Tko je izabrao HDZ?

Ni Bruxelles ni Washington nego 18 posto biračkoga tijela!

 

 

U srijedu 26. listopada 2016. godine predsjednik Vlade u Republici Hrvatskoj Andrej Plenković podnio je u Hrvatskome saboru izvješće o sastanku Europskoga vijeća koji je 20. i 21. listopada 2016. održan u Bruselju (stari hrvatski naziv za Bruxelles). Među inim govorio je i o tvrdnjama da Hrvatskom upravljaju Svjetska banka, MMF, institucije Europske unije i slično, i to opovrgnuo sljedećim riječima: „Nas nije birao Bruxelles ni Washington, birali su nas hrvatski ljudi kojima jedino odgovaramo“. 

Kako je predsjednik Vlade u Republici Hrvatskoj u svom izvješću morao obuhvatiti i niz drugih pretežito vanjskopolitičkih tema, nije mogao šire obrazložiti i odgovarajućim argumentima potkrijepiti prethodno citiranu izjavu „da su nas birali hrvatski ljudi“. Stoga ga je potrebno dopuniti te njegovu izjavu obrazložiti odgovarajućim podatcima odnosno rezultatima saborskih izbora koji su održani 11. rujna 2016. godine.

 

Ministarstvo uprave RH donijelo je 2. rujna 2016. Rješenje o zaključivanju popisa birača za prijevremene izbore za zastupnike u Hrvatskome saboru 11. rujna 2016.; prema kojem je u popis birača upisano ukupno 3.799.609 birača od kojih 3.740,200 s prebivalištem u RH, te 59.409 bez prebivališta u RH a koji su se aktivno registrirali za ove izbore.

 

Na prijevremenim izborima 11. rujna 2016. u svih 12 izbornih jedinica glasovalo je ukupno 1.979.277 birača, a kako je u popis birača bilo  upisano 3.799.609 birača to znači da je glasovalo 52,59 posto od ukupnog broja birača odnosno biračkoga tijela.

 

Izborne liste HDZ-a u svih 12 izbornih jedinica dobile su ukupno 682.687 glasova (63.939 ili 8,56 posto manje nego na saborskim izborima 8. rujna 2015.), što je 18,oo posto od ukupnoga broja birača upisanih u popis birača a koji se naziva i biračko tijelo. To pak znači da je od 3.799.609 birača koliko ih je ukupno bilo upisano u popis birača, njih 682.687 ili 18,00 posto odnosno jedna šestina (1/6) ili svako šesti birač glasovao za HDZ-ove izborne liste. Ujedno to znači i da na svakoga birača koji je glasovao za izborne liste HDZ-a, dolazi pet (5) birača koji nisu glasovali za te liste bilo aktivno i izravno tako što su svoj glas dali izbornim listama drugih stranaka, ili pasivno i neizravno tako što nisu izašli na biračka mjesta i glasovali.

 

A masovni neizlazak birača na biračka mjesta jer takvih je bilo 1.979.277 ili 47,51 posto od ukupnog broja upisanih u popis birača izraz je pasivnog prosvjeda odnosno biračke apatije jednog dijela biračkoga tijela, te aktivnog prosvjeda odnosno bojkota u mnogočemu nedemokratskog izbornog procesa drugog dijela birača i koji zajedno tvore protestno biračko tijelo  koje obuhvaća gotovo polovicu ukupnog broja birača upisanih u popis birača, jer je razlika između ukupnog broja birača koji su glasovali i ukupnog broja birača koji nisu izašli na biračka mjesta samo 158.945 birača!

 

I neizlazak na izbore je demokratski politički čin

 

Tim povodom čuli su se u javnosti prijedlozi da se uvede zakonska obveza da birači moraju izaći na biračka mjesta ili pak novčana kazna za neizlazak na izbore. No u državi nekonsolidirane demokracije kao što je to Hrvatska, bilo bi to doista teško kršenje političkih prava i sloboda te demokratskih standarda i svojevrsni povratak u totalitarizam. Veliki dio birača usvojio je temeljne elemente demokratske političke kulture, zahvaljujući čemu vide i shvaćaju  svu nedemokratičnost i apsurdnost i izbornog sustava i izbornog procesa te prosvjeduju protiv lažne demokracije masovnim neizlaskom na izbore! Pa neizlazak na nedemokratske izbore je par exellence demokratski politički čin za opće dobro zauzetog i odgovornog građanina te svojevrsno neformalno „glasovanje“ i prosvjed protiv nedemokratskog izbornog sustava i nedemokratskog izbornog procesa. Zbog toga jedina demokratska reakcija Hrvatskoga sabora na tu političku poruku birača bila bi da se u izborni zakon uvede odredba da se izbori moraju ponoviti ako ne glasuje najmanje 50 posto + 1 birač od ukupnog broja birača upisanih u popis birača. Tek tada će Hrvatska, biti zemlja demokratska!

 

Birala ih je manjina i biračkome tijelu

 

Dakle, na temelju u prethodnom dijelu teksta navedenih izbornih rezultata, vidi se da je predsjednik Vlade u Republici Hrvatskoj Andrej Plenković u pravu da ga nisu birali Bruxelles ni Washington, nego da ga je biralo i izabralo 682.687 birača ili 18,00 posto državljana Republike Hrvatske koji su upisani u popis birača, i da ga nije  biralo ni izabralo 3.116.922 birača ili 82,00 posto državljana Republike Hrvatske koji su upisani u popis birača! Ujedno je to i njegov izborni legitimitet odnosno politička potpora koju mu je na izborima dalo 682.687 birača ili 18,00 posto od ukupnog broja hrvatskih državljana upisanih u popis birača, te i njegov izborni „nelegitimitet“ odnosno kvantificirana izvedenica odnosno broj državljana Republike Hrvatske upisanih u popis birača čiju političku potporu odnosno legitimitet on nema a tih je 3.116.922 ili 82,00 posto!

 

Istina, Andrej Plenković je predsjednik Vlade u Republici Hrvatskoj koja je suradnička (naime, MOST NL ne prihvaća termin „koalicija“) s MOSTOM nezavisnih lista, što znači da ima izborni legitimitet odnosno političku potporu i MOST-ovih birača. Izborna pak lista MOST-a NL na izborima 11. rujna 2016. dobila je u svih 12 izbornih jedinica ukupno 186.626 glasova (115.791 ili 38,29 posto manje nego na izborima 8. studenog 2015.), a što je 4,90 posto od ukupnog broja hrvatskih državljana upisanih u popis birača.

 

To pak znači da pored izbornog legitimiteta HDZ-a od 682.687 birača ili 18,00 posto od ukupnog broja hrvatskih državljana upisanih u popis  birača, Vlada u Republici Hrvatskoj kojoj je predsjednik Andrej Plenković ima i izborni legitimitet odnosno političku potporu 186.626 birača ili 4,90 posto od ukupnog broja hrvatskih državljana upisanih u popis birača suradničke stranke u Vladi u Republici Hrvatskoj a to je MOST nezavisnih lista.

 

Članak 1. stavci 2 i 3 Ustava Republike Hrvatske glase: „U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana“; i „Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem“. U kontekstu prethodno citiranih stavaka Ustava RH i evidentnih demokratskih deficita u političkome sustavu nameću se sama po sebi logična pitanja i dvojbe: Može li dostatno proizlaziti iz naroda vlast koja ima političku potporu odnosno izborni legitimitet samo 23 posto odnosno jedne četvrtinu (1/4) biračkoga tijela tog istog naroda? Može li narod ostvariti Ustavom zajamčenu vlast, u uvjetima kad 77 posto (gotovo tri četvrtine) biračkoga tijela izravno ili neizravno nije glasovalo za tu vlast i dalo joj političku potporu odnosno legitimitet? K tomu, ista se ta vlast postizborno dodatno delegitimira uzimajući u tijela izvršne vlasti političare koji na izborima nisu dobili dostatnu političku potporu odnosno legitimitet birača, ili se uzimaju osobe koje uopće nisu sudjelovale na izborima!

 

Tablica 1 – Broj dobivenih glasova od biračkoga tijela  

——————————————————————

Izborna      Ukupan broj birača           Broj dobivenih glasova

lista                                               Apsolutno           Relativno

 

HDZ           3.799.609                      682.687             18,00

MOST                                              186.6264             4,90

——————————————————————

 

Lovel Franić