Bošnjaci iskoristili srpsku tužbu

Od 2005. godine slobodno su se dilali dokumenti iz Hrvatskoga državnog arhiva!

 

 

• Uhićenje deset hrvatskih branitelja u Orašju i njihovo odvođenje u bošnjačko Sarajevo i određivanje njihova pritvora 30 dana naknadna je dobrodošlica ili zahvala Andreju Plenkoviću, Davoru Ivi Stieru i Davoru Božinoviću za sve one lijepe izrečene riječi svojim domaćinima u Sarajevu, Kiseljaku i Mostaru. Umjesto riječi zahvale, čelnik SDA Bakir Izetbegović i SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu) zabili su nož u leđa naivnim Hrvatima. Mnogi će opravdano reći da se uhićenje i pritvaranje Hrvata iz Orašja provelo na osnovi optužnica hercegbosanskih Srba, što je točno, ali je nepobitna činjenica da su te srpske optužnice Bošnjaci bezobrazno iskoristili za obračun s Hrvatima unutar Federacije BiH. Obranjena oraška enklava nikada nije bila mila bošnjačkim čelnicima u Sarajevu, jer ih je opominjala da nisu bili dovoljno hrabri i uspješni u ratu poput Srba, za razliku od Hrvata, pa su „u miru“ pribjegli njima bližim – bizantinskim smicalicama.

• Činjenica je da je kazneni postupak i uhićenje 10 pripadnika HVO-a iz Orašja ustvari uhićenje Hrvata s dvojnim državljanstvom. "Kazneni postupak i uhićenje časnika Hrvatske vojske pripremani su dulje vremena, a njihov tajming je indikativan", otvoreno i ljutito govori predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković. „Znali smo da će biti izazova i otpora politici nove Hrvatske vlade koja ima artikuliranu politiku prema BiH. Međutim, naš je odgovor na sve te izazove da ćemo ustrajati upravo na toj politici, da ćemo biti usklađeni i koordinirani u Hrvatskoj a isto tako i s našim saveznicima da ostvarimo taj cilj“, dodaje njegov prvi suradnik Davor Ivo Stier i dodaje: „Bez Hrvata u BiH nema niti BiH niti europskog puta BiH“. Stier ide i dalje i kaže kako treba rasvijetliti sve činjenice i to u suradnji institucija RH i institucija susjednih država kada je u pitanju bilo „kolanje dokumenata, odnosno uvid u klasificiranu dokumentaciju, a koja se dogodila prije stupanja na dužnost ove Hrvatske vlade“. To se tiče ravnatelja Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazora, odakle su dokumenti predani na uvid i kopiranje momcima iz sarajevske SIPA-e. Nazor u svoju obranu izjavljuje kako nije problem u dokumentima nego u njihovoj interpretaciji, vezano uz uhićenja 10 bivših pripadnika HVO-a s područja Bosanske Posavine te naglašava kako u Centru nije učinjeno ništa što nije bilo naloženo. Potvrdio je da je dokumentacija HVO-a bila u Centru te dodao kako je iz Centra izašao zanemariv broj dokumenata. „Naš Centar je tri godine imao to gradivo, a iz našeg Centra nijedan dokument nije otišao u Sarajevo dok nam tako nije naloženo“, naglašava Nazor i time izravno optužuje neke prijašnje, ali i sadašnje vlastodršce poput Mladena Bajića, Dinka Cvitana, Zorana Milanovića, Orsata Miljenića, Ranka Ostojića… Ante Nazor je još pojasnio kako su ljudi iz BiH dokumente pregledavali na temelju sporazuma između BiH i Hrvatske i kako je na intervenciju njegova Centra, kad su dobili dojavu što se događa, organizirali sastanak kod tadašnjeg ministra pravosuđa Orsata Miljenića, požalili mu se, nakon čega je tadašnji predsjednik Vlade Zoran Milanović naredio da se zaustavi daljnja suradnja i obustavi ta distribucija dokumenata u Sarajevo. Što je Zoki prije čekao, nije pojašnjeno.

 

• Da se ne može krivica za dilanje dokumenata iz Hrvatskoga državnog arhiva baciti samo na Antu Nazora potvrđuje vijest da su istražitelji iz BiH počeli još 2005. dolaziti u Hrvatski državni arhiv (HDA), gdje su proučavali, ali i fotokopirali dio građe vezane uz HVO i Domovinski rat. Prema čijem se protokolu od 2005. to odvijalo ne znamo još, ali je poznata činjenica da su u Sarajevu 3. lipnja 2013. takav Protokol potpisali Mladen Bajić, tada glavni državni odvjetnik RH, i Goran Salihović, glavni tužitelj Tužiteljstva BiH.

Mladen Bajić i Goran Salihović

 

• Aktualni ministar pravosuđa iz redova Mosta, Ante Šprlje, govori kako nije vođena nikakva dokumentacija, evidencija i presjek dokumenata koje su hrvatske institucije predale tužiteljstvima Srbije i BiH. Bivši načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske i sadašnji predsjednik Hrvatskoga generalskog zbora, Pavao Miljavac, izjavljuje kako zna da i njega BiH tereti po zapovjednoj odgovornosti. Miljavac zna da je na oraškom popisu 27 ljudi, od toga 12 Hrvata, od kojih je uhićeno 10. Jednoga nisu pronašli, a drugi je teško bolestan. „Ostali na tom popisu RS-a kao osumnjičeni za ratni zločin su Bošnjaci! Ali uhićeni su samo Hrvati“, dodaje Miljavac, čime smo još bliži u istinitost tvrdnje kako su uhićenje proveli ljudi Bakira Izetbegovića iz SIPA-e. I Miljavac tvrdi da iza uhićenja Hrvata stoji politika. „U situaciji kad jedni naginju prema Turskoj, a drugi Srbiji i Putinu, dok samo Hrvati imaju interes zbližavanja sa zapadnim integracijama, netko diže tenzije i ima sasvim druge kalkulacije“, zaključuje Miljavac.

 

• Ugodno me je iznenadila brza reakcija Andreja Plenkovića i njegovih suradnika na nemile događaje izazvane u Sarajevu. Zbog Orašja u Vladi se danonoćno održavaju hitni sastanci. Svi su zapanjeni i iznenađeni, iako prijašnje hrvatske vlasti najmanje dvije godine znaju da Tužiteljstvo BiH protiv čelnih ljudi HVO-a Orašje vodi istrage za ratni zločin, a popisi osumnjičenih sedam-osam godina su na mreži. To potvrđujue dokument hrvatskih obavještajnih službi od 17. srpnja 2014. u kojem se nalazi informacija o istrazi Tužiteljstva BiH protiv 28 pripadnika HVO-a u Orašju, Hrvata i Bošnjaka, te o drugoj istrazi protiv pripadnika 101. brigade HVO-a u Bosanskom Brodu za razdoblje od ožujka do listopada 1992.

 

• U razgovoru s Arsenom Uremovićem za Večernji list nova ministrica kulture ponaša se kao da nema problema u njezinu ministarstvu. Novinar Uremović ju je upitao: „Vaš je prethodnik napravio vrlo popularan potez u očima svojih sljedbenika ukinuvši potporu tzv. neprofitnim medijima kao nekakvom leglu svega nehrvatskog. Što kanite poduzeti po tom pitanju?“, a ministrica Nina Obuljen je odgovorila: „To je još jedan od spinova u javnosti. Kao što je bivši ministar naglom odlukom to ukinuo, tako je to jednom nepromišljenom odlukom i uvedeno. Mislim da treći medijski sektor treba financirati…“! Istina, u nastavku je Nina Obuljen dodala i ovo: „…ali taj sustav nije bio dobar i jasan, bio je prilično ideološki obojen, a što je najvažnije – nije bio usklađen sa zakonom o državnim potporama. Medij ne dokazuje svoju javnu vrijednost time je li pravno ustrojen kao d.o.o. ili nevladina organizacija. Devedeset posto naših književnih izdavača su d.o.o. pa ih nitko ne smatra profitabilnim tvrtkama. Mislim da je ovdje u diskursu napravljena zamjena teza kojom su nevladini po definiciji dobri, a komercijalni loši pa ćemo dobre nagrađivati, a loše kažnjavati. U svakom društvu treba postojati javni, komercijalni i treći medijski sektor i svima omogućiti da djeluju u okviru svojih potreba“, ali od izgovorenoga prije „Mislim da treći medijski sektor treba financirati“, ostao je jako gorak okus. Neprobavljiv.

 

• To što radi Vlatko Silobrčić prelazi sve granice. Prosvjed ‘Raskinimo vatikanske ugovore’ sazvala je inicijativa “Glas razuma – Pokret za sekularnu Hrvatsku”, a koju sačinjavaju aktivisti anticrkvenih udruga “Protagora”, “David”, “LIBEROs”, “Zagreb Pride”, inicijativa “Nisam Vjernik”, a prosvjed podržavaju udruge “Centar za građansku hrabrost”, ‘Ženska mreža Hrvatske’, “Antares”, ‘Hollaback Hrvatska’ te standardna ekipa za ovakve antikatoličke nastupe: Predrag Matvejević, Mani Gotovac, Rada Borić, Vesna Teršelić, don Ivan Grubišić, Boris Pavelić, Predrag Lucić, Igor Mirković, Sanja Modrić, akademik Vlatko Silobrčić, Vedrana Rudan, Borivoj Radaković, Mile Kekin, Radoslav Dejanović, Zrinka Pavlić i Amir Hodžić.
 

• Jedan drugi dosta nepoznati dio odnosa između Hrvatske i dijela bošnjačke Bosne i Hercegovine dotaknuo je ovih dana Vlastimir Mijović, tamošnji politički analitičar. Mijović kaže: „Mislim da i Hrvatska i BiH odgađaju dogovore tipa prometnih, koji su pojavno zemljopisni, a suštinski geopolitički, vjerojatno zato što je vrlo neizvjestan oblik države BiH i njezine međunarodne pozicije. Možda se iza kulisa čeka ili čak priprema realizacija nečega što su još 1994. godine u Washingtonu dogovorili tadašnji čelnici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. A oni su dogovorili konfederalni odnos između Hrvatske i Federacije BiH, koji bi i razgraničenje i prometne trase postavio na bitno drukčije principe. Spomenuta stavka Washingtonskog sporazuma nikad nije ni poništena ni realizirana. Vjerojatno zbog toga nikad nije ratificiran ni granični sporazum Tuđmana i Izetbegovića iz 1999. godine. Moj dojam je da se čeka nešto krupno, nešto što bi u skoroj budućnosti možda moglo postati glavni politički hit u ovoj regiji.“ Koliko u tomu ima istine, neka svatko od nas pronikne.

 

• Ovih dana govori se kako bi za otkup INA-e od MOL-a Hrvatska trebala platiti tri milijarde eura. A prije 13 godina Ivica Račan, Ljubo Jurčić, Stipe Mesić, Tomislav Dragičević i drugi, koji su tada vladali, prodali su INA-u za 505 milijuna dolara + jedna dionica. Očito da mi sada moramo platiti onu famoznu "+ jednu dionicu".

 

• Bruna Esih, nezavisna saborska zastupnica javila se u program HRT-a u Teznom na groblju Dobrava: „Drago mi je što je premijer Plenković na sjednici Vlade danas rekao da je jedan od prioriteta da se pokrene suočavanje s prošlošću i da taj proces bude institucionaliziran.“ Nadam se da će biti tako, a ne kao do sada puko zadovoljenje forme.

 

• Na HRT-u i dalje lažu. Umanjuju hrvatske žrtve, a veličaju srpske laži. U izvješću sa pokapanja ostataka oko 800 dosad ekshumiranih žrtava iz rudnika Barbarin rov kod sela Huda Jama na mariborskom groblju Dobrava izrečena je i ova laž: „Jedno je to od najokrutnijih stratišta nakon Drugoga svjetskog rata u Sloveniji u kojem je ubijeno više od 2.000 Hrvata“. U rudniku, u kojem sam i sâm bio, ubijeno je preko 3000 Hrvata.

 

• Predsjednik Autohtone – Hrvatske stranke prava, Dražen Keleminec, poslao je obavijest da su se Hrvatska stranka prava (HSP), Autohtona – Hrvatska stranka prava (A-HSP) i Hrvatska čista stranka prava (HČSP) ujedinili na pravaškoj platformi, i time „odlučili vratiti dostojanstvo pravaškoj politici i zaštiti nacionalnih i socijalnih interesa hrvatskoga naroda te zajednički djelovati u javnosti“, što je jako pohvalno. Bude li se išlo dalje na ujedinjavanju preostalih rascjepkanih pravaških frakcija, bio bi to dokaz kako nakon 26 godina ima svijesti kod toga nekada važnoga hrvatskog političkog bića.

Pravaši se ujedinjuju

 

• U Zadru je donesena prva pravomoćna presuda da banka mora vratiti preplaćene kamate kod kredita u švicarskim francima. Tužitelj Šime Rušin iz Zadra dobio je pravomoćnu presudu protiv Splitske banke. Županijski sud u Zadru je odlučio da se tužitelju mora vratiti preplaćeni iznos kamata zbog nezakonitih promjena kamatnih stopa. Dakle, dogodio se presedan, što znači da su se otvorila vrata u korist prevarenih štediša od strane lihvarskih banaka.

 

• Kod nas je puno toga naopako. Pa i oko INA-e. Mediji pitaju Ljubu Jurčića o njezinoj budućnosti, a njegov se potpis nalazi na prodajnom listu iz lipnja 2003. godine. Na prvom prodajnom listu ispod cijene i ispod svih kriterija.

 

• Istraživanje o procjeni korupcije u Hrvatskoj u 2016. godini pokazuje veliku korumpiranost nevladinog sektora i novinara. To je ono što smo i dosad znali, i onda Nina Obuljen i dalje ponavlja kako „treći medijski sektor treba financirati“.

 

• Od 1991. do danas na području Hrvatske u nezgodama s minama ozlijeđeno je skoro 2000 ljudi, a više od 500 od istih nije preživjelo. Još uvijek 13 tisuća ploča upozorava ljude na minirana područja i srpsku agresiju na Hrvatsku. U devet županija još uvijek treba pregledati 433 četvornih kilometara i uništiti oko 43 tisuće mina, uglavnom na područjima na kojima su se za vrijeme rata vodile intenzivne borbe. Da se ne zaboravi!

 

• U nekim slovenskim javnim školama djecu još uvijek znaju odjenuti u "Titove pionire", što je navelo predsjednika slovenskoga Ustavnog suda Miroslava Mozetiča da najavi kažnjavanje onih koji to budu i dalje radili i veličali komunistički totalitarni režim.

 

Marijan Majstorović