Hrvatski Fokus
Znanost

Obilježen Svjetski dan hrane

Prema procjeni FAO-a do 2050. treba povećati poljoprivrednu proizvodnju za 60 posto

 
 
Svjetski dan hrane obilježava se svake godine pa će se tako i ove godine obilježiti u razdoblju od 14. do 16. listopada. Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana hrane glasi: „Klima se mijenja. Hrana i poljoprivreda moraju se također mijenjati.“ U današnjem vremenu kada svi svjedočimo klimatskim promjenama i kada su ljudi diljem našeg planeta suočeni s ekstremnim i iznenadnim vremenskim promjenama i nepogodama, sigurnost hrane predstavlja najveći izazov. Nažalost, upravo su najsiromašniji najteže pogođeni učestalošću vremenskih nepogoda – bilo visokim temperaturama i sušama, bilo obilnim kišnim padalinama i katastrofalnim poplavama ili snažnim ciklonama, uraganima i dr.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/10/www.hah_.hr_wp-content_uploads_2016_09_svjetski-dan-hrane-2016-banner-1.jpg
Istovremeno, ljudska populacija na globalnoj razini neprestano raste i predviđa se da će do 2050. na Zemlji živjeti oko 9,6 milijardi ljudi. Upravo stoga morat će se mijenjati poljoprivreda i prehrambeni sustavi – ono će se morat prilagoditi zahtjevima rastućeg broja ljudi na planetu te prilagoditi nastalim negativnim učincima uzrokovanih klimatskim promjenama. Proizvodnja hrane mora postati produktivnija, održivija i otpornija. „Ovo je jedini način kojim možemo smanjiti emisiju štetnih stakleničkih plinova i osigurati dobrobit za sve – kako za ekosustave tako i za ruralne zajednice“, poručuju stručnjaci UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).
 
Proizvoditi hranu na održiv način znači usvojiti prakse koje omogućuju veću proizvodnju, tj. „proizvesti više na manjem ili s manjim“ – to znači proizvesti više na istoj površini obradive zemlje uz mudro i pametno korištenje prirodnih resursa. Ali to znači i smanjiti goleme gubitke hrane koji nastaju tijekom žetve ili berbe, skladištenja, pakiranja, prijevoza itd.
 
Iz navedenih razloga UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) poziva sve zemlje / države da poljoprivredu i hranu uvrste u svoje planove vezane uz klimatske promjene te da više ulažu u ruralni razvoj. Također FAO poziva sve zemlje na jačanje malih poljoprivrednih gospodarstava, jer samo ona mogu osigurati prehrambenu sigurnost cjelokupne ljudske populacije na Zemlji što je ujedno već znanstveno i dokazano. Pored toga, mala poljoprivredna dobra mogu utjecati na smanjenje emisije štetnih stakleničkih plinova. Naime, upravo je intenzivno stočarstvo odgovorno za emisiju gotovo 2/3 svih agro-stakleničkih plinova te 78 % emisije metana. FAO već surađuje s državama u smislu poboljšanja upravljanja sustavima intenzivne stočarske proizvodnje uz smanjenje negativnih učinaka klimatskih promjena.
 
Klimatske promjene također negativno utječu i na prirodne resurse – od smanjenja globalne opskrbe vodom do degradacije tla, što dodatno povećava našu odgovornost za održivo korištenje prirodnih resursa. FAO stoga u prvi plan stavlja dobro upravljanje obradivim tlom i šumama koje prirodno apsorbiraju ugljični dioksid (CO2) te tako smanjuju emisiju stakleničkih plinova. Više od 1/3 proizvedene hrane na globalnoj razini se gubi ili neiskorišteno baca: a to je oko 1,3 milijarde tona godišnje. Raspadanje / razgradnja hrane uzrokuje emisiju metana koji je 25 puta snažniji od ugljičnog dioksida.
 
Prema procjeni FAO-a, poljoprivredna proizvodnja morat će se povećati za 60% do 2050. ako želimo osigurati prehranu svjetske populacije. A upravo klimatske promjene ugrožavaju postizanje ovog cilja, pa FAO u suradnji s državama članicama radi na različitim solucijama. Jednako tako ugroženo je postizanje još jednog svjetskog cilja do 2030. a to je „Zero Hunger“ odnosno 'svijet bez gladnih.' Međutim, to će se vrlo teško ostvariti jer do sada to nikada nije uspjelo usprkos svim 'zacrtanim' ciljevima. Najnovija udruživanja velikih korporacija agroindustrije, uključujući sjemenarske i farmakološke kompanije, te patentiranje sjemena i sadnog materijala zasigurno ne će doprinijeti ostvarenju tako važnog cilja. Nadalje, ugovori kao što su CETA i TTIP prema svim stručnim upozorenjima ne će nam donijeti ništa dobrog a ostvarenje cilja „svijet bez gladnih“ ne će biti ostvaren. FAO također upozorava da će se ulov komercijalne ribe znatno smanjiti do 2050. i to gotovo za 40 % u tropskom području u kojem ribarstvo ima najvažniju ulogu u prehrani stanovništva i prehrambenoj sigurnosti.
 
Deforestacija odnosno sječa šuma i propadanje šuma također doprinose globalnoj emisiji štetnih stakleničkih plinova. Stoga i ovdje FAO daje smjernice vlasnicima šuma i ostalima za kvalitetno i održivo upravljanje šumama. Dobra vijest je da mi kao svjesni potrošači možemo također u određenoj mjeri utjecati na smanjenje emisije štetnih stakleničkih plinova poput ugljičnog dioksida i metana i to na više načina: štednjom pitke vode, kupovinom hrane koja nam zaista treba – smanjiti bacanje neiskorištene hrane na najmanju moguću mjeru, hraniti se raznovrsno i to hranom koja potječe od domaćih, lokalnih proizvođača s malih poljoprivrednih gospodarstava jer se na taj način smanjuje prijevoz kao i primjena štetne plastike i vrećica, zatim čuvanjem i zaštitom šuma, itd.
 
Istovremeno uz obilježavanje Svjetskog dana hrane održati će se i globalni Marš protiv Monsanta jer se posebno žele istaknuti svi zločini ove kompanije protiv čovjeka i protiv prirode i okoliša te kršenja ljudskih prava: „Monsanto Tribunal“ održao se u Den Haagu od 14. do 16. listopada kada će eminentni suci Međunarodnog suda pravde saslušati brojna svjedočanstva žrtava ove kompanije.
 
Nakon obilježavanja Svjetskog dana hrane, u razdoblju od 17. do 21. listopada 2016. u Rimu će se održati sastanak UN-ovog Odbora za Svjetsku sigurnost hrane na kojem će sudjelovati velika većina vlada iz cijelog svijeta, organizacije poljoprivrednih proizvođača te brojne kompanije agrobiznisa koji će svi zajedno raspravljati o sigurnosti hrane na globalnoj razini. Hoće li itko predstavljati Lijepu Našu? (Izvor: FAO)
 

Prijevod: Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Kako definirati fašizam?

HF

CETA štedi izvoznicima u Kanadu

HF

Nevjerojatna lakoća manipuliranja budalama

hrvatski-fokus

Laboratorij koji vodi dr. Fauci eksperimentirao je s koronavirusom iz Wuhana godinu dana prije pandemije

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više