"TIHA DIPLOMACIJA" – Vraćaju li Stier i Božinović tajni kanal u pregovore između Zagreba i Beograda
Krajem prosinca 2009. između Zagreba i Beograda otvoren je tajni kanal za tihu diplomaciju koja je trebala riješiti sva neriješena pitanja u odnosima Hrvatske i Srbije nakon Domovinskog rata, otkriva američka diplomatska depeša objavljena prije nekoliko godina putem wikileaksa, ali danas ponovno aktualna zbog protagonista koji su ponovno na vlasti. Hrvatsku su u tom kanalu komunikacije tada, na prijelazu 2009. i 2010. godine, predstavljali Davor Božinović, tadašnji državni tajnik u MVP-u, a danas predstojnik Ureda premijera Andreja Plenkovića, i Davor Ivo Stier, tada vanjskopolitički savjetnik premijerke Jadranke Kosor, a danas ministar vanjskih i europskih poslova RH. Nakon što je i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prošli tjedan u Bruxellesu izjavila da od nove Vlade očekuje da nastavi razgovor s vladom Srbije, ta bilješka s wikileaksa nudi ne samo uvid u pokušaj jednog takvog razgovora prije gotovo sedam godina, nego i nameće pitanje: hoće li Plenkovićeva Vlada, sa Stierom kao ministrom i Božinovićem kao šefom kabineta premijera, razgovor s Beogradom voditi tzv. tihom diplomacijom.
Davor Božinović
„Tajni kanal između Zagreba i Beograda“, kako ga opisuje američka diplomatska bilješka, uspostavljen je u prosincu 2009., dok je u Banskim dvorima sjedila premijerka Jadranka Kosor, a na Pantovčaku se upravo tih dana pripremalo iseljenje odlazećeg predsjednika Stipe Mesića i useljenje novog, Ive Josipovića. Svjedoci smo da su se vlade i vodeći političari u Hrvatskoj i Srbiji u posljednjih godinu ili dvije gotovo nadmetali u međusobnim provokacijama. Bio je 23. prosinca, četvrtak, dva dana prije Božića, i Zagreb je, kao i obično, bio u predbožićnoj groznici. Državni tajnik Davor Božinović zaputio se iz Zagreba u Beograd, u misiju za koju, kako piše američka bilješka temeljena na sastanku s Božinovićem nepunih mjesec dana kasnije (20. siječnja 2010.), tada zna samo „mali krug ljudi u Hrvatskoj i Srbiji“. U Hrvatskoj taj mali krug čine premijerka Kosor i ljudi u njezinu uredu, ministar pravosuđa Ivan Šimonović, vanjskih poslova Gordan Jandroković i državni tajnik u MORH-u Pjer Šimunović. U Srbiji su za novouspostavljeni kanal u tom trenu znali samo predsjednik Boris Tadić, njegovi savjetnici Jovan Ratković i Mlađan Đorđević te srbijanski veleposlanik u Hrvatskoj Stanimir Vukićević.
„Zahvaljujući svom iskustvu sa Slovenijom, Kosor zasigurno vjeruje da tiha diplomacija može uroditi plodom“, zaključuje u bilješci tadašnji američki veleposlanik u Zagrebu James Foley nakon što je saslušao Božinovića. „Novi kanal između Zagreba i Beograda dobrodošao je razvoj događaja, ali za premošćivanje jaza između dviju strana bit će potreban ogroman rad i sveobuhvatan sporazum o neriješenim pitanjima iz rata“, zaključuju Amerikanci u bilješci.
Miloševićeve manipulacije
Ideju o uspostavi tog kanala za tihu diplomaciju dala je premijerka Kosor kad ju je predsjednik Tadić nazvao ranije u prosincu 2009. kako bi razgovarao o tada planiranom posjetu predsjednika Stipe Mesića Kosovu. „Kosor je predložila da se iskoristi model koji je primijenila sa Slovenijom: da se bliski savjetnici sastaju u tišini i rade na rješavanju otvorenih pitanja“, otkriva američka depeša. Tadić je razmišljao nekoliko tjedana o prijedlogu i prihvatio ga. Primio je Kosoričina izaslanika Božinovića u svom predsjedničkom uredu. Razgovarali su nešto više od sat vremena.
„Tadić i Božinović složili su se da je vrijeme da obje strane pronađu rješenja za otvorena pitanja poput sudbine nestalih osoba, razgraničenja, izbjeglica i povrata kulturnih dobara“, piše u bilješci dostupnoj na wikileaksu. Na Tadićevo pitanje o tužbi za genocid, koju je Hrvatska podigla protiv Srbije, Božinović je komentirao da su sva neriješena pitanja povezana s raspadom Jugoslavije i da pitanje tužbe za genocid ne može biti riješeno ako se ta pitanja ne riješe. Rekao je da se to čini zajedničkim stajalištem i izabranog predsjednika Josipovića i premijerke Kosor, piše u toj bilješci na wikileaksu. Nakon Božinovićeva posjeta Beogradu, Tadić je 19. siječnja 2010. poslao svoje savjetnike Ratkovića i Đorđevića u Zagreb na nastavak razgovora, ovaj put ne samo s Božinovićem nego i s vanjskopolitičkim savjetnikom premijerke Davorom Stierom.
„Za Hrvate jedno od posebno osjetljivih pitanja utvrđivanje je sudbine nestalih osoba. Vjeruje se da srpsko ministarstvo obrane ima više informacija o mogućim grobnicama u kojima se nalaze posmrtni ostaci nestalih osoba, a hrvatska Vlada želi veći napredak u zatvaranju tog pitanja za žrtve i njihove obitelji“, pišu Amerikanci u bilješci nakon brifinga s Božinovićem 20. siječnja. Najvažnije pitanje za srpsku stranu bilo je pitanje izbjeglica. Kako proizlazi iz te američke bilješke, Beograd želi ne samo da Hrvatska prizna stanarska prava izbjeglim Srbima iz Hrvatske nego i da financijski obešteti one koji su u međuvremenu stekli državljanstvo i posao u Srbiji te se nemaju namjeru vraćati u Hrvatsku.