Hrvatski Fokus
Znanost

Protiv mene su umreženi krugovi

Bez slobodnog razvoja znanosti i obrazovanja nema ni dugoročnog razvoja gospodarstva

 
 
Vlada premijera Andreja Plenkovića, u kojoj je meni pripala čast i odgovornost za iznimno važan resor znanosti i obrazovanja, krenula je u temeljite reforme. U tom sklopu znanost i obrazovanje igraju bitnu ulogu. Na žalost, bez uobičajenoga razdoblja od sto dana kada bi se Vladi trebalo dopustiti da se upozna sa stanjem i pripremi za djelovanje, što je kulturna stečevina demokratskoga svijeta, na mene su započeli orkestrirani napadaji. Autori dolaze i s lijeve i s desne strane. Vjerojatno su očekivali da ćemo u samom startu zapustiti sve i ući s njima u klinč. No, to nas neće pokolebati ni omesti – kaže ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/11/www.pavobarisic.eu_images_barisic_pbarisic.jpg
• Nakon što je objavljeno da ste kandidat za ministra, jedan od prvih javno objavljenih krimena bio je da ste dolazak u Split, na tamošnje Sveučilište, uvjetovali dobivanjem stana, odnosno beneficiranoga kredita za njegovu kupnju, iako u Zagrebu imate riješeno stambeno pitanje? 
 – Prema istom obrascu išli su svi napadaji na mene. Nikakav stan ili kredit za njegovu kupnju nisam tražio. Za dolazak u Split i utemeljenje Filozofskoga fakulteta ništa nisam uvjetovao. Ali kada sam doznao da je Senat Sveučilišta donio odluku da mi se dade beneficirani stambeni kredit, ja sam se zahvalio i kredit odbio. Dakle, nisam ga primio. To je lako provjerljivo.
 
• Dekan Filozofskoga fakulteta u Splitu Aleksandar Jakir napade na vas nazvao je planski orkestriranom difamacijom…
– Javno očitovanje dekana Jakira puno mi je značilo. Još više kad sam saznao da su ga na takvo javno istupanje potaknule reakcije nastavnika i studenata splitskog Filozofskog fakulteta. Ti me ljudi dobro poznaju i zato mi je njihova moralna potpora važna. U Splitu sam aktivno sudjelovao u stvaranju Filozofskoga fakulteta. Početkom listopada 2005. godine održao sam prvo predavanje studentima prve generacije splitskog studija filozofije na temu Filozofija – kraljica znanosti. Došao sam u Split na poziv tadašnjega rektora Ivana Pavića i s ponosom se prisjećam toga vremena jer temelji koje smo tada postavili omogućili su kvalitetan rast i razvoj novoga fakulteta.
 
• Uspijevate li evidentirati što vam sve oponenti predbacuju? 
 – Ne, jer neki su navodi izmišljotine ispod svake razine i ne zaslužuju da im se pridaje pozornost. Argumentirano sam demantirao najvažnije napade, a i za ostale ću to učiniti kada stignem jer mi sada to ne može biti u središtu pozornosti uz sav rad koji zahtijeva preuzimanje tako složena ministarstva. Neki krugovi, čini se umreženi, žele kontrolirati, preuzeti ili blokirati rad Ministarstva, daljnji razvoj znanosti i obrazovanja, a time i reformske poteze i budućnost Hrvatske. A bez slobodnog razvoja znanosti i obrazovanja nema ni dugoročnog razvoja gospodarstva i društva općenito. Strateški cilj ove Vlade jest povećanje izdvajanja za istraživanje i razvoj sa sadašnjih 0,7 na dva posto bruto društvenoga proizvoda. Istinski vjerujem da ću pridonijeti postizanju cilja da Hrvatska bude zemlja obrazovanih i zadovoljnih ljudi koji će budućnost vidjeti kod kuće i koji neće, kao tolike generacije do sada, u valovima masovno odlaziti iz svoje zemlje.
 
• Što je s kritikama koje vam upućuje bivši ministar Željko Jovanović? 
– Od njega sam očekivao konstruktivnu raspravu o mnoštvu otvorenih pitanja u resoru koji izaziva veliku javnu pozornost. Tako su nastupili ne samo moji stranački kolege, među kojima posebice ističem uzor ne rasprave gospodina akademika Željka Reinera, te uvaženi saborski zastupnici iz koalicijskoga bloka, nego čak i pojedini zastupnici iz oporbe. Poimence ću izdvojiti izlaganje Sabine Glasovac koje se odnosilo na konkretne probleme u sustavu obrazovanja. Međutim, gospodin Jovanović saborsku je govornicu iskoristio za iznošenje cijeloga niza neistina o mojoj osobi. Naveo je tako da sam 2000. godine smijenjen s dužnosti ravnatelja Instituta za filozofiju. A prava je istina da sam s te dužnosti otišao nakon isteka punoga mandata. Istom prilikom Jovanović je ustvrdio da sam bio prijavljen za plagijat. Uistinu sam se 9. veljače 2011. godine našao u skupini uglednih znanstvenika protiv kojih je grupa kolega uputila prijavu etičkim tijelima i drugim ustanovama na čak 28 adresa, i to za plagiranje i razne etičke prijestupe. U provedenom postupku prijave su se pokazale neosnovane, a protiv prijavitelja neki od prijavljenih znanstvenika pokrenuli su sporove i podnijeli prijave. Etičko povjerenstvo Filozofskoga fakulteta u Splitu odbacilo je prijave kao neosnovane.
 
• Koja je bila vaša uloga u projektu primjene Bolonjskoga procesa i vidite li u tom procesu manjkavosti? 
– Kao pomoćnik ministra Dragana Primorca bio sam voditelj Operativnog stožera za provedbu Bolonjskoga procesa. U rekordno kratkom roku provedena je evaluacija više od 800 studijskih programa, čime je omogućeno da se na početku akademske 2005./2006. godine prijeđe na nov način studiranja i tako se uskladimo s europskim smjernicama. Obavili smo sve potrebne pripreme u manje od godinu dana, kao nijedna druga zemlja.
 
• Ima li Bolonjski proces manjkavosti? 
– Sigurno da ima, ali već sama riječ proces upućuje na trajno unaprjeđenje i vjerujem da je cjelokupna akademska zajednica spremna na daljnje reformske korake kako bi visoko obrazovanje u Hrvatskoj bilo što bolje i kvalitetnije.
 
• Najnovija je u nizu optužbi da ste, baveći se filozofijom Julija Makanca, koji je bio i ustaški ideolog, veličali ustaštvo i NDH? 
– Kao filozof smatram da u istraživanju i promišljanju bilo čega ne smije biti tabua. Proučavajući povijest hrvatske filozofije došao sam u posjed Makančeva nikad objavljena rukopisa za predavanja Uvod u filosofiju poviesti. Cjeloviti rukopis dobio sam od Makančeva sina i unuke. Ja sam rukopis obradio, potom sam o njemu 1992. godine objavio članak u časopisu koji se bavi istraživanjem hrvatske filozofske baštine. Članak nosi naslov Filozofija povijesti Julija Makanca, a u središtu je njegov filozofski opus, ne politički rad. Godinu poslije rukopis je uz moju redakturu u originalu objavljen u obliku knjige. Ja sam pritom napisao predgovor. Naglašavam da nigdje nisam prešutio Makančevu ulogu u totalitarističkom režimu NDH. Nije uopće sporno da je Makanec bio ministar NDH i ustaški ideolog, ali je on ujedno i klasik političke misli, kako je u Novom listu izjavio gospodin Žarko Puhovski. On je o Juliju Makancu pisao još 1978. godine, a bio je i mentor za izradu doktorata o njemu. Ako uz to citiram riječi gospodina Puhovskog da je Makanec bio jedini vrhunski intelektualac kojeg su ustaše imale, nadam se da me time ne će ponovno sustići optužba da hvalim ustaštvo. Ja sam uvijek osuđivao sve totalitarističke režime pa odlučno odbijam da mi se pripisuje veličanje bilo kojega od njih.
 
Moj je glavni interes upravo teorija demokracije, o čemu sam mnogo pisao i predavao. U pripremi je za tisak moj sveučilišni udžbenik Uvod u filozofiju demokracije, napisan prema predavanjima koja sam držao na Filozofskom fakultetu u Splitu. Pa to valjda govori o mojim opredjeljenjima. U tom sam smislu dao doprinos i kroz organizaciju međunarodne konferencije Hrvatske paneuropske unije, održane u listopadu prošle godine u Požegi. Naslovljena Ideologemi, totalitarizmi i istina: pomirenje europskih povijesti. Pogled iz Europske unije i Hrvatske u Europskoj uniji konferencija je donijela deklaraciju o osudi svakoga totalitarnog režima upravo u povodu obilježavanja 70. obljetnice pobjede nad nacizmom i fašizmom na kraju Drugoga svjetskoga rata.
 

Toni Paštar, Slobodna Dalmacija, 4. studenog 2016., https://vlada.gov.hr/vijesti/ministar-barisic-za-slobodnu-bez-slobodnog-razvoja-znanosti-i-obrazovanja-nema-ni-dugorocnog-razvoja-gospodarstva/19575

Povezani članci

Nema odgoja ni odgajanja

HF

Irci protiv solarne farme u okrugu Tipperary

HF

Gdje su nestale bube?

HF

Održana redovita skupština HAZU-a

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...