Hrvatski Fokus
Najnovije vijesti

Kod Niša Putinova baza za špijuniranje

ŠPIJUNAŽA – Od 2012. u Srbiji djeluje uporište ruskih špijuna

 
 
Jedna ustanova u Srbiji izaziva negodovanje Zapada. Moskva govori o centru za pomoć u katastrofama, dok Natovi vojni stručnjaci smatraju da je Putin u srcu Balkana osnovao špijunsko uporište. U kontrolnoj sobi nalaze se velike nadzorne zaslone, a skladište je puno opreme za spašavanje. Jedna siva betonska zgrada služi kao dvorana za obuku. Što je to u Srbiji? Bezopasni centar za pomoć u katastrofama, kako tvrdi Moskva, ili uporište ruskih špijuna u srcu Balkana?
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/10/images3.kurir_.rs_slika-620x419_ruski-centar-nis-foto-aleksandar-jovanovic-1475758875-1006403.jpg
Mnoge zapadne nevladine organizacije i vojni analitičari smatraju da su Rusi uspostavili mukotrpno zakamufliranu vojnu bazu čija je zadaća ispipavati američke vojne interese u regiji. Dok Srbija i dalje njeguje blizak odnos s Moskvom, njeni susjedi sve su nepovjerljiviji prema ruskim namjerama, posebno zemlje bivšeg Istočnog bloka poput Bugarske, Rumunjske i Mađarske koje su nakon Drugog svjetskog rata desetljećima patile pod komunističkom željeznom rukom. Ako je posrijedi vojna operacija, onda je to prvo uporište Kremlja u Europi izvan područja bivšeg Sovjetskog Saveza od raspada Varšavskog pakta.
 
Ruski centar nalazi se blizu zračne luke u Nišu na jugu Srbije. Prema procjenama zapadnih analitičara riječ je o bazi koju zajedno vode ruska i srbijanska vlada – kao odgovor na širenja Natoa u regiji. Neke od susjednih zemalja već su članice zapadnog vojnog saveza, a neke to žele postati. Ruski partner u centru je rusko Ministarstvo za izvanredne situacije, moćna poluvojna ustanova nadležna za pružanje pomoći u slučajevima katastrofe koja također izvršava naloge ruskih obavještajnih službi. To ministarstvo već je odavno angažirano u Srbiji, između ostalog u području razminiranja i uklanjanja neeksplodiranih eksplozivnih naprava koje su ostale nakon Natova bombardiranja Srbije 1999.
 
Prigodom otvaranja centra 2012. tadašnji ruski ministar energetike i aktualni ministar obrane Sergej Šojgu odbacio je špekulacije da Moskva zapravo planira uspostaviti vojnu bazu u Srbiji. „To je čista izmišljotina“, poručio je Šojgu. Predstavnici Natoa nisu željeli očitovati se o tome koje je vrste ruska ustanova u Nišu, samo bi rekli da ih taj centar zabrinjava, bez obzira na to o čemu je zapravo riječ. Predstavnici Europske unije jasno su stavili na znanje da se Srbija može priključiti programima EU-a za pomoć u izvanrednim situacijama i da će morati Rusima okrenuti leđa kada pristupi Natou. Prilikom nedavnog posjeta takozvanom Rusko-srbijanskom humanitarnom centru nije bilo vidljivih naznaka da bi ta ustanova mogla služiti za druge svrhe osim za borbu protiv požara, poplava i drugih prirodnih katastrofa. Slike, koje su prikazane izvjestiteljima novinske agencije AP na video zaslonima u kontrolnoj sobi, uglavnom su snimljene nadzornim kamerama unutar centra.
 
U skladištu se nalazilo jedno bolničko vozilo, terensko vozilo, šatori, gumeni brodovi, i uglavnom oprema za gašenje požara. „Pogledajte tu tehnologiju u stilu Jamesa Bonda“, našalio se zamjenik direktora centra Vjačeslav Vlasenko dok su se razvlačila platna za jednu video-prezentaciju najnovijih aktivnosti centra. Za to vrijeme ruski su instruktori izvodili vježbu sa srbijanskim vatrogascima. Kako tvrdi Vlasenko centar u Nišu ne raspolaže opremom za špijuniranje obližnje Rumunjske gdje je odnedavno stacioniran američki sustav proturaketne obrane, niti za špijuniranje Kosova gdje se nalaze Natove mirovne postrojbe i jedna američka baza. „Sve su to samo glasine. Pa ovaj se centar ne može pretvoriti u špijunsko uporište. Premal je, stožer čine tri Srbina i pet Rusa, a osim toga ni zgrada nije u našem vlasništvu.“
 
Rus se požalio na to da susjedne zemlje poput Hrvatske koja je članica EU-a i Natoa te Makedonije i Bosne, koje teže članstvu u tim organizacijama, nisu voljne prihvatiti rusku pomoć ni u slučaju većih humanitarnih katastrofa. Primjerice u izbjegličkoj krizi, tijekom koje je preko Balkana samo prošle godine, prošlo gotovo milijun ljudi. „Hrvati su tijekom nedavnih šumskih požara na jadranskoj obali odbili pomoć ruskih kanadera „bez ikakvog objašnjenja. Hrvatska je čak odbila primiti šatore za smještanje izbjeglica. A Bosna nije čak ni reagirala na našu ponudu za sklapanje sporazuma o zajedničkim akcijama u slučaju prirodnih katastrofa. Sve je to samo politika“, kaže Vlasenko. „Oni kažu Putin je zao i da Rusija želi dominirati (…). Političku motivaciju treba ostaviti postrance u humanitarnim katastrofama.“
 
Srbija želi pristupiti Europskoj uniji, ali ne želi pokvariti odnos s Moskvom. Zbog toga je odbila priključiti se sankcijama koje su SAD i EU nametnule Moskvi zbog agresije na Ukrajinu. Zbog bombardiranja Srbije 1999. koje je vođeno iz SAD-a mnogi su građani skloniji Rusiji negoli Zapadu.  Kada im je postavljeno pitanje što smatraju o ruskoj nazočnosti u njihovom gradu, vidjelo su da su mišljenja stanovnika Niša, grada koji je bio teško pogođen bombardiranjem Natoa, podijeljena. „Meni je draže vidjeti u gradu našu (rusku) braću, nego zapadne ološe“, izjavio je Radovan Mihajlović. Petar Jovanović, međutim, nepovjerljiv je kada je u pitanju istinska uloga centra. „Javnost ne zna čitavu istinu. Mislim da se događa nešto o čemu javnost ne zna ništa.“
 

Handelsblatt, Njemačka (urednički komentar)

Povezani članci

Godinama živjeli od Todorića, a sad ga napadaju

HF

UMAG – Uzbudljiv dan za ljubitelje športa

HF

Koalicija isluženih političara

HF

Nastavlja se napad na hrvatski nogomet

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...