjizi zahvatio sve problematične teme Srba u Hrvatskoj: „One su pritiskale, pritiskaju i pritiskat će. U "Krstu na križu" ima mnogo tekstova u kojima se govori o komunistima i njihovom odnosu prema nacionalnom pitanju tužnog statusa Srba u Hrvatskoj. Ima tekstova o tome kako Hrvati znamenite Srbe, poput Ruđera Boškovića i Nikole Tesle, žele prisvojiti i proglašavaju ih za Hrvate…“
U knjizi "Krst na križu" nalaze se tekstovi o Srbima u Hrvatskoj i o srpsko-hrvatskim odnosima, koje je Dmitrović, tijekom više godina, objavljivao u mnogim srpskim novinama i časopisima. „Može se sa sigurnošću reći da je ova knjiga započeta prije tri desetljeća, mada je uglavnom zapisivana u posljednjem“, rekao je književnik Milovan Vitezović. „Tada je njezin autor, iako mlad, već osvjedočen novinar, dopisnik Politike iz Zagreba, počeo uznemiravati jugoslavensku javnost, razbijajući krivo ogledalo sa slikom lažne idile, sluteći oluju koja će otpuhati zemlju. Drzak i ustrajan. Tvrdoglav. Dmitrovićevi dopisi u Politici počeli su "da zakazuju" sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske. Ratko je saslušavan, umjesto da bude čut. Nije bio čut ni kad se iz Zagreba oglašavao u Dnevnicima Televizije Beograd“, rekao je Vitezović.
Vitezović je još ispričao da je zakazivanje sjednica hrvatskog CK s dnevnim redom o njemu, Dmitrović prekinuo sâm vrativši partijsku knjižicu. „Ne prihvativši se ničeg drugog osim pera, Dmitrović je poslije nekog vremena morao u Beograd, jer mu mjesta u Zagrebu, pri njegovoj pameti, nije bilo, kazao je Vitezović i dodao: „U Beogradu je ostao pri svojoj glavi, bez obzira na ubrzane događaje, pa mu mjesta u RTS-u nije bilo. Mijenjao je radna mesta i išao tamo gde je morao raditi po 'svom naumu i svom drumu'. Kad nije bio po volji, ili njemu nije bilo po volji, odlazio je dalje.“ „Knjiga "Krst na križu" je knjiga sva od istina koje mogu biti i historija i psihologija i etnografija. Iznad svega je vrhunska publicistika“, zaključio je Vitezović.
Na predstavljanje knjige nije došao srbijanski predsjednik vlade Aleksandar Vučić, ispričavši se manjkom vremena!
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više